Bilić za Direktno: Već je nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. bilo govora o mogućem uvođenju 'kune'

Numizmatičar Bilić istaknuo je da prema dostupnim povijesnim izvorima, krzno životinje kune bilo je ponekad korišteno u srednjem vijeku kao mjerilo vrijednosti, odnosno obračunska jedinica, u kontekstu plaćanja poreza i sličnih davanja. Osobito se dovodi u vezu s poreznim davanjem znakovitog naziva 'marturina', koji je najvjerojatnije izveden upravo iz prakse plaćanja krznima životinje kune.

Prema saznanjima struke "nema pouzdanih podataka o korištenju krzna životinje kune kao sredstva razmjene, za razliku od korištenja toga krzna kao mjerila vrijednosti te u kontekstu raznih davanja. Životinja kuna se prvi puta na području Hrvatske pojavila na banskim denarima (popularno nazivanima 'slavonskim banovcima' ili samo 'banovcima') tijekom prve polovice 13. st. Kao što je uobičajeno u srednjem vijeku, motiv životinje kune na tim kovanicama najvjerojatnije predstavlja heraldički simbol, o čemu svjedoči i prisustvo tog motiva na (kasnije posvjedočenom) grbu Kraljevine Slavonije", istaknuo je Bilić.

Na pitanje u kojim se muzejima čuvaju dokazi o kuninom krznu kao platežnom sredstvu napomenuo je kako "nema materijalnih dokaza o krznu životinje kune kao platežnom sredstvu. Ipak, najveći hrvatski muzeji sa znatnim numizmatičkim zbirkama (u prvom redu Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej Slavonije u Osijeku) čuvaju veliki broj kovanica banskih denara na kojima je prikazan motiv kune u trku".

Bilić je objasnio i tvrdnje nekih povjesničara koji tvrde da se kuna kao ime novca prvi put pojavila 1941, te smatra li da je tu riječ o manipulaciji i namjernom povezivanju tog novca s NDH.

"'Kuna' kao naziv novca u suvremenom smislu uistinu se u službenoj upotrebi pojavio tek s uspostavom Nezavisne Države Hrvatske. Utoliko je taj naziv neosporno čvrsto povezan upravo s NDH. No, već je nešto ranije, nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. godine, bilo govora o mogućem uvođenju 'kune' (kao jedan od prijedloga) kao novčane jedinice. Nažalost, podaci o tome su krajnje oskudni i nije jasno koliko su pouzdani".

Voditelj numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu osvrnuo se i na to koliko je kuna kao motiv na euru potreban u očuvanju hrvatskog identiteta unutar Europske unije, tj. predstavlja li kuna uopće važan dio hrvatskog nacionalnog identiteta.

"Osobno ne smatram da životinja kuna predstavlja važan dio hrvatskog nacionalnog identiteta – jednostavno, ona je to postala kroz polemike 1990-ih godina, a to i nije najsretniji način na koji se formira identitet. No, s druge strane, njezino prisustvo kao heraldičkog simbola na banskim denarima 13. i 14. stoljeća svakako je važan element hrvatske kulturne baštine, uključujući numizmatičku baštinu, te bi mi bilo drago da se taj element diseminira diljem Europe kao motiv na hrvatskim kovanicama eura", zaključio je Bilić.