VRTOGLAVI IZNOSI

Banke zbog konverzije kredita u 'švicarcima' traže od Hrvatske gotovo pola milijarde eura; troškovi zastupanja 'pojedu' 80 posto DORH-ova proračuna

Autor

dd

Povodom vijesti da mađarska OTP banka tuži Hrvatsku zbog odluke da se krediti u švicarskom franku konvertiraju u u eurima, a arbitražni postupak vodit će se na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke u Washingtonu (ICSID), odlučili smo provjeriti koliko se trenutno takvih postupaka vodi protiv Hrvatske, koliko je banaka zbog tzv. Zakona o konverziji CHF kredita donesenog u vrijeme Milanovićeve vlade tužilo državu, u kojoj su fazi ti postupci i koliko banke sveukupno traže zbog 'nanesene im štete'.  

25.10.2020. u 11:29
Ispiši članak

OTP banka primjerice tvrdi kako im je  odlukom Vlade o konverziji nanesena šteta od čak 224 milijuna kuna (29,6 milijuna eura) kao i da je time prekršen bilateralni sporazum o zaštiti investicija između Hrvatske i Mađarske.

Podsjetimo, nakon što su se mnogi građani našli u 'dužničkom ropstvu' zbog dizanja kredita u 'švicarcima' tadašnja vlada Zorana Milanovića izmijenila je Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o potrošačkom kreditiranju čiji je cilj bio konverzijom kredita izjednačiti položaj potrošača korisnika kredita u švicarskim francima i kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima s položajem koji bi imali da su inicijalno uzeli kredit u eurima ili s valutnom klauzulom u eurima. Ti zakoni koji su stupili na snagu u rujnu 2015. pokrenuli su val tužbi hrvatskih građana protiv banaka, ali i niz međunarodnih sporova koje su banke pokrenule protiv Hrvatske.

Šest banaka tužilo Hrvatsku

Koliko je banaka do sada tužilo našu državu i za koje iznose te u kojoj su fazi ti postupci upitali smo Ministarstvo financija koje nam je odgovorilo da se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) vodi šest arbitražnih postupka po tužbama stranih banaka i banaka s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj i to radi naknade štete zbog navodnih povreda dvostranih ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja (tzv. BIT-ovi), a uslijed primjene tzv. Zakona o konverziji CHF kredita i to radi naknade štete za koju banke tvrde da im je nastala kao posljedica primjene navedenih zakona.

Tako su sporove protiv Republike Hrvatske pokrenule UniCredit Bank Austria AG i Zagrebačka banka , Addiko Bank AG i Addiko bank d.d., Raiffeisen bank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d., Erste Group Bank AG Steiermarkische Bank und Sparkassen AG i Erste & Steiermarkische Bank d.d. , Société Générale S.A. te OTP Bank PLC. 

Iz Ministarstva su također odgovorili da su svi navedeni sporovi u tijeku i u svima je Hrvatska tužena. Pojasnili su i da u navedenim sporovima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) koordinira rad i dogovara strategiju obrane s odvjetničkim društvom koje zastupa Hrvatsku. 

Detalji arbitražnih sporova

U izvješću DORH-a za 2019. godinu navode kako su tužitelji UniCredit Bank Austria A.G., austrijski investitor i Zagrebačka banka d.d. pokrenuli arbitražni postupak pred ICSID-om radi naknade štete u iznosu od 137 milijuna eura. U ovom predmetu zaključena je rasprava i očekuje se donošenje odluke.

Tužitelji Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisen Bank Austria d.d., austrijski investitori, pokrenuli su arbitražni postupak pred ICSID-om radi naknade štete u iznosu od 64,5 milijuna eura. U ovom predmetu prihvaćen je zahtjev Republike Hrvatske za bifurkaciju, odnosno prigovor nenadležnosti i održano je ročište radi odlučivanja o navedenom prigovoru, a odluka još nije donesena.

Tužitelji Addiko Bank AG i Addiko Bank d.d., austrijski investitori, protiv Republike Hrvatske pokrenuli su arbitražni postupak pred ICSID-om radi naknade štete u iznosu od 201,1 milijuna eura, a nakon hrvatskih prigovora snizili su tužbeni zahtjev na 160 milijuna eura.  U ovom predmetu je bilo zakazano ročište za lipanj 2020., ali je odgođeno bez određivanja datuma novog ročišta.

Tužitelji Erste Group Bank AG, Steiermaerkische Bank und Sparkasse AG i Erste & Steiermaerkische, austrijski investitori, pokrenuli su arbitražni postupak pred ICSID-om protiv Republike Hrvatske kojim potražuju naknadu štete u visini od 57,1 milijuna eura.

U ovom predmetu stavljen je zahtjev za bifurkaciju, odnosno prigovor nenadležnosti o kojem Tribunal još nije odlučio.

Francuski investitor Societe Generale S.A, vlasnik Splitske banke podnio je tužbu krajem 2019. godine. Najnovija s tužbom je mađarska OTP banka koja potražuje od Hrvatske 224 milijuna kuna (29,6 milijuna eura).

Ukupna visina zahtjeva za naknadu štete svih banaka, navode u DORH-u iznosi 418,6 milijuna eura, a ako se tome pridoda i zahtjev OTP banke s 29,6 milijuna eura onda dolazimo do iznosa većeg od 448 milijuna eura s tim da nije uračunat iznos, jer još nije objavljeno, koliko vlasnik Splitske banke traži u tužbi protiv Hrvatske. 

Drugi postupci protiv Hrvatske

Osim banaka, pred ICSID-om se vodio postupak protiv Hrvatske na temelju tužbe nizozemskog društva B3 Croatien Courier Cooperativ, koji je vlasnik hrvatskog trgovačkog društva CityEx. Tužitelj je tvrdio da je Republika Hrvatska povrijedila odredbe međunarodnog ugovora o zaštiti stranog ulaganja sklopljenog s Nizozemskom, zbog čega je pretrpio štetu u iznosu od 53 milijuna eura. U travnju 2019. donesena je arbitražna odluka u kojoj je utvrđeno da je Hrvatska povrijedila BIT (povreda dvostranih ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja), ali da zbog te povrede tužitelji nisu pretrpjeli štetu. Stoga su tužitelji odbijeni, ali je Hrvatskoj naloženo da tužiteljima isplati troškove arbitražnog postupka, i to u iznosu od 554.616,31 američkih dolara i 365.607,49 eura. Ovaj trošak je u dijelu podmiren, stoji u izvješću DORH-a. 

Na temelju tužbe nizozemskog društva Amlyn Holding B.V., vodio se pred ICSID-om postupak protiv Hrvatske gdje se tražila naknade štete u iznosu od 85 milijuna eura, a koju je tužitelj navodno pretrpio zbog toga što je RH prekršila odredbe Europske energetske povelje jer je proizvoljnim promjenama pravnog okvira oštetila tužitelje kao investitore, dok je istodobno pogodovala drugim investitorima. U svibnju 2019. godine bilo je održano ročište i zaključen je arbitražni postupak, međutim odluka još nije donesena.

Vodi se i postupak na temelju tužbi nizozemskog trgovačkog društva Elitech B.V. kao i Golf razvoj d.o.o. iz Zagreba radi naknade štete u iznosu od 123 milijuna eura. Tužitelji tvrde da su kao investitori uložili značajna sredstva za razvoj golf projekta na području grada Dubrovnika jer su kupili zemljište i podnijeli brojnu dokumentaciju radi usklađenja prostorno-planskih akata na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tvrde da je od početka projekta prošlo više od deset godina i da se projekt nije realizirao zbog brojnih akcija nevladinih organizacija, populističkih grupa i određenih utjecajnih političara. U ovom predmetu, stoji u izvješću DORH-a, provedene su sve radnje do ročišta koje je bilo zakazano za travanj 2019., a naknadno je odgođeno za siječanj 2021. godine.

Krajem prošle godine Hrvatsku je pred ICSID-om tužio i njemački investitor Marko Mihaljević i to za naknadu štete.

Isplaćeno Gavriloviću

U arbitražnom predmetu prema tužbi Georga Gavrilovića i Gavrilovića d.o.o. radi naknade štete u iznosu od 198,5 milijuna eura donesena je 2018. arbitražna odluka kojom je deklaratorno utvrđeno da je Republika Hrvatska povrijedila Bilateralni ugovor o zaštiti inozemnog ulaganja sklopljen između Hrvatske i Austrije, te je Gavriloviću d.o.o. dosuđena naknada štete u iznosu od 9, 7 milijuna kuna i 1, 7 milijuna eura.  Tijekom 2019. godine izvršena je arbitražna odluka isplatom dosuđenog iznosa.

Prema arbitražnim pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) kanadski državljanin Haakon Korsgaard pokrenuo je arbitražni postupak protiv  Hrvatske radi naknade štete u visini od 200 milijuna eura zbog povrede sporazuma između Hrvatske i Kanade o poticanju i zaštiti ulaganja jer mu nije omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u našoj zemlji, a koje su ranije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih poduzeća iz Republike Srbije. Tijekom prošle godine Hrvatska je pripremala odgovor na tu tužbu. 

Visoki troškovi

Iz DORH-a navode kako su troškovi koji nastaju vođenjem međunarodnih arbitraža izuzetno visoki. Troškove arbitraže čine honorari stranog odvjetničkog društva, honorari i troškovi stručnih eksperata, jer prema pravilima ICSID-a, domaće je pravo činjenica koja se dokazuje; tu su i troškovi prijevoda vrlo opsežne dokumentacije, honorari i troškovi vještaka, troškovi arbitara i sudišta, troškovi svjedoka, putovanja i smještaja za vrijeme trajanja rasprava itd.

U 2019. godini troškovi zastupanja Hrvatske u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, iznosili su gotovo 82, 8 milijuna kuna, što je navode, više od 80 posto ukupnog proračuna DORH-a. Naime, troškovi svih postupaka koji se vode u inozemstvu padaju na teret DORH-a.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.