Beroš kaže da bi volio biti na čelu zdravstvenog sustava bez listi čekanja: 'Pred nama je bitka'

"Volio bih biti na čelu zdravstvenog sustava u kojem nema listi čekanja na preglede i medicinske zahvate, ali kako u svijetu nema takvog ministra zdravstva niti zdravstvenog sustava, onda je bitka za što kraće liste čekanja naša stalna zadaća", istaknuo je tom prilikom Beroš.

Sve zbog Europske unije?

Liste čekanja su, opće je poznato, jedna od rak rana hrvatskog zdravstvenog sustava, a s tim problemom nisu uspjeli izaći ni prethodni ministri. Samo za primjer, hrvatsko zdravstvo je u 2019. godinu ušlo s više od 850 tisuća ljudi na listama čekanja, a čini se da nikakvog pomaka u posljednje četiri godine nije bilo. Prema aktualnim podacima, na listama čekanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje trenutačno je više od 860.000 ljudi na narudžbi za neku zdravstvenu uslugu.

Međutim, nedavno je odjeknulo obećanje Beroša Europskoj komisiji da će dati ostavku ako liste ne dođu na 270 dana. Naime, u iduće tri godine trebali bi se svesti na to da pacijenti ne čekaju na uslugu dulje od navedenog perioda, ako Hrvatska želi dobiti 700 milijuna eura iz Europske unije. Rok se bliži jer kraj je godine pred vratima.

Posebnu pažnju javnosti zaokupio je stoga dopis ministra ravnateljima bolnica u kojem ih je još jednom podsjetio da imaju zakonska odgovornost za organizaciju rada ustanova na čijem su čelu te da imaju upravljačke poluge i alate za provođenje zakonskih odredbi na svim razinama. 

"Pojedinačno nećemo moći učiniti puno, ali zajedno možemo itekako napraviti značajne iskorake!", poručio je ministar te dao primjere pozitivne primjere.

FOTO: HINA/ Lana Slivar Dominić

Pozitivnih primjera za smanjenje listi čekanja ima

Kako je naveo u dopisu, KBC Osijek je u roku samo par mjeseci smanjio listu čekanja na CT mozga s 286 na 67 dana, a MR dojke s 285 dana na 68 dana. KBC Split UZV abdomena smanjio je s 510 dana na 211 dana, a MR nadbubrežne žlijezde s 411 dana na 224 dana, a naveo je i pozitivne trendove u općim bolnicama.

Kako je poručio, ovaj dopis nije usmjeren protiv onih koji svoj posao obavljaju odgovorno, ali je isto tako istaknuo obvezu ravnatelja da onim liječnicima koji ne ispunjavaju svoje obaveze u javnom zdravstvenom sustavu, misleći pri tom na one koji rade u privatnom sektoru, uskrate dopusnicu. 

Iako su ravnatelji i od ranije imali tu mogućnost, ovaj dopis naglašava obavezu ravnatelja da o navedenom vode računa i da onim liječnicima koji ne ispunjavaju svoje obaveze u javnom zdravstvenom sustavu, a takvih ima, uskrate dopusnicu u interesu zdravlja naših građana. Uskraćivanje dopusnica će raditi ravnatelji, ne zato što to ministar traži, već zato što su ravnatelji dužni s raspoloživim kadrovima isporučivati rezultate.

Nije ovo prvi put da se Beroš pokušava obračunati s onima koji za radnog vremena rade u privatnim aranžmanima. Sličan dopis ministar je poslao u studenom prošle godine kada je od ravnatelja bolnica zatražio strože vođenje evidencije o radnom vremenu.

Foto: HINA/Daniel Kasap

Beroš se već pokušao obračunati s privatnim radom liječnika

"Za utvrđene nepravilnosti pokrenuti su postupci utvrđivanja odgovornosti, a nadležna tijela sustava odlučit će o sankcijama u skladu s važećim propisima", istaknuo je ministar Beroš početkom godine.

"Nažalost, naši inspektori utvrdili su da ima i liječnika koji nisu poštivali svoje radne obveze neopravdanim izostancima u radno vrijeme, radom u privatnim ustanovama bez odgovarajućih odobrenja ravnatelja ili neispunjavanjem svojih radnih obveza. Inspekcijski nadzori nastavit će se i ubuduće", poručio je tada.

Mobilni timovi Ministarstva trenutno obilaze bolnice i provjeravaju stanje na terenu kako bi se osiguralo da se radi prema najnovijem naputku smanjivanja listi čekanja. 

Beroš obećao ukidanje robovlasničkih ugovora: Dobar poticaj mu dao Ustavni sud

"Ono što nalaze u nekim bolnicama je zapanjujuće. Stoga podcrtavam ulogu ravnatelja u organizaciji rada. Ne bježim od odgovornosti kao ministar, ali potičem ravnatelje da se uhvate ove vruće teme i riješe ovaj problem uzimajući u obzir četiri parametra (broj uređaja, broj liječnika, organizacija rada i broj upućenih pacijenata). Ravnatelji mogu zatražiti pomoć ministarstva. Ministar griješi ako se ne odazove na taj poziv, ali sam ne može imati inicijativu", poručio je Beroš.

Lista čekanja, ponovimo još jednom, trebala bi se svesti unutar 270 dana. A kao što je Beroš i sam kazao, bitka za što kraće liste čekanja naša stalna zadaća. Bilo bi dobro da se ta stalna zadaća kontinuirano nastavi, a ne samo sada kada je Europska unija dala još jedan ultimatum u nizu kako bi se opravdao novac koji se u Hrvatsku slijeva iz Europske unije.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.