MINUTA ZA DOMOVINU

BITKA ZA PAKRAC Kako je počeo Domovinski rat

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Prvim otvorenim oružanim sukobom hrvatske policije s pobunjenim Srbima u Pakracu 1. ožujka 1991. godine, započeo je Domovinski rat protiv velikosrpske agresije.

01.03.2019. u 07:15
Ispiši članak

Srpska demokratska stranka osnovana je 17. veljače 1990. godine i postala je ubrzo ključna platforma u provođenju političkih i oružanih aktivnosti srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Jedan od ciljeva bilo je stvaranje srpske općine Pakrac kojoj bi se priključile većinski srpska naselja susjedne novogradiške, požeške i novljanske općine. Tako ujedinjena pakračka općina postala bi središtem srpske paradržave u Hrvatskoj, tzv. SAO Krajine u zapadnoj Slavoniji.

Četničke oznake i zastave po Pakracu

Situacija se počela radikalizirati početkom 1991. godine. Po Pakracu su nicale četničke oznake i isticale se četničke zastave, a 4. siječnja iste godine osnovan je Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP) SAO Krajine, čime je pakračka policijska postaja izdvojena iz sastava MUP-a Hrvatske. Načelnik pakračkog SUP-a postao je Srbin Jovo Vezmar.

Ustavni sud Hrvatske poništio je 28. veljače 1991. godine odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. No Vezmar je od srpskih političara dobio zadaću da je pripoji milom ili silom, a za to je trebalo preuzeti nadzor nad Pakracom i policijskom postajom.

Tako je Jovo Vezmar 1. ožujka 1991. zapovijedio mobilizaciju pričuvnog sastava ondašnje milicije i to samo Srba. Iste noći, s 1. na 2. ožujka, na prijevaru je razoružao 16 policajaca hrvatske nacionalnosti i preuzeo nadzor nad policijskom postajom.

'Mirotvorac' Džakula kao predvodnik pobune

Zgradu policijske postaje i općine okružili su, uz policajce srpske nacionalnosti, i naoružani civili, a akciju su koordinirali čelnici mjesnog SDS-a, na čelu s Veljkom Džakulom.

S policijske zgrade i općinske zgrade skinuta je hrvatska zastava i postavljena zastava Republike Srbije.

Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović odobrio je slanje jedinica JNA u Pakrac te su u grad upućene snage JNA iz Bjelovara, Virovitice i Zagreba.

Hrvatska reakcija

Hrvatska reakcija je uslijedila idućeg dana, 2. ožujka. Postrojba specijalne hrvatske policije krenula je iz Bjelovara i uklonila barikade na prometnici prema Daruvaru te rano ujutro ušla u Pakrac. Pobunjeni srpski policajci povukli su se s dijelom srpskog stanovništva u brda Papuka i Psunja.

Srpski mediji su izvještavali o poginulim i ranjenim Srbima iako su u okršaju hrvatskih specijalaca i srpskih policajaca koji su s njih zapucali s položaja na brdu Kalvariji ranjena samo tri hrvatska policajaca.

Hrvatske su snage na kraju pobijedile, zarobile 32 pobunjena policajaca i oslobodile pakračku policijsku postaju te vratile hrvatske zastave na službene objekte.

Taktika 'tampon zone'

Uskoro se doznalo da srpski pobunjenici spremaju još iste noći novi i snažniji napad na policijsku postaju, zbog čega su u grad upućena dva nova autobusa hrvatskih policajaca. Čim su izašli iz autobusa, zasula ih je puščana paljba s položaja na okolnim brdima te iz strojnice s tornja pravoslavne crkve. Napad na Pakrac i okršaj hrvatske policije s pobunjenicima potrajao je cijelu noć.

JNA je u Pakracu prvi put primijenila taktiku tzv. "tampon-zone", koju će kasnije često upotrebljavati u Hrvatskoj. Naime, nakon reakcije hrvatske policije na oružane akcije srpskih pobunjenika, JNA bi postavila svoje snage između dvije strane kako bi ih 'razdvojila', a cilj je zapravo bio onemogućiti hrvatskoj policiji uspostavu ustavnopravnoga poretka RH.

Otvorena agresija na Hrvatsku

Dio srpskog stanovništva koji je 2. ožujka napustio Pakrac ostao je i nakon smirivanja situacije u 'šumama i gorama', a zajedno s njima i Veljko Džakula koji je danas predsjednik Srpskog demokratskog foruma osnovanog 8. prosinca 1991. kao, kako navode, koalicija prominentnih Srba i Hrvata čiji je zajednički cilj bio spriječiti rat i naći politička rješenja u srpskohrvatskom konfliktu”.

Nakon bitke za Pakrac koja je neuspješno završila za srpske pobunjenike, krenule su ozbiljne pripreme u cilju ustrojavanja i naoružavanja srpskih paravojnih postrojbi u zapadnoj Slavoniji. Uskoro je i JNA pokazala svoje pravo lice i krenula u otvorenu agresiju protiv Hrvatske.

 

MINUTA ZA DOMOVINU zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.