Beroš o poražavajućim statistikama: Osjećam se odgovornim! Razgovaramo o uvođenju propusnica, ali...

"Mislim da je takva mogućnost krajnja opcija i osobno vjerujem da se ona neće desiti. Vidjeli smo i na primjeru okolnih zemalja što tvrdi lockdown (zatvaranje) donosi. To nije ništa dobro", rekao je Beroš u intervjuu za Dnevnik HTV-a upitan postoji li mogućnost da, ako se ne smanji broj zaraženih od korona virusa, uđemo u strogi lockdown.

Drži kako treba naći modus suživota u okolnostima "novog normalnog" te se omogućiti određene gospodarske aktivnosti te pri tome reducirati sve ono što se može.

"To je upravo ono što radimo. Nastojimo balansirati mjere. Najlakše bi bilo uvesti tvrdi i najtvrđi lockdown - zatvoriti sve. Međutim, nije realno da takva metoda da učinke, pogotovo zato što ne znamo koliko će to trajati", istaknuo je Beroš.

Ministar zdravstva rekao je kako u ovom trenutku nije jako izvjesno da se oko 21. prosinca uvede zabrana međužupanijskih putovanja, iako i o tome razgovaraju. No, to će se uvesti ako epidemiološka situacija bude takva da zahtijeva sličan način organizacije rada. 

"Mislim da do toga neće doći. Ali, ako epidemiološka situacija ne bude adekvatna, razmišljat ćemo i o sličnim mjerama. Naravno, uz uvažavanje radnih okolnosti tj. izuzeća koja bi omogućila radne procese", poručio je.

Na novinarski upit osjeća li se odgovornim jer je po podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) Hrvatska najgora po broju aktivnih slučajeva korona virusne bolesti na 100.000 stanovnika, rekao je: "Naravno da se osjećam odgovornim. Međutim, riječ je o višedimenzionalnoj i izrazito kompleksnoj krizi i tu jednoznačnih ni rješenja niti odgovora na vaše pitanje nema".

Beroš smatra kako je jedino moguće učiniti da se iz dana u dan prati epidemiološka situacija te sve elemente koji je jasno opisuju - broj novozaraženih, njihova raspoređenost, pojavnost (u obitelji ili školi, radnim organizacijama i sl.) te na osnovu tih elemenata svakodnevno promišljati mjere. "To je ono što i radimo", poručio je.

Beroš je kazao i da dva tjedna nisu dovoljno velik vremenski period koji bi ukazao na trend kretanja. Podsjetio je i da je Francuskoj nakon nacionalnog zatvaranja (lockdown) trebalo šest tjedana da se situacija stabilizira. Ali, nakon toga ponovno imaju uzlazne trendove. Smatra kako za to treba proći četiri do  pet tjedana nakon uvođenja mjera, pod pretpostavkom da ih se ljudi pridržavaju.

Istaknuvši važnost antigenskih testova, Beroš je rekao da naša zemlja nabavlja znatne količine tih testova te će nastojati povećati njihov broj u žarištima gdje ima velik broj novozaraženih.

Navevši kako će Hrvatski zavod za javno zdravstvo provoditi nacionalnu kampanju za promoviranje cijepljenja, Beroš je upozorio kako se - da bi cijepljenje bilo djelotvorno - mora cijepiti velik dio populacije. Istaknuo je da, ako se npr. cijepi manje od 70 posto populacije,  to neće garantirati znatno sprječavanje širenja bolesti.

Upozorio je i kako u javnom prostoru postoje pojedini znanstvenici i profesori na Medicinskim fakultetima koji o cijepljenju govore u negativnom kontekstu. "Postoje institucije koje ne rade ništa drugo nego procjenjuju koristi i moguće nuspojave određenih cjepiva. Ako te institucije - a na svjetskoj razini su vrlo relevantne i daju pozitivno mišljenje - nema razloga sumnjati u to", rekao je.

Beroš je rekao i da se u ovom trenutku ne razmišlja o uvođenju "covid iskaznice", ali ako virus iza proljeća ili ljeta i dalje bude uzrokovao ovako teške kliničke slike - nije ni to isključeno.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je i da nije čuo za prijetnje upućene članu Znanstvenog savjeta Vlade Gordanu Laucu.