Belgija: Na aerodromu u Bruxellesu proda se najviše čokolade u svijetu, tu su i pivo, čipka, dijamanti

Belgiju najčešće povezujemo s Bruxellesom, kao europskim centrom birokracije, moći i odlučivanja, ali ova je mala zemlja daleko više od samo toga. Fantastične čokolade, slastice svih vrsta, stotine vrsta piva, posebice onih voćnih, njihov su najpoznatiji proizvod. Nevjerojatni cvjetni trgovi, pitoreskni srednjovjekovni gradići, neobična arhitektura, dijamanti… No Belgija je i iznimno multikulturalna država, poznata po otvorenim vratima prema useljenicima, zemlja srdačnih i ljubaznih ljudi.

Zanimljivosti o Belgiji

Glavni grad Belgije je Bruxelles, središte Europske unije.

Atomium je građevina podignuta 1958. godine u Bruxellesu, vjerodostojna rekonstrukcija devet atoma jednog alfa–željeznog kristala.

Belgija je treći najveći proizvođač čokolade na svijetu, a Belgijanci na hranu i piće troše više od svojih europskih susjeda. Najviše čokolade na svijetu proda se na aerodromu u Bruxellesu!

U Bruxellesu je 25 restorana koji su dobili nagradu Michelin rosette, vodeću u ugostiteljstvu.

Grad Brugge središte je europskog čipkarstva, u kojem žene stoljećima ručno izrađuju neobično finu čipku, koja se potom izvozi u svijet.

Najviše kolekcionara umjetnosti na svijetu upravo je u - Belgiji.

Belgijci obožavaju kućne ljubimce i gotovo polovica kuća ima barem jednog ljubimca, mačku ili psa. 

Veličanstvena arhitektura, pitoreskni gradići

Ova je država poznata po fantastičnoj arhitekturi, ali i predivnim malim gradovi na jezerima. Tako je nestvarno lijep srednjovjekovni Brugge, uz Bruxelles najposjećeniji grad u Belgiji.

Uz Brugge, jedna od najljepših destinacija je Gent, popularni studentski grad s nevjerojatnom količinom šarma, u kojem zabava traje do sitnih noćnih sati, a tijekom dana posjetitelji uživaju u prekrasnoj arhitekturi.

Svakako treba vidjeti i Antwerpen, poznatu luku, a mnogi ga smatraju i glavnim gradom mode u ovoj državi. U svijetu je poznat i po obradi dijamanata.

Vafli

Popularni su i cijenjeni diljem Europe i svijeta. Savršenstvo okusa slatkog tijesta na koje se stavlja sve što želite - od čokoladnog preljeva pa nadalje, oni su gotovo izvozni belgijski proizvod.

Pomfrit

Gastro znalci tvrde da se nigdje na svijetu ne može naći bolji pomfrit od onog spremljenog u Belgiji. Može biti čak i tri puta pržen, ali smatraju ih najukusnijim krumpirićima na svijetu. Belgijanci svoje krumpiriće jedu s kombinacijom kečapa i majoneze…

Pivo

Belgijsko pivo je gotovo institucija u ovoj zemlji, a u svijetu se smatra jednim od najboljih!

Raznovrsnost jezika

Jedna od činjenica svakako je njena raznovrsnost. Zemlja je podijeljena na dva dijela; nizozemsko govorno područje na sjeveru gdje se govori flamanski i francusko govorno područje na jugu gdje se govori valonski. No Bruxelles, kao praktički glavni grad Europe, zbog svih doseljenika, još je raznolikiji po pitanju jezika.

Božićne tržnice

Neke od najljepših tržnica nalaze se u malim belgijskim gradovima, a posebice su čarobne u vrijeme adventa…

Vegetarijanska središnjica svijeta

Jeste li znali da se gradić Gent smatra vegetarijanskom središnjicom svijeta? Ovaj grad je pobornik vegetarijanstva, a četvrtak je proglašen vegetarijanskim danom. Taj dan stanovnici pokušavaju nagovoriti i one koji nisu vegetarijanci da konzumiraju bezmesna jela, svaki tjedan jedan dan.

Što znamo o Belgiji?

Belgija (Kraljevina Belgija; francuski Belgique/Royaume de Belgique, nizozemski België/Koninkrijk België, njemački Belgien/Königreich Belgien), država je u sjeverozapadnoj Europi, između Francuske, Luksemburga, Njemačke, Nizozemske i Sjevernoga mora, a obuhvaća 30.528 km². Belgijska eksklava Baarle-Hertog u Nizozemskoj obuhvaća 7,48 km².

Reljef Belgije uzdiže se postupno od nizine uz Sjeverno more na sjeverozapadu do gorja Ardena na jugoistoku. Obala Sjevernoga mora, duga 66,5 km, sa širokim pješčanim plažama, obrubljena je pojasom dina, koje su oko 30 m visoke i 1,5 do 2,5 km široke. Dine zaštićuju od morskih poplava pojas plodnih poldera, koji se pružaju usporedno s obalom u širinu 15 do 20 km i niži su dva metra od razine Sjevernoga mora. Prema jugoistoku polderi postupno prelaze u flandrijski i kempenski niski ravnjak, visok 50 m, s kojega se mjestimice uzdižu brežuljci, visoki 150 do 170 m; ravnjak je građen od morskih i riječnih nanosa. Središnji dio Belgije zauzima valovita, plodna, 80 do 180 m visoka ravnica, u koju su svoje doline usjekli rijeka Meuse (Maas) i njezin pritok Sambre. Južno od Sambre i Meuse prostire se ''visoka Belgija'' s ravnjakom Condrozom i gorjem Ardenima (Botrange 694 m), koji su poravnani ostatak hercinskoga masiva. Na krajnjem jugoistoku pruža se brežuljkast kraj, belgijski dio Lorene (Lorraine).

Stanovništvo

U Belgiji živi gotovo 11,5 milijuna stanovnika te se ubraja u najgušće naseljene zemlje na svijetu. Najnaseljenije je šire područje Bruxellesa: u glavnom gradu i 18 susjednih općina živi prosječno 6951 st na kvadratni kilometar.

Belgijanci čine 90,2 posto stanovništva; od 9,8 posto stranaca najviše je Talijana, Francuza, Nizozemaca, Marokanaca, Poljaka, Španjolaca, Nijemaca i Turaka.

Po narodnosnom sastavu stanovništvo se dijeli na Flamance (57,6 posto), koji žive u sjevernom dijelu zemlje (pokrajine Istočna i Zapadna Flandrija, Antwerpen, Limburg, Flamanski Brabant), i na Valonce (32,2 posto), koji žive u južnom dijelu zemlje (pokrajine Hainaut, Namur, Liège, Valonski Brabant i Luxembourg). U istočnim pograničnim krajevima (Eupen, Sankt Vith) živi 75 716 Nijemaca. Reformama koje su započele 1970. a završile 1993. uspostavljena je federalna struktura od triju zajednica, zasnovana na jezičnoj različitosti (flamanska, francuska i njemačka) i triju regija (flamanska, valonska i bruxelleska), temeljena na različitoj gospodarskoj razvijenosti.

Službeni su jezici francuski, nizozemski i njemački.

Stanovništvo Belgije, prema demografskim kriterijima, među najstarijima je u svijetu; očekivano trajanje života za žene je 83,2 godine, a za muškarce 77,8 godina.

Gospodarstvo

Belgijski se gospodarski razvoj temelji na značajnoj industrijskoj proizvodnji (kemijskoj, farmaceutskoj, elektroničkoj, automobilskoj, prehrambenoj i dr.), razvijenim transportnim kapacitetima i uslužnom sektoru, te dobroj povezanosti s vodećim državama Europske unije.

Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro je 100 centa.

Političko uređenje

Prema Ustavu od 7. veljače 1831., koji je više puta mijenjan i dopunjavan, Belgija je ustavna monarhija federalnog tipa, s parlamentarnim sustavom vlasti. Na čelu je države monarh koji proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije. Nositelj je izvršne vlasti te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Vlada je tijelo izvršne vlasti, na čelu s predsjednikom, a za svoj rad odgovara parlamentu. Obvezatan je paritetni sastav Vlade, s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Savezni parlament (francuski Parlament fédéral; flamanski Federaal Parlement), koji se sastoji od Senata (flamanski Senaat; francuski Sénat) i Zastupničkog doma (flamanski Kamer van Volksvertegen-woordigerers; francuski Chambre des Représentants). Zastupnički dom ima 150 zastupnika koje građani biraju izravno na mandat od četiri godine. Senat ima 71 člana koji imaju mandat od četiri godine. Građani izravno biraju 40 senatora, 21 biraju parlamenti jezičnih zajednica, a 10 ih je kooptirano (djeca monarha starija od 18 godina ex officio su članovi Senata). Biračko je pravo opće, jednako i obvezno, a imaju ga svi građani s napunjenih 18 godina života.

Sudbenu vlast obavlja Vrhovni sud pravde (francuski Cou de cassation; flamanski Hof van Cassatie), čije članove, na prijedlog Visokog sudbenog vijeća, doživotno imenuje savezna vlada. Ustavni sud ima 12 članova, po šest iz francuske i flamanske jezične zajednice, koje imenuje kralj.

Administrativno je Belgija podijeljena na tri regije: Bruxelles, Flandriju i Valoniju te na tri jezične zajednice (francusku, flamansku i njemačku).

Nacionalni praznik obilježava se od 1831. godine svakog 21. srpnja.