Bivša ministrica oštro o jednom biznisu: 'Sustav je osmišljen tako da pogoduje lobijima'

Bivša ministrica okoliša Mirela Holy u razgovoru za portal Direktno kazala je kako Hrvatska zaostaje u recikliranju jer infrastruktura za odvajanje otpada još uvijek nije dovoljno razvijena u svim dijelovima zemlje, ne postoje postrojenja za obradu i recikliranje cijelog niza posebnih kategorija otpada, svijest građana nije razvijena, a kod onih kod kojih jest postoji sumnja da se otpad koji brižno odvajaju kasnije miješa s miješanim komunalnim otpadom što smanjuje entuzijazam i kod najotpornijih. 

"Treba naglasiti i da postoje velike razlike između urbanih i ruralnih područja u dostupnosti opreme i kanti za odvajanje otpada i/ili reciklažnih dvorišta. Svijest građana o važnosti recikliranja generalno nije razvijena, što je djelomično rezultat toga što se ne provode edukativne kampanje. To ukazuje i na vidljivu nezainteresiranih političkih aktera za ovu temu. Sustav upravljanja otpadom ne postoji ili je vrlo neučinkovit, a lokalne samouprave često nemaju dovoljno sredstava ili kapaciteta za implementaciju kvalitetnih rješenja. Na državnoj razini nije donesena strategija kružnog gospodarstva pa je provedba ovih politika nesustavna i kaotična, prepuštena lokalnim šerifima koji se 'ne bi šteli' zamjeriti biračima koji na otpad gledaju kroz prizmu NIMBY efekta", dodala je. 

Na pitanje zašto velika većina kućanstava u Hrvatskoj i dalje ne odvaja otpad, Holy odgovara kako je glavni razlog za to nedostatak infrastrukture jer u mnogim naseljima i dalje ne postoji infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada. "Osim toga, mnogi građani nisu educirani o prednostima odvajanja otpada, a ni ne osjećaju izravnu korist od toga. Neki smatraju i da otpad koji odvajaju završava na odlagalištu, što demotivira ljude da ulažu trud. Također, postoje i nedostatci u organizaciji odvoza odvojenog otpada, što izaziva frustraciju kod građana", tvrdi bivša ministrica.

FOTO: Privatni arhiv

Zašto je Hrvatska loša u reciklaži?

Mirela Holy slaže se s tvrdnjom i kako je Hrvatska izrazito loša u recikliranju, odnosno otpad ne koristi za stvaranje novih proizvoda. Objasnila je i zašto je to tako u Lijepoj Našoj. "Kao prvo, zbog jasnog nedostatka političke volje i ambicije da se riješi ovaj problem što je vidljivo iz činjenice da nemamo novu Strategiju gospodarenja otpadom, a postojeća je donesena daleke 2005. godine i istječe 2025. godine. Nemamo ni strategiju razvoja kružnog gospodarstva. Vladu, jednostavno rečeno, boli đon za otpad iako je ključni strateški dokument EU Zeleni plan koji zahtjeva prijelaz sa sadašnje linearne na kružnu ekonomiju, a nema kružne ekonomije bez implementacije integriranog sustava gospodarenja otpadom", kazala je.

Dodala je i kako Hrvatska nema razvijenu industriju za obradu sekundarnih sirovina, a ne ulaže ni napore da je razvije. "Reciklažna dvorišta su rijetka, u mnogim jedinicama lokalne samouprave još uvijek nemamo razvijenu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpadom, a postavlja se pitanje i što se događa s odvojeno prikupljenim posebnim kategorijama otpada. Postrojenja za obradu otpada su rijetka, a procesi su često skuplji no uvoz novih materijala. Nedovoljno ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu za reciklažu otežava učinkovitost sustava. Osim toga, nemamo burzu otpada na kojoj bi se po tržišnim principima trgovalo s posebnim kategorijama otpada. Sustav je osmišljen tako da pogoduje pojedinim lobijima koji na ovim poslovima okreću veliki novac", tvrdi.

FOTO: Privatni arhiv

Povećanje naknade za povrat ambalaže 

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković nedavno je najavila kako naknada za povrat PET ambalaže povećava se sa sedam na 10 centi od 1. siječnja 2025. godine, a Holy smatra da bi upravo to povećanje naknada moglo bi financijski motivirati građane da više vraćaju ambalažu, iako je kada je riječ o PET ambalaži postotak prikupljanja već sada visok.

Ovo svi imamo doma, a puno je olova i žive: 'Postoji opasnost od zapaljenja ili onečišćenja'

"Ne podržavam više naknade jer one nisu način na koji se rješava stvaran problem, već se politika zaštite okoliša populistički pretvara u instrument socijalne politike, što je pogrešno. Zbog toga mnoge tvrtke imaju problem s konkurentnošću, a Hrvatska i dalje nema izgrađen sustav integriranog gospodarenja otpadom. Naknade su kraj, a ne početak sustava. Hrvatska mora restrukturirati sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, izgraditi postrojenja za obradu otpada te uvesti obaveznu burzu otpada. Država posredstvom Fonda za zaštitu okoliša mora prestati biti trgovac posebnim kategorijama otpada koji pogoduje pojedinim tvrtkama i lobijima. Potrebne su nam tzv. recovery organizacije, jasni nacionalni ciljevi i financijska odgovornost za ispunjavanje nacionalnih ciljeva", zaključila je nekadašnja ministrica okoliša.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.