TREBA VJEROVATI STRUCI

Barić o obaveznom cijepljenju: Taj institut u Hrvatskoj već postoji, ostaje nam pitanje primjene načela razmjernosti i korupcije prilikom nabave

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

"Moramo znati kako je potrebno da oko 70 posto odraslog stanovništva bude procijepljeno kako bi cjepivo zaustavilo širenje epidemije i to je nešto o čemu ćemo voditi računa da se dogodi" kazao je u utorak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i time otvorio prostor za pitanje je li ministar u stvari najavio mogućnost uvođenja obveznog cijepljenja protiv bolesti Covid-19.

25.11.2020. u 18:32
Ispiši članak

"Hrvatska ima obvezu cijepljenja za neke bolesti. Za ovu nema jer je nova, ali to ne bi bio novi moment", rekao je Božinović. S njime se slaže i ustavnopravna stručnjakinja s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić koja kaže da institut obaveznog cijepljenja u hrvatskom zakonodavstvu nije novost.

"Obavezno cijepljenje u Hrvatskoj i u svijetu, naravno, ne u svim državama, postoji. Institut obaveznog cijepljenja nije novost i mi ne bismo uveli nešto novo, nego bismo uveli još jednu novu verziju cjepiva protiv još jedne nove bolesti", kazala je za portal Direktno Barić.  

Pitanje korisnosti i štete

Samo uvođenje obaveze cijepljenja nije sporno, o tome se očitovao i Ustavni sud, ali ostaje nam pravno pitanje, nastavlja naša sugovornica, primjene onog svima dobro poznatog načela razmjernosti ili proporcionalnosti. 

Meni se čini da će prevagnuti potreba za sigurnošću i zaštitom ljudi putem cjepiva i obaveze cijepljenja jer se čini da su benefiti veći.

"Dakle s jedne strane korisnosti, s druge strane potencijalne štete. Korisnost nam je jasna, ali za štetu još možda ne znamo, to ovisi o tome koliko će znanost moći reći da je cjepivo doista učinkovito, odnosno da ne proizvodi štetne posljedice.

Mi tu kao pravnici dolazimo tek sekundarno, dok je tu primarna medicina i to virologija, imunologija i ostale subspecijalne grane koje onda daju relevantne podatke, a koje onda mi pravnici možemo evaluirati", naglašava pravna stručnjakinja.

Međutim, može li se neko novo cjepivo odmah uvesti kao obavezno ili treba pričekati do nekoliko godina i onda  razmišljati o obavezi, pitamo našu sugovornicu.

 "Idealno bi bilo prvo pričekati četiri do pet godina pa onda uvesti kao obavezno kada će se vidjeti postoje li dugoročne štetne posljedice cjepiva. Međutim, u situaciji u kakvoj se nalazimo bilo bi optimalno da se cijepi što veći broj ljudi kako bi se spriječilo širenje virusa. Meni se čini da će prevagnuti potreba za sigurnošću i zaštitom ljudi putem cjepiva i obaveze cijepljenja jer se čini da su benefiti veći".    

Potreba za pronalaskom rješenja i privođenja kraju ove pandemije je izrazito velika "jer vidimo što ovaj virus radi ljudima, koliko su teško bolesni, koliko imamo umrlih i koliko cijela epidemija šteti našoj ekonomiji, ne samo u smislu provođenja mjera, već i u smislu što imamo puno bolesnih i radno nesposobnih ljudi", kaže naša sugovornica.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je do sredine studenog 48 "kandidata za cjepivo" koji su u nekoj fazi ispitivanja cjepiva na ljudima. Jedanaest kandidata za cjepivo je u posljednjoj, trećoj fazi ispitivanja u kojoj se učinkovitost cjepiva testira na većem uzorku ljudi, uglavnom na desecima tisuća ljudi s nekoliko kontinenata.

Europski projekt koji predvode Oxford i AstraZeneca u ponedjeljak je objavio da je učinkovitost njihova cjepiva u prosjeku 70 posto, ali su kasnije izvijestili kako se učinkovitost podigla na 90 posto kada su najprije dobili malu dozu cjepiva, a potom veliku.

Najava je uslijedila nakon što je američko-njemački projekt Pfizera i BioNTecha početkom studenog izvijestio da je učinkovitost njihova cjepiva 90 posto i da nije bilo štetnih nuspojava među tisućama dobrovoljaca. Otad su objavili nove rezultate ispitivanja koji pokazuju da cjepivo djeluje u 95 posto slučajeva.

Pfizer trenutačno od američkog regulatora FDA-e traži hitno odobrenje za uporabu cjepiva i očekuje da će do kraja sljedeće godine proizvesti 1,3 milijarde doza cjepiva. Američka biotehnološka tvrtka Moderna također je ovaj mjesec objavila da je njezino cjepivo učinkovito gotovo 95 posto. Moderna planira u sljedećih nekoliko tjedana predati zahtjev za hitno odobrenje cjepiva u SAD-u i diljem svijeta.

Treba vjerovati struci

Što se tiče samog cijepljenja, u jednom trenutku moramo podvući crtu i vjerovati struci, kaže Barić, a upravo u ovom pitanju je to neophodno. 

Bilo bi jako loše da to ostavimo na procjenu svakome od nas jer u tome ima i straha i predrasuda i mišljenja, a manje znanstvene utemeljenosti.

"Mi ne možemo kontinuirano stavljati na istu razinu vrijednosti sve ono što nazivamo mišljenjima. Kada pogledamo povijest svih cjepiva mi vidimo da je korist većine cjepiva barem u 95 posto cjepiva enormno veća od bilo kakve  štete ili ugroze u pojedinačnim slučajevima", mišljenja je naša sugovornica.

Hoće li pravo odrediti hoće li cjepivo odmah biti uvedeno kao obavezno bit će jako teška odluka, smatra Barić koja dodaje da bi ipak bilo jako loše da to ostavimo na procjenu svakome od nas jer u tome ima i straha i predrasuda i mišljenja, a manje znanstvene utemeljenosti i ističe da je struka ta koja treba odgovoriti na pitanje o procjeni rizika.

U početku bi bolje bilo ići s preporukom i s edukacijom prema građanima i promoviranjem shvaćanja da je cijepljenje bolje, govori nam Barić koja smatra da na samom početku nije dobro uvesti obavezu, ali jedan dio će se cijepiti "pa će se u konačnici i pokazati kakvo je cjepivo". 

"Nama je potrebno da nam bio to Stožer, Vlada ili Ministarstvo zdravstva jasno komunicira, ne politiku, nego znanstvene spoznaje i podatke na jednostavan i sažet način; da doslovno idu u kampanju objave studija koje su se radile na temelju primjene cjepiva i da jasno komuniciraju prema ljudima i educiraju ih".

U konačnici, napominje, Barić, svejedno je hoće li Hrvatska uvesti obavezu cijepljenja ili ne "jer je ovo svjetska priča": "Tu će lako obaveznim cijepljenjem avio kompanije uvjetovati mogućnost putovanja, pojedine države uvjetovati ulazak u zemlju ili tvrtke uvjetovati zaposlenje.

Predsjednik Zoran Milanović je, govoreći o cijepljenju, kazao da se sada još jednom jasno vidi potreba o kojoj inzistira od početka epidemije, aktiviranja čl. 17 Ustava, a Barić nam je kazala da se tu s njim slaže.

"Ja doista mislim da mi jesmo u izvanrednom stanju i da je to sve skupa trebalo drugačije izvesti i voditi. Sadržajno možda ne bi bilo velike razlike, ali formalno bi i onda bi ipak stvarala jednu druga sliku načina poštivanja pravne države i stvorilo neke druge načine kontrole, a sad smo doista prepušteni tome koliko članovi Stožera znaju komunicirati i koje ciljeve imaju ili nemaju i mi zapravo nemamo jasnu sliku i jasne kontrole". 

Ali ističe da, što se tiče uvođenja obaveznog cjepiva, čl. 17 tu nema nikakvu ulogu. Dovoljna je izmjena čl. 40 Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

"Jedini interes države ovdje je što prije zaštiti pučanstvo na što kvalitetniji način. Ostaje pitanje eventualnih dugoročnih posljedica cjepiva i tu moramo imati povjerenja u znanost, i smanjenje potencijalnih koruptivnih radnji prilikom nabavke cjepiva", zaključila je Barić za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.