Bertović: 'Zagovornici minimalca moraju biti svjesni da baštine rasističke zakone'; Treba li to Hrvatskoj?

Istraživanje kako institucija minimalne plaće djeluje na gospodarstvo napravio je američki Harvard.  Istraživanje je bilo porazno za sindikaliste i ljevičare, jer je zaključeno kako povećanje minimalne plaće ima  negativni utjecaj na radnike, poslodavce i kupce.

Zaključak su slikovito objasnili na primjeru poslovanja restorana, a cijelo istraživanje možete pročitati na portalu Liberal.hr.  Kada se minimalac poveća za jedan dolar po satu, vjerojatnost da će se zatvoriti restoran srednje klase (3.5 zvjezdica) povećava se za 14 posto, ali nema gotovo nikakvog utjecaja na restoran s 5 zvjezdica.

Posljedice minimalne plaće

Posljedice su različite i ovise o mnogim čimbenicima. Malo je vjerojatno da će radnik bez iskustva moći dobiti posao u visokorangiranom restoranu, čak ni na nekom nižem radnom mjestu, ali uništavanje radnih mjesta u restoranima niže ili srednje klase uvelike otežava prirodni put koji gotovo svaki radnik mora proći - penjanje ljestvicom od najnižeg prema višem položaju i prema boljem radnom mjestu, jer mu praktički oduzima prvu stepenicu. 

To otežava posao i poslodavcima, jer je jako teško postići visoku klasu odmah u početku, pogotovo ako nemaš dovoljno kapitala. Investitori će potražiti neko drugo mjesto ili drugi sektor za investiranje, ako vide da zapošljavanje nije isplativo.

Kako na gospodarstvo djeluje sindikalno traženje minimalne plaće i kakav je njezin utjecaj na gospodarstvo možete vidjeti po hrvatskim statistikama. Visoka stopa nezaposlenosti rezultat je loše ekonomske politike svih naših vlada u zadnjih 20-ak godina, a jedan od ključnih segmenata je i konstantno povećavanje minimalne plaće.

Minimalna plaća dokazano smanjuje zaposlenost

O institutu minimalne plaće razgovarali smo i s Ivanom Bertovićem, ekonomskim liberalom i kolumnistom, koji je za Direktno napomenuo kako minimalna plaća dokazano smanjuje zaposlenost. "Namjera je lijepa, pomoći onima koji su u najtežem financijskom stanju, ali ta namjera posve ignorira stvarnost. Činjenica je da se plaća mora zaraditi. Barem je tako u privatnom sektoru kojega ne spašava proračun, za razliku od državnih firmi u kojima se ne radi ili parazitira na monopolskom položaju", rekao je Bertović. 

Bertović napominje kako logika poslovanja u realnom sektoru nalaže  da ako čovjek ne može zaraditi iznos koji je propisan minimalnom plaćom, poslodavac ga ili mora otpustiti ili ga neće niti zaposliti. "To nije znanost. Matematika je jednostavna. Ovo je udarac na one koji imaju najmanje iskustva ili vještina za tržište rada. Drugim riječima: nisko obrazovani, mladi, samohrani roditelji, socijalno ugroženi... Popis je dugačak", naglašava Bertović.

"Kada gledamo Europu, najbogatije zemlje poput Švicarske, Lichtensteina, Islanda ili Skandinavskih zemalja, nemaju zakonski propisane minimalne plaće. U najgorem slučaju se one pregovaraju između poslodavaca i sindikata", rekao je Bertović i naglasio kako to nije zbog toga što su oni bogati. "Oni su postali bogati tako što su poštivali slobodno tržište i nisu prilazili idejama kontrole cijena, kao što je minimalna plaća. Nije slučaj da nemaju minimalnu plaću jer su bogati, nego su oni bogati zato što nemaju zakon o minimalnoj plaći", dodao je Bertović.

Bertović naglašava kako zagovornici minimalne plaće moraju biti svjesni da baštine rasističke zakone iz SAD-a, "gdje je su takvi zakoni doneseni kako bi se crnačko stanovništvo izdvojilo iz radne snage, jer su svoj rad nudili za nižu cijenu od bjelačkog stanovništva".

"Ironično je da upravo ljevica, kojoj su usta puna ljudskih prava, zagovara ovako nepravedan i neosjetljiv zakonski potez", rekao je za kraj.

O tome treba li Hrvatskoj minimalna plaća i koliko bi ona trebala iznositi možete glasovati i u našoj anketi.