HRVOJE VARGIĆ
'Belgija ima veći standard, ali samo je jedna Lijepa naša'
Hrvoje Vargić (28) proveo je gotovo dvije godine u Belgiji kao direktor Regionalnog ureda za Europu Svjetskog saveza mladih. Ovaj rođeni Đakovčanin diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu filozofije i religijskih znanosti.
Još za vrijeme studija počeo je volontirati u Svjetskom savezu mladih, udruzi koja diljem svijeta promiče ljudsko dostojanstvo. Rad u udruzi uskoro mu je otvorio brojne poslovne prilike.
Posao ga je prvo odveo u Belgiju, no ljubav prema domovini vratila ga je u Zagreb gdje trenutno radi kao europski direktor za suradnju SSM.
Hrvoje nam je otkrio kako mu je bilo živjeti u inozemstvu, o kakvoj je udruzi riječ, koje su prednosti i mane života izvan domovine i zašto se odlučio vratiti u Hrvatsku.
Predstavi nam ukratko Svjetski savez mladih i tvoju ulogu u ovoj udruzi?
Svjetski savez mladih je globalna organizacija mladih sa sjedištem u New Yorku, koja se bavi promocijom i zaštitom ljudskog dostojanstva kroz edukaciju, zagovaranje i kulturu. Osim ureda za Sjevernu Ameriku u New Yorku, imamo i regionalne urede za Latinsku Ameriku (Mexico City), Afriku (Nairobi), Europu (Brisel), Bliski Istok (Beirut) i Aziju-Pacifik (Manila). Ti regionalni uredi koordiniraju nacionalne i lokalne podružnice te članove na 6 kontinenata. Moja uloga je vođenje suradnje s raznim partnerima organizacije u Europi, poput donositelja odluka, donatora, škola i medicinskih stručnjaka koji implementiraju naše programe. Uz to, zadužen sam za trening i osposobljavanje zaposlenika i voditelja podružnica u Europi, kao i aktivnosti istraživanja politika.
Jesi li odmah znao da je to posao za tebe? Kako izgleda tvoj radni dan i čime se najviše baviš?
Znao sam da je to posao koji želim raditi jer sam već dugo bio motiviran Misijom koju SSM promiče i bio uvjeren kako je ona nešto vrijedno čemu i ja želim doprinijeti. Tipični radni dan gotovo da i ne postoji, s obzirom da često putujem po Europi kako bih držao treninge za članove i održavao sastanke s partnerima. Kada ne putujem, najčešće radim od 9 do 18 sati, ponekad od doma, a ponekad iz zagrebačkog ureda SSM. Radni zadaci su mi vrlo šaroliki i teško bi se mogli opisati u nekoliko rečenica.
Koliko si dugo tražio posao u Hrvatskoj i jesi li se dvoumio oko odlaska iz Hrvatske?
Posao u Hrvatskoj sam našao vrlo brzo nakon što sam ga počeo tražiti, između ostalog i zato što sam volontiranjem u SSM stekao razne kompetencije koje su mi koristile i na tržištu rada. Jedna od njih je i pisanje EU projekata pa je moj prvi posao bio u konzultantskoj firmi koja se bavila prijavom EU projekata za klijente. Oko odlaska iz Hrvatske sam naravno dvojio, ali narav posla i činjenica da ću raditi za SSM u Europi bili su presudni.
Kako je izgledao tvoj život i standard u Briselu? Jesi li bio zadovoljan plaćom, smještajem?
Moj život u Briselu je bio izrazito obilježen putovanjima, što je značilo da bih ponekada i do 50 posto vremena provodio izvan Brisela. Kad ne bih putovao, radnim danima bih bio na poslu od 9 do 18 sati, prije posla bih učio za doktorat, a vikende i večeri provodio sa suprugom i prijateljima.
I supruga i ja smo radili, tako da smo mogli pristojno živjeti. Iznajmljivali smo stan koji nam je bio vrlo blizu radnog mjesta i s kojim smo bili vrlo zadovoljni. U Belgiji je standard veći, ali i cijene usluga, piše generacija.hr.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.