Bivša ministrica otkrila što smrdi u zagrebačkom otpadu: 'Ne postoji hijerarhija koju propisuje Unija'

Na početku je rekla kako smatra da je aktualna gradska vlast, koja je na čelu Zagreba već tri godine, napravila neke pozitivne iskorake. "Uvođenje plavih vrećica pozitivna je stvar jer se podrazumijeva da građani kupuju vrećice i tako ih se motivira da je selekcija otpada što je više moguće prisutna u njihovim kućanstvima. Tako smanjuju cijenu odvoza otpada", kazala je. Međutim, i tome je našla manu.

"Ono što je loše u cijeloj toj priči jest to što se ne provodi dovoljno stroga kontrola pa ljudi odbacuju miješani komunalni otpad i u vrećicama koje nisu plave vrećice, a moj je dojam da se to ne sankcionira što naravno nije pravedno prema ljudima koji su revni, koliko selektiraju otpad i koji odlažu miješani komunalni otpad, koji se ne može dalje koristiti, isključivo u ispravne vrećice", rekla je.

Smatra da nešto ne štima ako pravila nisu jednaka za sve. "Ono što je daleko veći problem s ovim modelom jest to što je on ustvari neka vrsta nadgradnje dok nisu postavljeni temelji. Temelj bi, ustvari, bila tehnologija, odnosno centar za gospodarenje otpadom u kojem bi se selektivno prikupljane frakcije otpada pripremale za njihovo daljnje korištenje", dodala je Holy.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Hijerarhija u Zagrebu ne postoji 

Podsjetila je kako cjelokupni model Europske Unije počiva na takozvanoj hijerarhiji gospodarenja otpadom koji podrazumijeva faze od smanjenja nastanka otpada, odnosno sprječavanja nastanka otpada, zatim selektiranja, obrade i recikliranja, zatim termičke obrade i na kraju odlaganja otpada, a Zagreb to nema.

"Mi ustvari nemamo infrastrukturu gdje bismo selektivno prikupljenim otpadom na neki način gospodarili. Mi sada odvajamo dosta velike količine otpada zato što sada imamo žute kante za plastiku pa i one za druge frakcije otpada poput limenki i ostalog. Imamo zatim i kante za biootpad, kante za papir i karton te kante za miješani komunalni otpad. Međutim, mi ne znamo što se događa s otpadom koji se selektivno prikuplja, na koji način se koristi i koristi li se uopće ili u konačnici ponovno završava na Jakuševcu", upozorila je.

Dala je i savjet gradskoj vlasti. "Ono što definitivno treba napraviti jest realizirati centar za gospodarenje otpadom i to na neku modernu tehnologiju i onda kada uspostavi centar uvesti ovaj model plavih vrećica jer bi onda on bio u potpunosti logičan. Dakle, ja cijenim ideju, ona je jedan pozitivan iskorak, ali je jako veliki nedostatak cjelokupnog sustava to što ustvari sustav ne postoji. Mi nemamo tehnologiju za zbrinjavanje, odnosno gospodarenje otpadom u Zagrebu", kazala je.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Što bi napravila da je ona gradonačelnica Zagreba? 

Smatra kako je u ovom trenutku najveći problem to što ne postoji nikakvo rješenje za bio frakciju otpada. "To je ona frakcija koja u velikoj mjeri izaziva te neugodne mirise koji su prisutni u određenim dijelovima grada, pogotovo u ovim ljetnim mjesecima kada su dosta visoke temperature", kazala je. Smatra kako se to može riješiti izgradnjom kompostane. "No, postoje i druge tehnologije, znači određeni centri i infrastrukture u kojima vi možete na brži način, uz primjenu i korištenje katalizatora brže proizvoditi taj kompost", rekla je.

Otkrila je i što bi ona napravila da je sada na čelu Zagreba. "Prvo bih gledala da što je prije moguće riješim bio frakciju otpada te da se što prije započne izgradnja infrastrukture za obradu drugih frakcija otpada koje se proizvode u velikoj količini. To je na prvom mjestu papir za kojeg u Hrvatskoj postoji već određena infrastruktura, ali treba vidjeti ima li Zagreb neki interes sa svojim velikim količinama i tako izgradi svoje postrojenje. Treba vidjeti naravno i što bi bilo s plastikom te je na kraju vrlo važno pitanje miješani komunalni otpad koji se u ovom trenutku odlaže na Jakuševac", kazala je.

Apsolutno odlučno tvrdi da Jakuševac treba zatvoriti. "Treba se izgraditi postrojenje za termičku obradu, koje ne mora nužno biti spalionica. Dakle, mislim da bi bilo najbitnije kao prvi i najvažniji korak u svemu tome napraviti rješenje za bio frakciju i onda krenuti sa strategijom da se vidi što bi bilo s apsolutno svim frakcijama otpada u gradu Zagrebu te vidjeti kako Zagreb može sam gospodariti svojim otpadom", dodala je bivša ministrica.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Kako funkcioniraju europske metropole? 

Holy je obišla spalionicu otpada u Beču koja je realizirana po tehnologiji, tako zvanog, energetskog roštilja. "To nije tehnologija koju bih ja preporučila Hrvatskoj. U bečkoj spalionici nije bilo neugodnog mirisa, ali u samoj pripremi miješanog komunalnog otpada, gdje se on premeće hvataljkama, prisutan je neugodan miris, a izvan postrojenja nije bilo mirisa. Treba reći da Austrijanci vode računa o tome da se s tom tehnologijom postupa onako kako treba te zbrinjavaju i filtere u kojima se nakupljaju toksični dioksidi i ostali spojevi koji se kasnije moraju spaljivati u spalionicama opasnog otpada", kazala je.

Smatra kako se u Austriji to postrojenje vodi upravo onako kako treba. " Ja nisam sigurna, s obzirom na kaubojski model koji je u Hrvatskoj, bi li Hrvati bili tako brižni u postupanju s filterima. Zbog toga smatram da bi bilo odlično da se kod nas koriste neke druge tehnologije termičke obrade otpada kojih danas ima jako puno i koje su isto dosta razvijene. Mislim da tu ne bi trebalo biti problema s nekakvim neugodnim mirisima ako bi se postupalo s tim otpadom kako treba", dodala je.

No, nije sve bilo tako lijepo. "U Beču sam bila i u centru za gospodarenje otpadom koji je bio temeljen na, takozvanoj, mehanički-biološkoj obradi otpada i tamo je smrad bio neizdrživ. Dakle, ja sam bila na velikom broju deponija po Hrvatskoj i svugdje, ali ja nikada takav odvratan smrad nisam u životu osjetila. Tako da smatram da takvo postrojenje nije dobro rješenje, ali u svakom slučaju se moraju poštivati sva pravila vezana i za mirise i za buku te ako se s tim tehnologijama postupa onako kako treba sve bi, po mojem mišljenju, trebalo biti u redu", kazala je.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Može li se Zagreb s nekim usporediti? 

Holy je mišljenja kako u Hrvatskoj trenutno ne postoji ni jedan grad na koji bi se Zagreb mogao ugledati po pitanju ovog problema. "Ostali gradovi u Hrvatskoj nisu usporedivi sa Zagrebom jer Zagreb ima skoro milijun stanovnika. To je jako velika količina otpada na relativno malenom teritoriju. Treba uzeti u obzir i to da Zagreb ima industriju koja proizvodi određene frakcije otpada", kazala je. Naravno, rekla je kako u Hrvatskoj ima pozitivnih primjera, ali Zagreb se ne može uspoređivati s Krkom, Čakovcem ili još manjim Prelogom.

Bio je predvodnik Zelene akcije, a sada joj prvi podmeće nogu: 'Ponašanje grada je nedopustivo'

"Dakle, to nije nešto što bi bilo usporedivo. Zagreb se može uspoređivat s nekim drugim gradovima njegove veličine. Recimo Ljubljana ima rješenje s mehanički-tehnološkim postrojenjem za obradu otpada. On već dugo gospodare otpadom, ali Ljubljana je manji grad od Zagreba tako da u tom smislu nije u potpunosti usporedivo. U svakom slučaju ja bih savjetovala da se koriste što je moguće modernije tehnologije koje imaju daleko manji negativan utjecaj na zrak, vodu i tlo", zaključila je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.