Bivši pravaši vladaju političkom scenom, a pravaštvo nikada slabije; Marušić: Nitko od njih ne baštini našu ideologiju!

Još od 19. stoljeća i formiranja prvih hrvatskih političkih stranaka, pravaštvo predstavlja jednu od najvažnijih ideologija u Hrvatskoj, koja je u velikoj mjeri oblikovala našu prošlost.

Ideje Oca domovine Ante Starčevića o hrvatskom državnom pravu predstavljaju temelj za svaku modernu hrvatsku suverenističku ideju, a predstavljaju i jedan od izvorišta hrvatskog Ustava i samostalnosti.

Pravaške političke opcije su bile utjecajne i u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, NDH, u hrvatskoj emigraciji za vrijeme druge Jugoslavije, ali i u dva desetljeća samostalne Hrvatske. Pravaškim redovima su pripadali i velikani poput Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, Frana Supila, Mile Starčevića i drugih.

Pravaštvo je također i '90-ih imalo snažan utjecaj u hrvatskoj politici i biračkom tijelu. Tako su pravaši na prvim parlamentarnim izborima 1992. godine dobili čak 180 tisuća glasova i osvojili nešto više od sedam posto glasova, što je čak smatrano i neuspjehom s obzirom na masovno posjećene skupove po gradovima i veliku popularnost jedinica HOS-a na ratištima.

Već sljedeći izbori 1995. godine pokazuju pad pravaške opcije, tako da HSP dobiva nešto više od 5 posto. Jedan od razloga slabijeg rezultata je i stranački raskol koji se dogodio 1993. između starog vodstva stranke na čelu s Dobroslavom Paragom i stranačke oporbe na čelu s Antom Đapićem i Antom Prkačinom. Taj prvi raskol je izazvao i velik dio problema godinama iza, a sudski epilog je nastupio tek nakon jednog desetljeća. Na izborima 2000. godine pravaši osvajaju 2,65 posto, a na izborima 2003. godine dolazi do povratka pravaštva u političku igru, tako osvajaju 8 mandata i opet se vraćaju na podršku iznad 5 posto.

Dobri poznavatelji hrvatske političke scene se sjećaju i toga da se nakon tih izbora očekivala koalicija Sanaderovog HDZ-a i HSP-a, ali je novi hrvatski premijer ipak odabrao SDSS, nakon vjerojatnih sugestija iz inozemstva. Taj udarac nije previše naštetio pravašima jer su njihovi zastupnici poput Ruže Tomašić, Pere Kovačevića, Miroslava Rožića i Tončija Tadića postali možda i najpopularniji zastupnici u javnosti, a pamti se i obračun Ruže Tomašić s narkomafijom na Korčuli.

Ipak, sva ta popularnost je pala u vodu pred izbore 2007. godine kad je uoči samih izbora došlo do razlaza između Tadića i Rožića s jedne strane te Đapića s druge strane. Neki su tvrdili kako je Sanaderov HDZ namjerno srušio HSP jer su im postali preopasna konkurencija na desnici, ali činjenica je da se pravaši nikad nakon toga nisu oporavili, a na tim izborima su osvojili samo jedan mandat.

Postupni pad moći pravaštva u hrvatskoj politici 

Na sljedećim izborima vodstvo na pravaškoj sceni preuzima HSP dr. Ante Starčević, koji 2015. osvaja čak tri saborska mandata, a imaju i potpredsjednika Sabora u liku i djelu Ivana Tepeša, no nakon raspada Domoljubne koalicije ne uspijevaju ostvariti nikakve značajne rezultate.

Poseban problem na pravaškoj sceni je uvijek bila razjedinjenost, koja je ponekad dobivala i karikaturalne razmjere, a često je bila i predmet satire. Tako je nakon izvornog HSP-a utemeljenog 1990. godine, 1991. osnovana Hrvatska demokratska stranka prava; HČSP je utemeljen 1992., te HSP 1861 1995. godine,  Hrvatski pravaši su osnovani 2003. godine, kao i Hrvatski pravaški pokret, HP Bratstvo 2004. godine, kad je nastala i Nezavisna stranka prava. A-HSP osnovan je 2005. godine, Hrvatska pravaška zajednica 2007. godine,  2009. je osnovan HSP dr. Ante Starčević. Bilo je i niz drugih stranaka koje nisu imale u nazivu pravaštvo, ali su baštinile pravaške ideje, poput Hrvatskog oslobodilačkog pokreta ili donedavno aktualnih Nezavisnih za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića.

Trenutno stanje za pravaše nije povoljno, iako se velik broj bivših pravaša nalazi na političkoj sceni. Na aktualnim predsjedničkim izborima kandidature su najavili višegodišnji čelnik pravaša Anto Đapić, u ime stranke DESNO, a na pravaštvo se pozivaju i druga dva kandidata Darko Oreč i Goran Jurišić. No službeno nitko ne ide pod pravaškim imenom. Voditelj predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović je aktualni osječko-baranjski župan i saborski zastupnik  Ivan Anušić, koji je također bivši član HSP-a.

Bliskost pravaškim idejama suverenizma pokazivao je i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, koji je bio ranije i formalno pravaš (HČSP) te HDZ-ov zastupnik Ivan Kirin, koji je prije bio član HSP-a dr. Ante Starčević. Zanimljivo je kako su se sudjelovanjem u HOS-u hvalili i aktualni HSS-ov saborski zastupnik Krešo Beljak, ali i bivši zastupnik Živog zida Branimir Bunjac. 

Veliki uspjeh Ruže Tomašić koja se jasno distancirala od pravaštva

Veliki uspjeh Ruže Tomašić na izborima za Europski parlament, pokazuje kako bivši pravaši mogu dobro kotirati na političkoj sceni, iako su se načelno odmaknuli od ideje pravaštva. Upravo je Tomašić možda i najsimptomatičniji primjer nestanka pravaštva i nastanka novih konzervativnih pokreta.

Tomašić je nakon odlaska iz HSP-a dr. Ante Starčević i nakon osnivanja Hrvatske konzervativne stranke izjavila navodno kako je pravaštvo mrtvo i nazadno te da je konzervativizam moderna stvar. Dugo je Tomašić bila pod napadima pravaša, ali praksa je pokazala kako je bila velikim dijelom u pravu.

"Pravaštvo kao ideologija nije mrtvo jer je ono praktički sinonim za hrvatsku suverenističku politiku i kao takvo je vječno jer ga baštine sve suverenističke opcije u Hrvatskoj. Iako vječno i uvijek aktualno kao suverenistička ideologija, pravaštvo kao politička opcija u Hrvatskoj više nije relevantno", odgovorila je tada na napade Tomašić.

Trenutno najjaču opciju na "izvanhdzovskoj" desnici predstavljaju Hrvatski suverenisti, koji osim potpore Ruže Tomašić baštine i dobar dio pravaške ideologije. Ideologija suverenizma je sama po sebi povezana s izvornim pravaštvom, a za njih glasuje i dobar dio biračkog tijela koji je prije davao glas pravašima.

S time se slaže i politički analitičar Slaven Letica, koji je jednom bio i saborski zastupnik izabran na listi HSP-a te čak i predsjednički kandidat.

"Pravaštvo nije nestalo s političke scene, samo se sada drugačije zove, zove se konzervativizam i suverenizam. Biračko tijelo je ostalo isto, između 5 do 10 posto birača otprilike obuhvaća. Samo više ti  birači ne daju glas pravašima, nego strankama koje podržavaju Miroslava Škoru", rekao nam je profesor Letica i dodao: "Jedan pojam se izgubio u potpunosti, u cijeloj Europi, osim u Poljskoj gdje postoji stranka zvana Pravo i pravda, koja ima asocijaciju na klasično pravaštvo. Suverenizam je danas popularniji pojam, a on otprilike predstavlja ono što je prije pravaštvo predstavljalo".

Letica kaže i kako se pravaštvo na političku scenu ne može više vratiti jer su novi pojmovi i nove političke organizacije preuzele to biračko tijelo.

Marušić: Neće doći do ujedinjenja pravaša, a pravaška ideologija nije mrtva

Za situaciju na pravaškoj sceni upitali smo za komentar čelnika splitskog HSP-a Hrvoja Marušića.

"Javnosti je poznato da se dugi niz godina uporno i uspješno radi na razjedinjenju pravaša što je kroz sve ove godine očito polučilo i uspjehom. HSP kao jedina izvorna pravaška stranka trebala bi biti i bit će u budućnosti stožerna hrvatska pravaška stranka mada je Ministarstvo uprave protuzakonito registriralo više političkih stranaka s pravaškim predznakom, što člankom 10. Zakona o političkim strankama nikako nije bilo moguće, zbog toga nemamo pet HDZ-ova ili pet SDP-ova", odgovorio nam je Marušić.

Splitski pravaš kaže i kako se suverenisti ne mogu nazivati baštinicima pravaške ideje jer su baštinici te ideje jedino pravaši u HSP-u.

"Svi ostali su se od pravaške ideje odmakli, odustali i ne može ih se smatrati pravaškom političkom opcijom, bez obzira na to što samim temeljnim načelima imamo dosta zajedničkih i dodirnih točaka.

Suverenistima i svim ostalim domoljubnim strankama i pojedincima poslali smo Deklaraciju o zajedništvu koja je utemeljena na pravaštvu i domoljublju te ujedno razrađuje temeljna načela zaokupljanje hrvatskih domoljuba bilo da su organizirani kroz stranke ili pojedinci. Odgovor smo dobili jedino od Nezavisnih za Hrvatsku i nekolicine istaknutih pojedinaca. Dakle svi ostali djeluju na nekoj drugoj političkoj platformi ako je uopće imaju, ali to je njihova stvar i njihovo pravo", istaknuo je Marušić i dodao kako se ni slučajno ne može reći da je pravaška ideologija mrtva jer se ponovno stvara zdrava jezgra pravaštva oko koje se okuplja i okupljat će se sve pravaške i domoljubne snage.

Marušić ne vjeruje da može doći do ujedinjenja pravaških stranaka, a napomenuo je i kako se HSP ozbiljno priprema za parlamentarne izbore te očekuje parlamentarne zastupnike.

Marušić je također dodao kako se pravaštvo kroz njihov rad u HSP-u prilagodilo životu i  političkom djelovanju 21. stoljeća te da je vidljivo kako u novom HSP-u vlada poduzetnička struja:  "HSP vjeruje da je razvoj poduzetništva, obrtništva i zadruga temeljni stup razvoja gospodarstva u RH i da treba državu okrenuti realnom sektoru proizvodnje, dohotku zasnovanom na radu, a ne po političkim zaslugama, partijskim hijerarhijama i slično."