PETIR ZA DIREKTNO

BiH mora rješavati svoje probleme, a ne brinuti o Pelješkom mostu

Autor

Direktno.hr

'Poljoprivredni rat' sa zemljama 'Zapadnog balkana' te pitanje napada koji dolaze iz BiH vezano uz izgradnju Pelješkog mosta, teme su koje dominiraju medijskim prostorom ovoga tjedna.

09.08.2017. u 19:35
Ispiši članak

Dok se iz sata u sat izmjenjuju izjave raznih aktera vezanih za ove teme, svakako je zanimljivo pogledati kako se na stvari gleda u Bruxellesu - glavnom gradu Europske Unije u kojem se i mnoge odluke o ovim pitanjima donose. 

Tako smo u razgovoru s hrvatskom europskom parlamentarkom Marijanom Petir pokušali doznati 'kako pušu vjetrovi' u europskoj prijestolnici. 

"Poljoprivredni rat" koji traje već nekoliko dana nastao je nakon hrvatske odluke da uvede novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a da se pritom poveća i naknada za inspekcijski nadzor. 

"Još prošle godine u kolovozu nakon razgovora s hrvatskim voćarima i povrtlarima tražila sam informaciju od Europske komisije o mjerama koje države članice mogu poduzeti kako bi spriječile uvoz poljoprivrednih proizvoda koji su tretirani agrokemijskim sredstvima koja nemaju odobrenje za uporabu u Europskoj uniji. Naime, u Hrvatsku kao i u druge države članice EU-a uvozi se voće i povrće iz zemalja koje nisu države članice Europske unije, a koje je tretirano agrokemijskim sredstvima kojih aktivne tvari nemaju odobrenje za korištenje u proizvodnji hrane na području Europske unije. Takvo uvozno voće i povrće, osim što može biti opasno za zdravlje potrošača, jeftinije je od onoga proizvedenog na području Europske unije te predstavlja nelojalnu konkurenciju voću i povrću koje je proizvedeno sukladno sa strogim propisima Europske unije u pogledu korištenja agrokemijskim sredstvima.

Europska komisija odgovorila mi je da Uredbe 178/2002 i 882/2004 omogućavaju da hrana uvezena u Uniju bude u skladu sa sigurnosnim standardima EU-a . Kao dio toga zakonodavstva Komisija je sastavila i popis hrane neživotinjskog podrijetla koja, na temelju poznatih ili novih rizika, zahtijeva povećanu razinu kontrole prije unošenja u EU. Taj se popis nalazi u Prilogu I. Uredbi 669/2009 i redovito se revidira. U slučaju potrebe mogu se donijeti strože mjere za specifične proizvode.

Za provođenje tih propisa o sigurnosti hrane odgovaraju države članice. Uz kontrole uvedene u skladu s posebnim mjerama države članice provode i kontrole utemeljene na riziku i njima osiguravaju usklađenost s EU-ovim ograničenjima za ostatke pesticida za uvezenu i hranu domaće proizvodnje. Stoga su mjere kontrole koje Hrvatska provodi u skladu s onim što je Europska komisija preporučila kao rješenje još prošle godine", ističe Marijana Petir.

Također, iz susjedne BiH pristižu i napadi zbog izgradnje Pelješkoga mosta. No, oni su potpuno neutemeljeni, tvrdi Petir. 

"Gradnja Pelješkoga mosta strateški je projekt naše države, koji će povezati ne samo Dubrovačko-neretvansku županiju s ostatkom Hrvatske, već i pridonijeti boljoj horizontalnoj povezanosti sjevera i juga Europe. Promet je od ključne važnosti za europsko gospodarstvo te za nesmetano kretanje ljudi i robe. Stoga i ne čudi da se novom infrastrukturnom politikom EU-a proračun EU-a za promet utrostručio te da u razdoblju 2014. – 2020. iznosi 26 milijardi EUR-a. 

Svojom odlukom od 7. lipnja 2017. godine kojom Hrvatskoj dodjeljuje 357 milijuna EUR-a za projekt izgradnje Pelješkog mosta, Europska je komisija pokazala kako je na tom tragu i ovaj projekt pa je odluku i potpisala sama povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu. Političari iz BiH trebali bi se više orijentirati na rješavanje svojih unutarnjih pitanja i reforme koje je potrebno provesti kako bi mogli nastaviti svoj europski put za što se od sveg srca zalažem", zaključuje Marijana Petir. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.