VIDEO Blagdan je Velike Gospe, tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta diljem Hrvatske

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Teološko tumačenje

Na taj dan, prema vjerovanju, Blažena Djevica Marija dušom i tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena je u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. Prema vjerovanju katolika, zapravo je riječ o završnici njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju i hodočastiti. 

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom rječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!".

Nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog u Starom zavjetu podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu. Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju Bog stavlja znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život.

Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Marijanska svetišta u Hrvatskoj

U Gospina svetišta hrvatski katolici uvijek su rado hodočastili. U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata".  Pred likom "Odvjetnice Hrvatske, najvjernije Majke"grijali su se u vjeri, jačali u nadi i krijepili u ljubavi prema Bogu i čovjeku. U Gospi su vidjeli izlaz iz svojih nevolja. Ne samo za turskog zuluma nego i za vrijeme komunističkoga režima koji je nastojao izbrisati svaki trag vjere i nacionalne svijesti, kao i tijekom obrambenoga Domovinskog rata kad su mnogi morali sve ostaviti i bježati sa svojih ognjišta. 

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju:

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici,

Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu,

Svetište Gospe Sinjske u Sinju,

Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra,

Svetište Gospe od Zečeva u Ninu,

Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama,

Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu,

Svetište Vepric kod Makarske...

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.