za direktno

Bandov o Siriji: Vrlo aktivna tiha diplomacija djeluje u smjeru preslagivanja situacije; komentirao i hrvatsku vanjsku politiku

Autor

Marija Pandžić

Kako vidi napad zapadnih zemalja na Siriju i hrvatsku vanjsku politiku ekskluzivno za Direktno komentirao je prof.dr.sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

24.04.2018. u 22:43
Ispiši članak

Nedavni napad SAD-a, Velike Britanije i Francuske na Siriju, pokazao je kako je Zapad spreman boriti se protiv radikala. Svijet je u strahu. Prema Vašem mišljenju, hoće li ratni sukob eskalirati ili će stati na ovom napadu?

Zajednička intervencija tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN s pravom veta pokazuje da su vrlo zainteresirane za situaciju u Siriji, u kojoj je sukob eskalirao još 2011. godine započevši kao dio arapskog proljeća, koje je zahvatilo niz država, uključujući i Siriju. 2015. godine službeni režim nije dobro stajao te je u pomoć pozvao Rusiju s kojom je i prethodnih desetljeća njegovao kvalitetne partnerske odnose. Danas je situacija na terenu značajno povoljnija za službeni sirijski režim te je njemu i njegovim saveznicima u interesu da se situacija počne razvijati prema deeskalaciji i povratom za pregovarački stol jer sad uz rusku podršku rapolaže s kvalitetnijom kartama, nego je to bilo prije nekoliko godina. Ipak, to ne znači da ćemo uskoro vidjeti i konkretne zaključne pregovore jer je situacija na terenu još dosta otvorena, a izrazito velik broj velesila i regionalnih sila ima svoje interese, koje za sada još nisu uspjeli u potpunosti implementirati.

S jedne strane imamo Siriju, Rusiju, Iran i Kinu, a s druge zapadne zemlje. Možemo li očekivati da će se SAD okomiti na Iran?

U ovom trenutku je vrlo teško predvidjeti konkretni razvoj situacije jer niz informacija nije poznato, a uz to zasigurno je i vrlo aktivna tiha diplomacija koja djeluje u smjeru preslagivanja situacije na terenu bez ostvarivanja direktnog sukoba između regionalnih sila na tom prostoru. Za sada se događaju samo indirektni sukobi i to na prostoru treće zemlje, no ako bi došlo do daljnjih eskalacija, postojala bi i mogućnost sukoba između Izraela i Irana ili SAD i Irana, no želimo vjerovati da smo daleko od tog jer taj sukob bi značajno otežao situaciju građanima Bliskog istoka, ali bi imao snažni utjecaj i na globalna kretanja.

Kako gledate na hrvatsku vanjsku politiku? Jesmo li i mi počeli sjediti na dvije stolice poput Slovenije i Srbije? Službeno smo na strani SAD-a, a ruski utjecaj sve je jači u Hrvatskoj.

Hrvatska vanjska politika sastavni je dio europskog vanjskopolitičkog spektra djelovanja. S jedne strane Hrvatska ima priliku svoje interese ostvarivati kroz europske institucije, a s druge strane ima i određena ograničenja djelovanja. Ipak pri tome treba napomenuti da iako su načelno sve države EU složne oko niza pitanja, često dolazi do izražaja nacionalnih interesa pojedinih država. Pri tome svaka država pa tako i Hrvatska mora biti usmjerena na ostvarivanje svojih konkretnih zadanih ciljeva u okvirima politike mogućeg te slijedom toga, upravo tako i usmjeriti svoje politike na realizaciju tih ciljeva. Pritom je u potpunosti logično tražiti najbliže saveznike u međunarodnim organizacijama ili savezima država u kojima država djeluje, u slučaju Hrvatske su to prvenstveno EU i NATO.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.