Beroše, čitaš li ovo: Na fizioterapeuta se čeka od tri do šest mjeseci, a negdje i više

Da će izgradnja nove javnozdravstvene mreže biti u fokusu Ministarstva, najavljeno je još koncem prošle godine, a cilj je smanjiti liste čekanja koje se, barem po domovima zdravlja, protežu i na nekoliko mjeseci. Problem je to koji je bio aktualan još prije epidemije Covida-19, a problem dugih čekanja na pregled kod fizijatara nije se još uvijek riješio.

Naime, prema sadašnjoj proceduri, tek nakon pregleda kod fizijatra, koji daje dijagnozu, a onda propisuje i terapiju te eventualne daljnje pretrage, pacijenti se mogu naručiti kod fizioterapeuta za terapiju.

Riječ je o začaranom krugu koji može potrajati i nekoliko mjeseci, a ako se radi o težim dijagnozama, jasno je da se pacijentima ne omogućava kvalitetno liječenje ni liječnička skrb.

Foto: Pixabay

'Fizijatri se opiru jer gube razlog svoga postojanja'

Prošle godine je, naime, Hrvatska komora fizioterapeuta od Ministarstva tražila da pacijenta na fizikalnu terapiju naručuje izravno liječnik obiteljske medicine kako bi se povećala dostupnost i skratile liste čekanja, što de facto znači da bi se iz cijele procedure izostavili fizijatri.

Kako su naveli, zbog nepostojanja Mreže za fizikalnu terapiju, HZZO je prisiljen ugovarati fizioterapeute preko djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije, što, kažu fizioterapeuti, komplicira put pacijenta do terapije.

"Mi bismo htjeli presliku slovenskog modela i za to imamo podršku obiteljske medicine, ali fizijatri se opiru jer gube razlog svoga postojanja. Fizijatara nema u drugim europskim državama", izjavila je tada Hini Mirjana Grubišić iz Komore fizioterapeuta.

Komora fizioterapeuta tada je zatražila da fizikalnu terapiju u domovima zdravlja odrađuju samo fizioterapeuti, na temelju uputnice koju bi izdavali obiteljski liječnici, ali i drugi specijalisti. To će, kako su poručili, biti brže i jednostavnije, ali i jeftinije za državu.

Grubišić je sada za portal Direktno kazala kako nisu upoznati s listama čekanja kod fizijatara, ali da su kod fizioterapeuta poprilično dugačke te iznose između tri i šest mjeseci, a ponegdje i više.

"Ako se uzme u obzir da se uglavnom radi o akutnom problemu kojeg treba rješavati odmah i sada to znantno utječe na povećanje duljine bolovanja i odsustva radnika s radnog mjesta kao i smanjenje kvalitete života. Nažalost, Ministarstvo zdravstva nije kontaktiralo našu Komoru po tom pitanju i izgleda da ćemo i dalje ostati jedina članica EU koja nema fizikalnu terapiju na primarnoj zdravstvenoj razini", poručila je Grubišić.

Foto: Pixabay

Grubišić: Ne znamo koliko su naše primjedbe usvojene

Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i tada je reagiralo na ovaj prijedlog poručivši da su fizijatri posebno educirani za dijagnostiku, liječenje i praćenje ishoda te je njihova odgovornost puno veća od "uputnice za fizikalnu terapiju", na što ih se u ovoj raspravi pokušava svesti.

Sada je Frane Grubišić, predsjednik Društva za portal Direktno poručio da je Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu jedno od najaktivnijih stručnih društava tijekom e-savjetovanja pri donošenju svih propisa koji su važni za njihovu struku i za njihove pacijente. 

Navodi da su prije nekoliko mjeseci sudjelovali i u izradi Mreže javne zdravstvene službe i putem e-savjetovanja, ali i da su ministru kao predlagatelju osobno i pravodobno dostavili primjedbe. 

Hebrang nije zadovoljan Beroševom reformom: 'Takav sustav smo imali prije devedesete godine'

"Sa svojim stavovima i zahtjevima da se pacijentima omogući kvalitetna, sigurna i dostupna zdravstvena skrb iz djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije, upoznali smo i ostale sudionike u izradi prijedloga Mreže (HZJZ, HZZO). Osobito dobro s našim primjedbama upoznata je i Hrvatska liječnička komora te Hrvatski liječnički zbor.

Dobili smo i njihovu punu podršku. Kako Mreža javne zdravstvene službe još nije objavljena, ne znamo koliko su naše primjedbe usvojene. Iz medija saznajemo da je ministar veoma zadovoljan smanjenjem listi čekanja. Vjerujemo da na to upućuju i podaci zdravstvenih ustanova i samog HZZO-a", kazao je Grubišić za portal Direktno.

Ideja da se izostavi liječnik specijalist je stručno neodgovorna

Što se tiče ideje da se u dijagnostici, liječenju i praćenju pacijenata bilo gdje pa i u području fizikalne medicine i rehabilitacije, izostavi liječnik specijalist, "ona je ne samo protuzakonita, nego i stručno neodgovorna". 

"Naime, Zakonom o liječništvu s jedne strane, te Zakonom o fizioterapeutskoj djelatnosti i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti jasno je definirano koje su čije zadaće u kvalitetnoj i sigurnoj skrbi za pacijenta. Isto je potpuno u skladu s kompetencijama koje imaju liječnici, a koje svi drugi suradnici u timu koji skrbi o pacijentu.

Licence svih zdravstvenih radnika daju jasan okvir za djelovanje te je svako postupanje izvan okvira svojih kompetencija, zapravo nadriliječništvo. Bolnički liječnik specijalist ni sada nije nužna stepenica u obradi pacijenta i propisivanju terapije na primarnoj razini.

Međutim, kako fizikalna terapija nije proizvoljna aktivnost, nego metoda liječenja sa svojim indikacijama, ali i ozbiljnim kontraindikacijama, jasno je da mora biti propisana od liječnika, kao i svi drugi oblici terapije", kazao je. 

Foto: HINA/Edvard Šušak

Kako će se smanjiti liste u domovima zdravlja?

Povremeno u nekim  sredinama, priznaje, dolazi do povećane potrebe za radom liječnika specijalista pa i same fizikalne terapije, ali ovaj se problem ne može riješiti "bez bolje organizacije same zdravstvene službe". 

"Jedna od mogućnosti rasterećenja primarne zdravstvene zaštite je i mogućnost uvođenja u sustav većeg broja privatnih ustanova koje imaju i ovu djelatnost. One već sada odrađuju veliki dio posla preko Ugovora s HZZO -om i putem uputnica koje donose pacijenti.

Svakako, taj bi postotak trebalo povećati jer su te ustanove odlično opremljene i kadrovski dobro kapacitirane", ističe naš sugovornik.

Podsjetimo, ministar Vili Beroš zatražio je od svih subjekata u zdravstvenom sustavu da se do kraja godine smanje liste čekanja na 270 dana, a nedavno se pohvalio da je to uspješno i napravljeno.

Također se osvrnuo na novu mrežu i kazao da će je donijeti u prvom kvartalu iduće godine s ciljem reorganizacije bolničkih kapaciteta, ali pri tom nije spominjao ikakve promjene koje se tiču domova zdravlja.

Foto: HINA/Edvard Šušak

Čeka se i do šest mjeseci

S obzirom na to da Beroš već mjesecima lamentira o usmjerenosti zdravstvenog sustava na preventivu, zaista je čudno što domove zdravlja u svojim izjavama koje se tiču reforme zapravo ni ne spominje. A problema s listama čekanja u domovima zdravlja itetako ima.

Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za portal Direktno Marko Rađa nedavno je rekao da kod njih postoji par pretraga i pregleda na koje se duže čeka.

Kakve su liste čekanja u hrvatskim domovima zdravlja: Ovo je ključna stvar za njihovo smanjenje

"Na radiologiji su to ultrazvuk dojke i ultrazvuk krvnih žila. U fizikalnoj medicini to su rehabilitacijski pregledi i terapije kroničnih reumatsko-degenerativnih promjena". Dodao je kako oni pokrivaju čitavu županiju te da se radiološka dijagnostika nalazi na 12 lokacija, a fizikalna na njih 10.

"Nije ista situacija na svakoj lokaciji tako da je po lokacijama i za ove najspornije pretrage i preglede lista čekanja između jednog i šest mjeseci, ovisno o lokaciji", istaknuo je Rađa.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.