Banke uzvraćaju udarac? Isplatile bi dio novca iz drugog mirovinskog stupa, uz jedan uvjet

Naime, novim Zakonom o usporedivosti naknada banke su prisiljene građanima prestati obračunavati naknade na otvaranje i vođenje računa za primanje redovnih primanja, tj. plaća i mirovina, za isplatu gotovine i niz transakcija putem interneta ili mobilnog bankarstva, kao i izdavanje debitnih kartica i nekoliko besplatnih transakcija na bankomatima drugih banaka. Isto tako, mjerama Hrvatske narodne banke od 1. srpnja ograničeno je izdavanje kredita na način da se puno strože mjeri kreditna sposobnost dužnika, kojima rata stambenog kredita ne smije preći 45 posto, a gotovinskog kredita 40 posto neto plaće.

Sve to drastično će utjecati na poslovanje banaka. Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca protivili su se uvođenju besplatnih paketa računa, bez jasnih socijalnih kriterija, tvrdeći kako će se to odraziti negativno i na poslovne rezultate banaka. 

U 2024. hrvatske banke imale su, naime, aktivu vrijednu 84,2 milijarde eura, a ostvarile su ukupno neto dobit veću od 1,53 milijarde eura. Neto prihod banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio je oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva. 

FOTO: HINA

Nezadovoljni ministrom financija

Hrvatska udruga banaka tvrdila je da se radi o nezabilježenoj praksi i da će to "značajno utjecati na dosadašnji koncept bankarskog poslovanja, održivost i mogućnosti daljnjeg razvoja te zahtijeva duboku transformaciju poslovnih modela i strateško planiranje budućih investicija banaka".

Ministarstvo financija kojem je na čelu Marko Primorac, međutim, nije odustalo. Na odgovor banaka nije trebalo dugo čekati. Portal Direktno ekskluzivno doznaje, kako je izrađen prijedlog Zakona o financijskoj ravnoteži i koji je, navodno, već predstavljen pojedinim zastupnicima vladajuće koalicije.

Pojedine banke očito tek kreću s lobiranjem za donošenje spomenutog Zakona o financijskoj ravnoteži, a prijedlog napisan na 10-ak stranica, kojeg smo dobili na uvid predlaže drastične promjene prije svega u segmentu naplate potraživanja, ali i drugog stupa mirovinskog osiguranja. Donošenje ovog Zakona o financijskoj ravnoteži značilo bi redefiniranje mirovinske reforme.

FOTO: Unsplash

O čemu se radi? Dobra vijest za blokirane

Prijedlog Zakona o financijskoj ravnoteži polazi od toga da građani imaju značajna sredstva investirana u drugi mirovinski stup, a da pritom postoje značajne obveze koje ne mogu redovno podmirivati. Zakonom o financijskoj ravnoteži omogućilo bi se, isključivo uz suglasnost osiguranika, povlačenje ušteđenog novca u II. mirovinskom stupu za podmirivanje dospjelih financijskih obveza (režijskih troškova, poreza, kredita), kao i nedospjelih kreditnih obveza osiguranika ili članova njihovih obitelji.

Povlačenje novca, prema prijedlogu Zakona o financijskoj ravnoteži, bilo bi isključivo dragovoljno, ali bezgotovinski kako ne bi došlo do dodatnih inflatornih pritisaka, te bi se transakcije provodile putem Financijske agencije i/ili Središnjeg registra osiguranika (REGOS) iz sredstava štednje u II. mirovinskom stupu. Na taj način smanjio bi se broj blokiranih građana, povećao broj novih kreditno sposobnih građana i smanjile nepodmirene obveze te istodobno povećala likvidnost i poslovni rezultat banaka, ali i drugih subjekata u prvom redu javnih i komunalnih poduzeća u vlasništvu države i gradova, navodi se u obrazloženju prijedloga Zakona o financijskoj ravnoteži.

U pojašnjenju, nadalje, stoji kako ionako više od 50 posto građana prilikom odlaska u mirovinu bira prvi mirovinski stup i prenosi sredstva iz drugog stupa u državni mirovinski fond, odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Kao jedino ograničenje u prijedlogu stoji da bi građani u svrhu podmirenja obveza na taj način morali na mirovinskoj štednji ostaviti najmanje trećinu novca prema stanju na računu u trenutku stupanja na snagu Zakona o financijskoj ravnoteži.

FOTO: Pixabay

Počelo lobiranje među zastupnicima

Radi se evidentno o izuzetno radikalnom prijedlogu, a dosad su svi slični zahtjevi bili odbijeni od strane izvršne vlasti. Ukupna imovina u drugom mirovinskom stupu krajem svibnja ove godine, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) iznosila je, inače,  24,3 milijarde eura, a aktivna su četiri mirovinska fonda - u vlasništvu banaka. Prema podacima FINA-e iznos svih blokiranih računa građana, ne i tvrtki, iznosi nešto više od četiri milijarde eura.

Komentar radikalnog prijedloga Zakona o financijskoj ravnoteži i dodatna pojašnjenja potražili smo od svih relevantnih institucija, ali uglavnom bez uspjeha. Nitko se zasad ne želi očito javno izložiti kao autor spomenutog zakonskog prijedloga, već je pušten u javnost radi pritiska u pregovorima s izvršnom vlasti, ali i radi otvaranja javne rasprave o spomenutoj temi.

Prema izvoru bliskom upravi jedne od vodećih banaka, zakonski prijedlog navodno je već dobio podršku jednog od manjinskih partnera u vladajućoj koaliciji.

FOTO: Direktno/Hanfa

HANFA bez javnog komentara, HNB otvoren prema prijedlogu

U HNB-u tvrde da prijedlog Zakona nisu primili i da ga ne mogu stoga komentirati. Međutim, kako neslužbeno doznajemo, HNB i guverner Boris Vujčić se neće upuštati u rasprave o takvom prijedlogu jer prije svega predstavlja udar na mirovinske fondove i čekat će stav HANFA-e. Ako se HANFA složi niti HNB neće, doznajemo, imati ništa protiv.

HANFA također zasad ne želi ništa javno komentirati. "U ovom trenutku nemamo informacija ni saznanja o prijedlogu koji navodite, stoga ga ne možemo komentirati", naglašava u odgovoru portalu Direktno Yuliana Barić, direktorica Ureda za komunikacije HANFA-e, kojoj je na čelu Ante Žigman, inače suprug nove ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataše Mikuš Žigman.

FOTO: Ranko Šuvar/Cropix

Šutnja banaka, FINA-e i Ministarstva financija

"Nismo upoznati s prijedlogom spomenutog zakona", tvrde i u FINA-i. "Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) trenutačno ne raspolaže informacijama o spomenutoj zakonskoj inicijativi. Sukladno tome, nismo u poziciji komentirati namjere predlagatelja zakona, niti realnost ostvarenja ciljeva koje ste naveli", odgovorili su nam.

"Udruga će, kao i dosad, aktivno sudjelovati u javnim raspravama o svim zakonskim prijedlozima koji se tiču mirovinskih fondova, uvijek s ciljem zaštite i promicanja interesa članova mirovinskih fondova", ističe za portal Direktno Dijana Bojčeta, direktorica UMFO-a.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

HUB ne može komentirati prijedlog

"Hrvatska udruga banaka i njezine članice nemaju saznanja o takvoj inicijativi niti posjeduju informacije o njezinim detaljima, stoga je ne možemo komentirati", stoji u odgovoru HUB-a portalu Direktno. Vodeće poslovne banke oglušile su se na upite portala Direktno i odabrale su zasad javnu šutnju o spomenutoj temi. Nikakav odgovor nismo dobili niti od Ministarstva financija.

Građani će sve teže dolaziti do kredita

U idućim tekstovima objavit ćemo što o prijedlogu Zakona o financijskoj ravnoteži misle jedan od najuglednijih hrvatskih makroekonomista Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta i Vedrana Pribičević, predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.