'PRESJEKLI' HRVATSKU
BALVAN REVOLUCIJA Na današnji dan prije 31 godinu, pobunjeni Srbi blokirali su prometnice
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina.
Naime, bio je to logičan slijed pobunjeničkih previranja u krajevima s većinski nastanjenim srpskim stanovništvom. Nakon masovnih mitinga obilježenih ratnim radikalizmom, najavljen je referendum o odcjepljenju, a Srbi su u Kninu 1. srpnja 1990. osnovali "Srpsku Autonomnu Krajinu".
Razlog za "balvan revoluciju" pobunjeni Srbi pronašli su u pokušaju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da zbog najavljenog referenduma o odcjepljenju, oduzme oružje rezervnom policijskom sastavu na području gdje se prijetilo pobunom – u Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu.
Takvu odluku, beogradski i kninski mediji ocijenili su nasrtajem na "goloruki" narod, a namjera im je bila "zapaliti" pobunu te srpski narod izvesti na ulice kako bi srušili vlast u Hrvatskoj. Barikade su usred turističke sezone prekinule komunikaciju na nizu prometnica između sjevera i juga Hrvatske. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.
Balvan-revoluciju karakterizirale su terorističke djelatnosti pojedinaca i skupina:
- ometanjem prometa osoba i stvari
- miniranjem pruga
- oružanim pljačkama
- razbojstvima
- ubojstvima te ostalim zločinačkim djelovanjem
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju. Također, prema Kninu poslana su tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.
Srpsko pobunjeničko vodstvo nastojalo je očuvati uspomenu na 17. kolovoz 1990. pa je taj dan proglasilo 1992. godine "Danom ustanka srpskog naroda u Hrvatskoj".
Zanimljivo, taj je datum prihvaćen i u Srbiji, odnosno Jugoslaviji, što je još jedan u nizu dokaza u umiješanost Srbije u agresiji na Hrvatsku. Naime Narodna skupština Srbije 1992. donijela je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se vrijeme provedeno u oružanim snagama Jugoslavije nakon 17. kolovoza 1990. tretira kao beneficirani radni staž.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.