PODUZETNIK KOJEG SE POVEZUJE S RIMAC

Bašić progovorio o projektu Krš-Pađene: Ucjenjivali su nas i iz Hrvatskih šuma, ali i iz Mosta zbog Etične banke

Autor

bkk/Elvis Sprečić/Večernji list

Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.
 

04.06.2020. u 10:17
Ispiši članak

Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš-Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna, a sam Bašić, s obzirom na to da se trenutačno nalazi u BiH, nedostupan je hrvatskim istražiteljima.

Bašić je kazao da su ga kontaktirali iz policije te obavijestili da imaju nalog za pretragu prostorija u kojima boravi u Zagrebu. "To sam odmah i bez problema prihvatio jer nijedan postupak od početka projekta gradnje vjetroelektrane nije bio nezakonit. Sve daljnje informacije o tome što im je bilo sporno saznao sam kasnije iz medija", rekao je.

Dodao je da ne razumije medijske napise o tome kako su i bivša Vlada Zorana Milanovića, ali i sadašnja premijera Andreja Plenkovića išle na ruku projektu Krš-Pađene. Podsjetio je da počeci projekta sežu još u 2003., a da ga je on preuzeo 2012. s namjerom da se što prije krene u realizaciju. "Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak šest godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo?", pita se Bašić.

Kako je kazao, najveća hrvatska boljka je nedosljednost zakona i njihove česte izmjene, što uzrokuje pravnu nesigurnost investitorima. Dodao je da je nedosljednost zakona i propisa na djelu i danas "kada nas Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede šalju iz jednog ministarstva u drugo ne znajući čija je nadležnost donošenje odluke o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu za predmete započete prije nekoliko godina". Zbog toga su, kaže direktor C.E.M.P.-a, bili prisiljeni nekoliko puta tražiti od Vlade RH i premijera da se uključe i upute nas tko je zapravo nadležan.

'Ucjena Hrvatskih šuma i Mostovog Dobrovića'

Bašić kaže da poznaje bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac: "S njom smo surađivali, kao i s načelnicima ostalih općina u kojima se nalazi naš vjetropark jer su te općine bile vrlo zainteresirane da se investicija uspješno realizira zbog toga što se od svakog proizvedenog kilovatsata lokalnoj zajednici uplaćuje 1 lipa. To znači da će Grad Knin i Općina Ervenik od C.E.M.P.-a godišnje imati oko 4,6 milijuna kuna prihoda".

Poznaje i direktora uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, "jer smo održali nekoliko sastanaka u Hrvatskim šumama kako bismo razriješili otvorena pitanja koja smo ovih dana detaljno objasnili javnosti u priopćenjima. S Hrvatskim šumama imamo potpisan ugovor od 4. travnja 2017. (koji je potpisao g. Jakupčić), vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene. Po tom ugovoru trebali smo izgraditi šumske putove poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma u roku od 12 mjeseci, što smo i ispunili i u izgradnju uložili 29 milijuna kuna. Nakon 18 mjeseci tijekom kojih su Hrvatske šume vršile razne pritiske i ucjenjivale investitora vezano uz iznos za koji će priznati izgrađene ceste, Šume šalju ponudu i procjenu izgradnje cesta na devet milijuna kuna, iako je vrijednost radova 29 milijuna kuna. Da, bilo je pritisaka na nas da platimo nešto dva puta. Tako su nas natjerali da im izgradimo ceste, predamo ih bez nadoknade i godišnje plaćamo oko milijun kuna Hrvatskim šumama. Sve po tom međusobno potpisanom ugovoru koji je izradio i potpisao g. Jakupčić. Kasnije nas je tražio i vršio pritisak da na te iste ceste još platimo i služnost na 30 godina ili nam neće dati suglasnost za uporabnu dozvolu", ispričao je investitor u vjetroelektrane Krš-Pađene.  

Mostov ministar Slaven Dobrović 2017. donio je rješenje da C.E.M.P. mora napraviti postupak procjene utjecaja vjetroelektrane na ekološku mrežu, koje je odmah nakon što ga je naslijedio na mjestu ministra poništio HDZ-ov Tomislav Ćorić. Bašić je rekao da je predstavnik Mosta, opcije koja je tada bila na čelu Ministarstva okoliša i energetike, tražio od C.E.M.P.-a najprije osam milijuna eura, a kasnije pet milijuna eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke. "Zauzvrat oni ne bi blokirali izmjenu našeg projekta, a u protivnom, natjerali bi nas da instaliramo 71 agregat stare tehnologije snage 142 MW umjesto 48 agregata nove tehnologije snage 142 MW. Most je to blokirao samo zato što nismo pristali dati novac za Etičnu banku. Jasno je o čemu se tu radilo i sve to prijavili smo DORH-u. Što se tiče Ćorića, on je samo ispravio grešku Mostova ministra Dobrovića te omogućio da se radi s novom tehnologijom koja ima bitno manji utjecaj na okoliš", rekao je Bašić u razgovoru za Večernji list.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.