INTERVJU

Bandov za Direktno: I dalje postoji mogućnost eskalacije sukoba na ovim prostorima

Autor

Andrea Latinović

'Krhke su strukture vlasti, a posljedice rata i dalje se osjećaju', kaže stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo Goran Bandov. 

02.05.2018. u 17:40
Ispiši članak

Nakon što je naš portal u nedjelju objavio ekskluzivni intervju s umirovljenim generalom, predsjednikom Hrvatskog generalskog zbora, Pavlom Miljavcem, reakcije ne jenjavaju.

Njegova bojazan da bi se “prema nekim informacijama iz jedne istočne države, nakon završetka rata u Siriji, sukob mogao ponovno vratiti na Balkan”, izazvala je interes javnosti, ali i nelagodu.

O ovoj smo temi razgovarali i s prof.dr.sc. Goranom Bandovom, stručnjakom za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanrednim profesorom i prodekanom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

Visoki dužnosnici EU zagovaraju snažno otvaranje vrata proširenju EU na države Jugoistočne Europe, s druge strane predsjednik Francuske Macron u svojem zadnjem govoru pred Europskim parlamentom izražava skepsu prema procesu proširenja EU. Kako to komentirate?

Strategija proširenja EU-a na države Jugoistočne Europe predviđa 2025. godinu kao godinu u kojoj bi se najranije mogao dogoditi ulazak onih najspremnijih država ovog prostora, iako poznavajući pregovaračke procese, sve zapreke na tom putu, ali i unutarpolitičke izazove u nizu EU država, ali i samoj EU, taj se rok čini izrazito optimističnim, čak i za godinu u kojoj će neka od država završiti svoje pregovore.

Iako, uvijek je moguće da EU iz nekih posebnih (geo)političkih razloga za neke države prilagodi kriterije te im omogući jednostavniji ulazak u EU.

U ovom trenutku takav stav nije zamjetan, upravo nasuprot, službeni predstavnici EU od predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, do europskog povjerenika za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahna, stalno naglašavaju kako je u pregovorima bitna kvaliteta, a ne brzina s kojom se to postiže, a napose ne konkretni datum ulaska.

U tom smjeru treba tumačiti i spomenuti govor predsjednika Macrona. On je zagovornik snažnije Europe, ali je i u potpunosti svjestan s kojim se izazovima niz pojedinih država suočava, uključujući i one koji su do sada prepoznati kao snažni motori EU, ali i sama EU kao savez država.

Zbog toga je vrlo oprezan pri nuđenju konkretnih datuma kad se govori o proširenju EU.

Kakva je zapravo perspektiva država Jugoistočne Europe? Koje su im alternative ako im izmakne EU članstvo?

Alternativnih opcija uvijek ima, no ključno je pitanje, koje su najpoželjnije opcije za građane pojedinih država Jugoistočne Europe. Trenutno se punopravno članstvo u EU ipak nameće kao najkvalitetnija opcija za građane država Jugoistočne Europe, jer ono nudi između ostalog više razine vladavine prava i sloboda, višu razinu zaštiti prava pojedinca kao i mogućnost radne i obrazovne mobilnosti.

Posebni problem proizlazi u nedovoljnoj aktivnosti EU, koja se dulje vrijeme u potpunosti skoncentrirala na niz svojih gorućih unutar-političkih pitanja, kako pojedinih država, tako i na nivou EU kao saveza država, prostor jugoistočne Europe postao je vrlo otvoren za druge globalne ili regionalne igrače, koji su uspjeli pronaći zagovornike svojih interesa u državama te regije.

Tako se uz pojedine države članice EU i SAD na geopolitičkoj sceni ove regije nalaze i Rusija, Turska, Iran, Kina i Saudijska Arabija.

Kakav utjecaj ima taj splet geopolitičkih interesa na prostoru jugoistočne Europe? Ima li prostora za eskalaciju sukoba?

Neki se od tih geopolitičkih interesa globalnihi regionalnih sila međusobno nadopunjuju, no neki ostavljaju prostor za suprostavljanje. Što se samog rata tiče, on je ostavio grube posljedice na cijeli prostor ove regije, s masom ljudi izbjeglih iz svojih domova, majkama zavijenim u crno, s puno patnje i boli.

No, kako nije došlo do suočavanja s prošlošću, s emocijama, ali i konkretnim činjenicama još se vrlo lako manipulira, što ostavlja dublji trag u odnosima među državama i građanima ove regije.

U nizu država regije strukture vlasti su vrlo krhke te ne osiguravaju građanima punu sigurnost i vladavinu prava. Sve navedeno ostavlja prostor eskalacije sukoba, kako u pojedinim državama, tako i između pojedinih država ove regije, građanima u potpunosti nepoželjnom, ali realno otvorenom opcijom na koju je nedavno u svojem govoru Europskom parlamentu ukazao i sam predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.