razvoj 2015-2020.

Bavarski institut koji radi za HDZ udvostručio BDP u Istočnoj Njemačkoj

Autor

Direktno.hr

01.03.2015. u 23:06
Ispiši članak

U ponedjeljak s početkom u 9.30 u zagrebačkom hotelu Westin održat će se konferencija Hrvatska i EU - Razvojna politika 2015-2020. Konferencija je zanimljiva jer bi mogla otkriti smjernice HDZ-ovog gospodarskog programa za razvoj Hrvatske unutar Europske unije.

Naime, kao govornik će se pojaviti predsjednik IFO instituta Hans-Werner Sinn, poznatog kao jednog od autora HDZ-ovog gospodarskog programa. Konferenciji će prisustvovati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

S riječima dobrodošlice u ime organizatora obratit će se Srećko Prusina, ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, dr. sc. Michael Lange, voditelj Ureda zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Nakon njih, konferenciju će otvoriti predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Hans-Werner Sinn nakon toga će održati govor na temu Kako je euro uništio konkurentnost zemalja u sustavu eura (upozorenje o opasnosti preuranjenog ulaska u euro sustav), nakon čega slijede paneli Fiskalna i monetarna politika - alati gospodarskih promjena, Nova industrijska politika, Energetski potencijali Hrvatske u EU, nakon čega će završnu riječ imati Tomislav Karamarko.

Kao govornici pojavit će se i Davor Štern, Dragan Kovačevič, Tomislav Ćorić, Domagoj Ivan Milošević, Mikuláš Dzurinda, Željko Lovrinčević, Darko Horvat, Mladen Fogec, Ralf Blomberg, Josip Budimir, Mladen Vedriš...

HDZ-ova Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i ugledni njemački ekonomski institut IFO u rujnu su potpisali ugovor o suradnji na međunarodnom projektu "Kratkoročni i dugoročni uvjeti za jačanje održivog razvoja i zapošljavanja u Hrvatskoj".

Srećko Prusina, voditelj te zaklade, projekt je tada nazvao najkompleksnijim gospodarskim projektom od hrvatske nezavisnosti. U projektu sudjeluju međunarodni, ali i niz hrvatskih stranačkih i izvanstranačkih stručnjaka. 

IFO: Vodeći think-tank Njemačke

Hans-Werner Sinn jedan je od najutjecajnijih njemačkih ekonomista - drugi po citiranosti u povijesti - kojeg nazivaju i ekonomskim seizmografom Njemačke. Britanski The Indenpendent svrstao ga je 2011. među deset ljudi koji su promijenili svijet, piše HDZ na svojim web stranicama prenoseći tekst Večernjeg lista.

Mirovinska reforma u Njemačkoj jedna je od ključnih preokupacija Hansa-Wernera Sinna i IFO instituta. Njemačka ima samo oko pet posto nezaposlenih i na 10 umirovljenika dolazi 18 radnika, dok se u Hrvatskoj broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačio. Hrvatska se suočava s rekordno velikom nezaposlenošću mladih (u EU su gore samo Grčka i Španjolska), dok Njemačka s Austrijom prednjači po broju mladih koji imaju posao. Ideja je gotovo potpuno ukinuti porezna davanja na plaće mladih na početku njihovog rada, ponajviše smanjenjem zdravstvenih doprinosa jer nema logike da zdravstveni doprinos jednako plaćaju 20-godišnjaci i 60-godišnjaci.

IFO institut osnovan je 1949. u Münchenu. Radi se o jednom od najvećih njemačkih ekonomskih instituta koji analizira ekonomske politike i svaki mjesec objavljuje poznati IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj, koji je vjeran pokazatelj gospodarske slike najvećega europskog gospodarstva. Riječ je o vodećem think-tanku Njemačke koji je osmislio gotovo sve gospodarske mjere na kojima se temeljila njemačka ekonomija zadnjih desetljeća.

IFO institut radio je i na programu prilagodbe gospodarstva bivše istočne Njemačke puno uspješnijem zapadnonjemačkom gospodarstvu. Iz podataka koje je objavio IFO institut razvidno je da je istočnonjemačko gospodarstvo u razdoblju od 1991. do danas uhvatilo priključak sa Zapadnom Njemačkom - primjerice prosječna plaća u Istočnoj Njemačkoj je s 57 posto u 1991. porasla 2008. na 83 posto prosjeka u Zapadnoj Njemačkoj. Istodobno, BDP po stanovniku porastao je točno 100 posto (s 9751 eura na 19.500 eura), dok je u Zapadnoj Njemačkoj u tom razdoblju porastao 12 posto.

"Imamo EU fondove koje SDP-ova vlada ne koristi. Jačanjem gospodarstva, a ne povećavanjem poreznog opterećenja, trebamo povećati prihodovnu stranu proračuna. Reindustrijalizacija je jedna od ključnih mjera našeg programa, ona je jednostavno nužnost. Ta je tema aktualna na razini cijele EU, Europska komisija već je izradila dokument o novoj industrijskoj politici. Nakon ulaganja u navodnjavanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, očekujemo znatan rast prehrambeno-prerađivačke industrije. A poticat ćemo i modernizaciju postojećih industrija kroz ulaganja u nove tehnologije i inovacije. Poticat ćemo i razvoj digitalne i informatičke industrije, koja je najbrže rastuća na svijetu, kao i transporta te energetike i izgradnje energetskog čvorišta na području RH. Hrvatskoj je nužna i pronatalitetna politika, pogotovo zbog iseljavanja mladih i obrazovanih", komentirala je u istom tekstu suradnju s IFO institutom HDZ-ova europarlamentarka i predsjednica HDZ-ova Odbora za regionalni razvitak i EU fondove Ivana Maletić.

Sinn: Potrebno pet godina da strukturne reforme počnu djelovati

Autor ekonomskog programa HDZ-a i predsjednik Instituta IFO Hans-Werner Sinn u nedjeljnom razgovoru za središnje informativne emisije vodećih triju televizija progovorio je o problemima hrvatskog gospodarstva.

Gostujući na RTL-u, rekao je da hrvatsko gospodarstvo danas nije u dobrom stanju.

"Kriza koja je zahvatila južnu Europu je očigledno zahvatila i Hrvatsku. Nezaposlenost je vrlo visoka. Ukupna stopa nezaposlenosti od 17 posto je treća najviša u eurozoni nakon Grčke i Španjolske. Skoro polovina mladih koja ne pohada školu je nezaposlena".

Do toga je došlo i zbog nesretne prošlosti, zaključak je iz Sinnovog odgovora.

"Hrvatska iza sebe ima težak put iz komunizma. Još ne posjeduje strukture tržišnog natjecanja koji su dio tržišnog gospodarstva. Postojao je jedan djelomično povoljan razvoj. Država je bila ovisna o inozemnim kreditima, vanjski dug je snažno rastao u odnosu na BDP. To je slično kao i u drugim zemljama eurozone koje se nalaze u krizi. Hrvatska je imala stabilan tečaj, kao da je euro već uveden. Sad se nalazi u teškoj situaciji, jer su cijene visoke, prerađivačka industrija nije konkurentna, poljoprivreda je u poteškoćama. Dakle, cjelokupna situacija nije dobra".

O preporukama HDZ-u još ne može govoriti.

"Radimo na projektu, došli smo do sredine. Bilo bi prerano govoriti o preporukama. Bit će to sigurno preporuke za strukturna poboljšanja hrvatskog gospodarstva, jačanje konkurentnosti industrije, privlačenje inozemnih ulaganja - jer izravna ulaganja su hitno potrebna - te povećanje fleksibilnosti tržišta rada... Pogledajte što je Njemačka učinila prije 10 godina. Proveli smo, primjerice, reformu tržišta rada, koja je uvela aktivirajuću socijalnu politiku. Dok je prije toga država dodjeljivala novac pod uvjetom da ne sudjelujete na tržištu rada, sad je davala više novca za sudjelovanje u njemu. Na taj je način tržište rada postalo fleksibilnije, nastalo je pravo čudo. Reforme su bile djelomično teške, ali stopa nezaposlenosti se prepolovila, dok je u čitavoj eurozoni rasla. Moguće je provesti reforme koje donose veću zaposlenost i blagostanje".

Vjeruje da će preporuke HDZ poslušati.

"Sigurno će poslušati, jer imamo kao zadatak projekt za koji je Institut plaćen. Okupili smo niz dobrih znanstvenika s puno iskustva koji rade na njemu".

Što će se dogoditi ako zbog izbora krajem godine HDZ odluči da su reforme prejake ili prestroge te poželi provesti samo polovinu, zanimalo je novinara.

"Riječ je samo o prijedlozima. Oni su neovisni o strankama, jer bi ih trebala uzeti u obzir i opozicija. Imamo iskustva drugih zemalja koje su provele reforme. Treba provjeriti što je od toga provedivo u Hrvatskoj, a to ne ovisi o vladajućoj stranci".

Rekao je da neće kritizirati hrvatsku Vladu i da njegov zadatak nije miješanje u hrvatsku politiku.

Na pitanje kad možemo očekivati rezultate, rekao je da strukturne reforme nikad ne djeluju odmah, za to uvijek treba nekoliko godina.

"Uzmimo primerice reforme u Njemačkoj početkom prošlog desetljeća. Donesene su 2003., provedene su prvi put 2004., vidljive su bile 2007. a tek 2010. smo osjetili jače, značajne efekte. Potrebno je pola desetljeća dok strukturne reforme djeluju. Nešto malo možda i prije, ali ne od danas na sutra. Uvijek se može provesti politika kojom se u ovom trenutku nešto malo pokreće. Država se može, naprimjer, zadužiti, kako bi pokrenula potražnju za proizvodima iz privatnog sektora za koje nema kupaca u svijetu, ali to ne doprinosi poboljšanju gospodarstva", zaključio je Hans-Werner Sinn za RTL.

U intervjuu HRT-u kazao je kako institut priprema izvještaj koji će se baviti teškoćama s kojima se suočava hrvatska ekonomija i mogućim rješenjima te da on nije namijenjen nijednoj pojedinoj stranci. "Temelj ideje je samoodrživost. Stvaranje konkurentnog gospodarstva koje bi privuklo privatna poduzeća, investicije, stvorilo radna mjesta. To je ono što Hrvatskoj najviše treba", naglasio je.

Smatra kako Hrvatska ima 'nizozemsku bolest' - ovisna je o novcu iz drugih zemalja, što je pogubno za unutarnje investicije. "Kada je Nizozemska našla plin, prodali su ga drugim zemljama i zaradili mnogo novca kojim su povisili plaće i to je bilo pogubno za izvoz", obrazložio je. Također smatra kako u Hrvatskoj prelazak iz komunističkog gospodarstva u tržišno još nije završen - imamo puno 'polujavnih' tvrtki. "Radite dulje i rađajte više djece", poručio je HansWerner Sinn. To je jedino rješenje za demografski problem koji ima Hrvatska, ali i brojne druge zemlje zapadne Europe. 

"Usred smo projekta u kojem trebamo dati savjet Hrvatskoj, ali nismo još objavili rezultate i prerano je za nešto reći. Mogu samo reći da puno stvari ide krivo u Hrvatskoj. Masovna nezaposlenost je problem s kojim se treba uhvatiti u koštac", kazao je Sinn za Dnevnik Nove TV.

Visoki porezi i brojni parafiskalni nameti, često se žale poduzetnici, i dalje opterećuju i koče gospodarstvo. "Ako samo smanjite poreze i nadomjestite to posuđivanjem i zaduživanjem, dobit ćete poticaj za potražnju, ali to nije trajno rješenje. Potrebne su strukturne reforme koje će gospodarstvo učiniti konkurentnim", dodaje Sinn.

Mali broj zaposlenih, iseljavanje mladih i starenje nacije dovodi u pitanje i cijeli mirovinski sustav. "Ako imate problem s mirovinama, radite duže i imate više djece malo se može dodati tome. U Hrvatskoj je problem i iseljavanje mladih, no možda ako dođe do prosperiteta i bude više radnih mjesta, ljudi će se vratiti", smatra Sinn.

Može li Hrvatska prodisati bez tisuća otkaza u javnom sektoru - Werner Sinn smatra da može. "Javni sektor nije prevelik koliko ja vidim, normalan je. Ali mnogo je tvrtki u vlasništvu države i mogla bi se razmotriti privatizacija. To ne bi značilo da bi radna mjesta nestala, naprotiv, mogle bi postati konkurentnije i stvoriti još više radnih mjesta", dodaje ovaj stručnjak.

Ipak, njemački stručnjak preporučuje oprez i ravnotežu prilikom privatizacije. Ističe kako nema smisla privatizirati primjerice vodovodne tvrtke ili željezničku infrastrukturu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.