SUPROTNO OSTALIM ANALITIČARIMA
Barić tvrdi: Te letjelice su ipak namijenjene za let na malim visinama, imaju relativno mali radarski odraz
Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnio je sve o padu letjelice na Jarunu.
U četvrtak nešto iza 23 sata, kraj studentskog centra na Savi srušila se vojna letjelica. Na teren je odmah izašla policija skupa sa svim interventnim službama. Za sada još uvijek nije službeno potvrđeno o kakvoj se letjelici radi, no strani analitičari prema fotografijama pretpostavljaju da je riječ o ukrajinskom dronu Tu-141.
Vojni analitičar Robert Barić objašnjava da je riječ o modelu Tupolev 141 Strizh, izvidničkoj besposadnoj letjelici koja je bila u naoružanju Crvene armije od 1979. do 1989. godine, a koja je namijenjena prikupljanju podataka na većim dometima do 500 kilometara.
Ta je letjelica, navodi Barić, poslije 1989. povučena, a kasnije je iz nje razvijena novija verzija, Tu-243.
"Ukrajinici su čini se, barem tako navode izvori, 2014. godine ponovno reaktivirali te besposadne letjelice, koje su bile u skladištu i koristili su ih za prikupljanje podataka nad Donbasom. Jedini scenarij koji ima smisla je da je to letjelica koja je lansirana radi prikupljanja podataka s ukrajinske strane, a onda se nešto dogodilo, možda kvar sustava navođenja", kaže nam Barić.
"Vi kada lansirate tu letjelicu, ona nema nikakav dodir sa postajom na zemlji, već leti prema programiranom smjeru leta i obavlja zadaću. Vraća se otprilike na mjesto gdje je programirano da će biti pokupljena", pojašnjava vojni analitičari te dodaje da se ona može više puta koristiti.
"Tu-141 nema nikakvo podvozje, nikakvu mogućnost slijetanja. Umjesto toga, prvo se aktiviraju zračne kočnice koje ju dovoljno uspore da se aktiviraju dva padobrana i koji ju onda jednostavno spuste na zemlju, nakon čega se pokupi, ponovo pripremi i može se ponovo lansirati s lansirne rampe", rekao je Barić.
Brzina leta ove letjelice je oko 1000 km/h maksimalno, a domet joj je do 1000 kilometara; s time da treba uračunati da letjelica mora doći do područja operacije i vratiti se natrag, napominje Barić.
Trebala je letjeti iznad Bjelorusije?
Originalni projekt Tu-141 bio je inače zamišljen kao malo kompleksniji uređaj. "Originalni plan predviđao je da se napravi besposadna letjelica koja bi išla u takozvanom dvostrukom modu. Pri probijanju i ulasku u protivnički prostor, išla bi na maloj visini supersoničnom brzinom, a onda bi usporila na subsoničnu brzinu, snimila podatke i ponovo supersonično probila protivničku obranu. Međutim, to je bio preambiciozni zahtjev, koji se jednostavno nije mogao ostvariti", govori Barić, dodajući da je konstruktor Tupolev nakon tog zahtjeva rekao da je to previše za to što su predvidjeli te da se letjelicu mora značajno povećati.
Barić dodaje da neki strani izvori navode da je letjelica došla iz područja zapadne Ukrajine.
"Ako su je Ukrajinci upotrijebili, a sada već neki izvori navode da je došla iz područja zapadne Ukrajine, sasvim je moguće da je ona bila namijenjena za izvidnički let iznad južne i jugozapadne Bjelorusije, gdje se nalaze koncentrirane ruske snage te neke bjeloruske snage za koje se spekulira da bi možda mogle sudjelovati u bojnim djelovanjima", kaže analitičar. "Jednostavno se nešto poremetilo u sustavu navođenja i ona je otišla suprotnim smjerom i došla je do Hrvatske preko cijele Mađarske", rekao je Barić.
Na pitanje kako je moguće da je niti u Mađarskoj niti u Hrvatskoj nitko nije primijetio, Barić pojašnjava da su te letjelice ipak namijenjene za let na malim visinama te imaju relativno mali radarski odraz.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.