opasne vode

Bernardić je izbacivanjem Mrsića izgubio vjerodostojnost socijaldemokratskog političara

Autor

Marijan Opačak

Kad je u lipnju 2014. godine Glavni odbor SDP izbacio iz članstva svog dugogodišnjeg člana, gradonačelnika Rijeke i ministra u više hrvatskih vlada Slavka Linića, visokopozicionirani SDP-ovci nazvali su to tužnim danom za SDP i općenito socijaldemokraciju u Hrvatskoj. Izbacivanje je bilo mjera koju su koristile druge stranke, od strane SDP-a redom nazivane autoritativnim i diktatorskim. 

26.03.2018. u 21:05
Ispiši članak

Na maratonskoj sjednici Glavnog odbora tog lipanjskog dana sudjelovalo je čak 98 članova Glavnog odbora,a tajno glasanje je tražio sam Zoran Milanović. Za raspravu o Liniću se tad javilo 50 govornika, ali na posljetku za njegovo izbacivanje glasovalo je 50 članova, a 47 je bilo protiv.

Povod za izbacivanje bila je korupcijska afera kada se otkrilo kako je tvrtka pomoćnika ministra financija Slavka Linića, Branka Šegona korisnica kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a kredit je realiziran 2012. godine u iznosu od 31,2 milijuna kuna. U vrijeme kada je HBOR odobrio kredit Šegon je bio pomoćnik ministra, a predsjednik Nadzornog odbora državnog HBOR-a bio je Slavko Linić.  

Prije toga u lipnju 2013. SDP je napustila i Mirela Holy jer je kao ekoministrica u više navrata povrijedila ego premijera Milanovića i prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, a nakon što je u više navrata u kuloarima najavljivano njeno izbacivanje, što je vrh SDP-a u nekoliko navrata morao javno demantirati.. Nakon što je zbog e-maila u kojem je obećavala zapošljavanje stranačkom kolegi, smijenjena s mjesta ministrice zaštite okoliša i kasnije i zbog čestih svađa s kolegama zastupnicima SDP-a u Saboru, u rujnu 2013. napustila je SDP i osnovala stranku ORAH koja je doživjela debakl na parlamentarnim izborima 2015. 

Nakon toga Milanović je u prosincu 2013. izbacio i Aleksandru Kolarić iz SDP-a. Glavni odbor je premoćnom većinom od 64 glasa za izbacivanje, a samo 11 protiv glasao za njeno izbacivanje iz SDP-a. Upravo je njeno izbacivanje obilježilo početak rata između sadašnjeg šefa SDP-a Davora Bernardića i Zorana Milanovića. Bernardić je bio jedini koji je stao u obranu Aleksandre Kolarić na sjednici Glavnog odbora. Milanović ga je tada opisao kao karijerista koji se u SDP učlanio s 18 godina i zamjerio mu suradnju s Milanom Bandićem

Milanović je potom izgubio dva puta parlamentarne izbore i dao ostavku na mjesto predsjednika SDP-a, a Davor Bernardić šef zagrebačkog SDP-a premoćno je pobijedio upravo zbog toga što je na unutarstranačkim skupovima najavio promjenu politike u SDP-u i kraj autoritativnoj vladavini i izbacivanju članova.  Bernardić, je naime, odmah nakon pobjede na unutarstranačkim izborima javno pozvao one koji su ranije zbog verbalnog delikta izbačeni iz stranke da se u nju vrate.

Bernardićeva obećanja samo ludima radovanja

No jedno su riječi, a drugo su djela. Nakon niza gafova koje si jedan političar, predsjednik najveće oporbene stranke ne smije dopustiti, poput prijedloga da se predsjednici daju veće ovlasti, zatim propasti nekoliko inicijativa za rušenjem Vlade i ministara, gubitak HNS-a i HSS, IDS-a i HSU-a kao koalicijskih partnera u Saboru, a zatim i odmetnutih HNS-ovaca koji su sad članovi Glasa te prelazak Tomislava Sauche u HNS, čime je de facto omogućena opstojnost vlade.

Nakon gubitka lokalnih izbora te iznerviran čestim prozivanjem partijskih dugogodišnjih ministara i članova predsjedništva Bernardić je počeo prijetiti izbacivanjem iz članstva SDP-a neposlušnim saborskim zastupnicima, prvenstveno Milanki Opačić i Mirandu Mrsiću. Svoje prijetnje je i ispunio izbacivanjem Miranda Mrsića iz SDP-a. Sve bi to i nekako prošlo ispod radara u ovoj histeriji oko ratifikacije Istanbulske konvencije da Bernardić nije napravio upravo ono protiv čega je najavljivao kako će se u partiji boriti. 

Bernardić je tražio da se Mrsića izbaci zbog toga što je odbio povući iz saborske procedure svoj prijedlog Zakona o doprinosima s kojim se stranka nije slagala. Mrsić je na Predsjedništvu stranke tražio napismeno obrazloženje razloga zbog kojih bi trebao povući svoj prijedlog, a Predsjedništvo je odlučilo predložiti Glavnom odboru da se Mrsića isključi iz stranke. Predsjedništvo je dakle donijelo odluku da se obračuna s onima koji misle drugačije i suvislim socijaldemokratskim prijedlozima smetaju predsjedniku koji budućnost socijaldemokracije vidi u borbi za satiru. 

Razlika između Zorana i Davora

Ono po čemu se razlikuju Milanović i Bernardić jest to što je u Milanovićevo vrijeme kvorum Glavnog odbora na ovakvim sjednicama uvijek bio dvotrećinski. Bernardić, kako doznajemo, često na sjednicama Glavnog odbora jedva da ima kvorum, a odluke Glavnog odbora često se donose s malim brojem glasova i s upitnom legitimnošću. Tako je za izbacivanje Miranda Mrsića glasovanju pristupio tek 51 član Glavnog odbora od njih 103, a za izbacivanje Mrsića glasovalo je samo 40 članova. 

No na stranu i glasovi na tijelima stranaka. Svjedoci smo da je bespoštedna poslušnost šefu stranke nešto što je na hrvatskoj političkoj sceni normalno. Dosljednost i vjerodostojnost političara spadaju među osnovne pretpostavke za dobivanje povjerenja građana. Bernardić koji je kampanju za predsjednika SDP-a započinjao obećanjima kako se njega nitko neće trebati bojati jer nije revanšist i kako je uvijek bio za okupljanje a ne za izbacivanje članova, nakon izbacivanja Mrsića - jer se usudio predložiti nešto s čim se Bernardić ne slaže - teško će ubuduće vidjeti kao vjerodostojnog i dosljednog socijaldemokratskog političara sposobnog braniti vrijednosti svoje stranke. 

Podrškom izbacivanju Mrsića on je zabio posljednji čavao u lijes dosljednije politike u hrvatskoj socijaldemokraciji, a SDP je gurnuo prema nekakvim starim dogmatskim i autoritativnim političkim trasama koje bi SDP trebao, radi svoje vjerodostojnosti i dosljednosti izbjegavati u širokom luku. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.