milanovićev rast

Banane s plantaža u Hrvatskoj najviše vole Slovenci, izvezli smo 1000 auta

Autor

Direktno.hr

Svjetska banka smjestila je Hrvatsku na prvo mjesto u svijetu po prekograničnoj trgovini, a jednostavnost uvozno-izvozne procedure mogla bi dati objašnjenje kako je Hrvatska postala izvoznik banana ili novih automobila?!, pita se Večernji list u današnjem tiskanom izdanju.
30.10.2015. u 13:35
Ispiši članak

U godini dana izvoz banana skočio je dvadeset puta, na 20 milijuna kuna, a šest puta skočila je vrijednost izvezenih automobila iako ne proizvodimo ni jedno ni drugo. Prošle su godine hrvatske tvrtke izvezle čak tisuću novih automobila! Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof kaže da se u podacima DZS-a o hrvatskom izvozu ne nalaze nijedna banana ili automobil koji su preko naših luka dopremljeni u neku od članica EU jer se roba u tranzitu ne računa u domaću trgovinsku razmjenu. Za prošlu je godinu vrijednost takvog tranzita kroz Hrvatsku bila oko 838 milijuna kuna, i to 540 milijuna kuna u izvozu i 300 milijuna kuna u uvozu! No, iste te banane ili automobili prestaju biti tranzit i postaju hrvatski izvozni proizvod ako ih domaća tvrtka uveze, plati carinu te kasnije preproda na treća tržišta. Budući da izvoz raste po stopama koje su veće od svih drugih pokazatelja, često se čuju upozorenja da taj rast nije proizvod domaćih poslovnih aktivnosti, nego provoza robe poznatijeg kao rotterdamski efekt. Do ulaska u EU izvoz je rastao po godišnjoj stopi oko jedan posto, a kasnije 9 i 12 posto! Taj efekt najprije je zabilježen u Nizozemskoj i Belgiji jer se carinjenje robe često obavlja u rubnim članicama EU i lukama iskrcaja.

– Ovdje se ne radi o provozu, nego o trgovinskoj aktivnosti naših poduzetnika. Svaka nova članica EU koja ima morsku luku dobiva puno bolju trgovačku poziciju u odnosu na zemlje koje nemaju more. Taj je izvoz rezultat trgovinske aktivnosti domaćih poduzetnika, a ne rotterdamskog efekta – tvrdi Krištof. Od siječnja do srpnja ove godine vrijednost plasirane robe u inozemstvu bila je 6,6 milijardi eura, uz rast od 12,1% godišnje, dok je uvezeno robe u vrijednosti 10,8 milijardi eura uz stope rasta koje su upola niže. Sličan više ili manje izražen rast izvoza bio je prisutan i kod većine novih članica EU u godinama pristupanja ili godinama nakon što su ušle u EU.

Izvoz brodova

Analitičar Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić kaže da je jedan dio relativno visokog rasta hrvatskog izvoza posljedica rasta proizvodnje, a drugi dio povećane trgovine robom inozemnog podrijetla. Ovoga je rujna, primjerice, industrijska proizvodnja skočila 5,4 posto na godišnjoj razini, a poljoprivredna proizvodnja kao najsnažnija grana unutar prerađivačke industrije gotovo deset posto! Nitko nije izračunao udio prekogranične trgovine u hrvatskoj robnoj razmjeni, koju smo, prema Svjetskoj banci, maksimalno pojednostavnili i za domaće i za strane tvrtke. Spretnost domaćih trgovaca očito je velika jer podaci slovenskog statističkog ureda pokazuju da je Slovenija velik uvoznik hrvatskih banana. – Porast robne razmjene stvaran je kako na strani uvoza tako i na strani izvoza, i tu se ne radi o provozu ni o rotterdamskom efektu, već o utjecaju sudjelovanja hrvatskih poduzeća na stranim tržištima – kategoričan je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Zvonimir Savić iz HGK izračunao je da je unutar prvih dvanaest djelatnosti prema povećanju izvoza u ovoj godini bilo šest djelatnosti kod kojih je uvoz rastao brže od izvoza, a to su farmaceutska industrija, proizvodnja motornih vozila, proizvodnja kože, kemikalija, proizvodnja srodnih proizvoda i opskrba strujom. Međutim, među velikim izvoznicima nije bilo prvih dviju djelatnosti prema rastu uvoza, a to su brodogradnja i metalska industrija. Pritom je izvoz ostalih prijevoznih sredstava (pretežno brodogradnja) popraćen i visokom stopom rasta industrijske proizvodnje, dok je proizvodnja gotovih metalnih proizvoda na godišnjoj razini povećana tek 2,2%.

– Iz navedenog se može zaključiti da je jedan dio relativno visokog rasta izvoza posljedica rasta proizvodnje, a drugi dio povećane trgovine robom inozemnog podrijetla omogućen je pristupanjem EU. Oba povećanja su „realna“ jer utječu na povećanje bruto dodane vrijednosti u hrvatskim tvrtkama, ali rast izvoza koji je posljedica rasta proizvodnje ima znatno veći utjecaj na ukupnu proizvodnju i zaposlenost, odnosno ukupne trendove u gospodarstvu – ističe Savić. Pad cijene sirove nafte također je pozitivno utjecao na hrvatsku robnu razmjenu, jer smo veliki uvoznici tog energenta. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.