BITKA ZA SPLIT Nepoznato je hoće li se Opara i Kerum kandidirati, ljevica nema nikoga 'na vidiku'

Za razliku od tradicionalno ''crvene'' Rijeke i Zagreba koji na lokalnim izborima već 20 godina biraju istog čovjeka, a na parlamentarnim izborima su skloniji također ljevici, Split je na svim dosadašnjim izborima bio grad kojeg možemo nazvati hrvatskom inačicom američkih ''swing states''.

Splitom su tako u posljednja tri desetljeća vladali HDZ, liberali, SDP i Željko Kerum, a na predsjedničkim i parlamentarnim izborima pobjedu su znali odnijeti i lijevi i desni. Pojedini politički analitičari i kolumnisti su čak i tvrdili kako je Split u političkom smislu ''Hrvatska u malom'' te da se upravo na primjeru Splita može zaključiti kako će političke opcije proći na nacionalnoj razini.

Specifičnost Splita je i u čestim promjenama čelnih ljudi grada. Rijetko je tko u najvećem gradu Dalmacije ostajao na vlasti nakon odrađenog mandata, a vidjet ćemo hoće li se povijest ponoviti i iduće godine. Svakako treba spomenuti i da su građani Splita skloni i raznim eksperimentima, pa su Splićani tako na vlast znali birati i poduzetnike i poduzetničke liste. 

Opara je dobio Plenkovićevu potporu, ali upitan je kao kandidat

Favorit za osvajanje najviše glasova i najviše vijećničkih mjesta na splitskim lokalnim izborima je svakako HDZ. 

Pobjeda na splitskim gradskim izborima predstavljala je najveći uspjeh HDZ-a prije četiri godine, a za očekivati je kako vrh stranke priželjkuje novi trijumf u gradu pod Marjanom. 

O kandidatu za splitskog gradonačelnika iz redova HDZ-a će svakako odlučiti i rasplet unutarstranačkih izbora u gradskoj organizaciji na kraju studenog. 

Aktualni gradonačelnik Andro Krstulović Opara je po mišljenju mnogih dobro krenuo u svoj mandat, ali je već sredinom mandata posustao. Gotovo cijeli mandat opterećivao ga je turbulentan odnos s Kerumovom strankom, a ni bolest na početku mandata nije pomogla. Od velikih projekata vrijedi spomenuti gradsko odlagalište otpada Karepovac, rušenje bespravnih objekata na najvećoj gradskoj plaži Žnjan i gradnja koncertne dvorane Hrvatski dom. Od ostalih projekata se doista rijetko što bitno može spomenuti.  

Opari ne ide na ruku ni rezultat preferencijalnih glasova s prošlih parlamentarnih izbora kada se potvrdilo da će teško moći računati na veću potporu birača i na idućim lokalnim izborima. Premijer Andrej Plenković je doduše prilikom posljednjeg posjeta Splitu dao izravnu podršku Opari u slučaju kandidature, ali kuloari već govore kako će Opara teško biti kandidat HDZ-a.

Među potencijalnim kandidatima i čelnicima gradske organizacije spominje se agilni ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević. Maroevićev rad cijeni i politička konkurencija, a navodno ima i širu potporu unutar same stranke. Njega se i ranije spominjalo kao mogućeg gradonačelničkog kandidata, ali i kandidata za čelnika gradske organizacije. Maroević se nikada nije upustio u političku bitku tog tipa, pa je neizvjesno hoće li pristati i ovog puta. Od ostalih imena spominjao se načelnik gradskog kotara Mejaši Vice Mihanović, a ponekad u medijima ''izleti'' i ime ravnatelja Županijskih ljekarni Ante Mihanovića. 

Bitno će također i vidjeti tko će preuzeti čelnu poziciju gradskog ogranka te hoće li eventualno Petar Škorić ostati na čelu jedne od najvažnijih organizacija HDZ-a u državi. 

Ljevica bez istaknutih imena

S druge strane, situacija u gradskom SDP-u je preslika situacije na nacionalnoj razini. Trenutni čelnik lokalnog SDP-a Goran Kotur je neuvjerljiv kao i prošli i sadašnji čelnik stranke na Iblerovom trgu. Među potencijalnim imenima u gradskoj organizaciji ni nema poznatijih osoba. Jedna od prisutnijih članica u javnosti se nedavno slikala s pištoljem, a kadrovi iz vremena Ive Baldasara ni nemaju previše šanse. Eventualni kandidati bi mogli biti Davor Matijević ili Damir Barbir. . Veći broj glasova bi sigurno mogao osvojiti Ranko Ostojić, ali Ostojić je kao kandidat neprihvatljiv dobrom dijelu političke scene te bi teško na kraju slavio u drugom krugu, a nije u previše prisnim odnosima s lokalnim čelnicima socijaldemokrata. 

Situacija nije sjajna ni u stranci Pametno. Koaliranje sa Strankom imena i prezimena osiguralo im je napokon saborski mandat, ali i dovelo do mogućnosti raspada podružnice u Splitu. Splitski dio stranke ne gleda pretjerano pozitivno na ambicije bračnog para Puljak, ali i na spajanje sa SIP-om. Kao mogući kandidat za gradonačelnika iz ove opcije spominjao se fotograf i gradski vijećnik Jakov Prkić, ali to nije službeno potvrđeno. Marijana Puljak se vjerojatno neće kandidirati, a kao moguće ime spominjao se i suprug Ivica Puljak. 

Među novim opcijama na ljevici je naravno platforma lijevoliberalnih, ljevičarskih i radikalnoljevičarskih opcija Možemo. Na prošlim parlamentarim izborima u Splitu su prošli solidno za opciju koja je prvenstvo povezivana s građanskim aktivizmom u Zagrebu, a među imenima vrijedi istaknuti nekadašnju gradsku pročelnicu i bivšu ravnateljicu Zlatnih vrata Tamaru Visković. Ranije je kao kandidat radikalnije ljevice u gradu bio Dragan Markovina, ali zasigurno se može reći kako je Visković znatno popularnija od povjesničara i kolumnista kontroverznih stavova. Među potencijalnim kandidatima kružilo je i ime poduzetnika i nekadašnjeg glazbenika Marinka Biškića. 

Velika gužva na desnici, centar već ima svog kandidata

Na desnici vlada također velika gužva na splitskoj političkoj sceni. Najveće šanse za dobar rezultat imaju svakako Hrvatska građanska stranka Željka Keruma, Most, ali i Domovinski pokret. Kerum tradicionalno može računati na svoj dio biračkog tijela, a prošli parlamentarni izbori su pokazali kako bi Most i Domovinski pokret mogli računati na prolazak izbornog praga. Ne zna se hoće li se Kerum ponovno kandidirati na izborima, a kao njegova moguća zamjena spominje se ime predsjednika Gradskog vijeća mladog Igora Stanišića. Most je doživio više odlazaka u svojim redovima, a od poznatijih imena tu je bivši državni tajnik Ante Čikotić. Domovinski pokret predvodi Robert Pauletić, koji je osvojio i pristojan broj preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima. Od ostalih kandidata vrijedi spomenuti i nacionalnoj javnosti poznatog Martina Pauka, ali i aktivnog gradskog vijećnika Antu Zoričića. 

Naravno, na kraju ne treba ni zaboraviti ni politički centar na lokalnim izborima. HSLS je prvi obznanio ime svog kandidata, a radi se o poznatom ginekologu Zdeslavu Benzonu. Benzon bi zasigurno mogao uzeti i dio glasova u slučaju raspada stranke Pametno. Kao mogući kandidat na lokalnim izborima spominje se i građanski aktivist i glasnogovornik popularne stranice Dnevna doza splitskog nereda Bojan Ivošević, a za očekivati je kako će biti i nestranačkih kandidata. Jedini nestranački kandidat koji se na ranijim izborima spominjao je sveučilišni profesor ekonomije Dejan Kružić, ali je malo vjerojatno kako bi se doista mogao i kandidirati.