INTERVJU S RUSKIM VELEPOSLANIKOM

Azimov za Direktno: Veličina ruskih investicija u Hrvatsku ovisi o političkoj volji Zagreba

Autor

Marijan Opačak

Na drugom međunarodnom energetsko-bankarskom forumu 'Europska unija - Euroazija: Geopolitičke energetske perspektive' koji se održava u Splitu u četvrtak i petak u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, raspravljalo se o izraženom rivalstvu interesa vodećih aktera međunarodnih odnosa i njihovom utjecaju na geopolitičko preslagivanje na globalnoj razini. Jedan od panelista i govornika na forumu bio je i Njegova Ekselencija veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov, koji je ekskluzivno govorio za portal Direktno o odnosima između Republike Hrvatske i Ruske Federacije.

28.09.2018. u 14:01
Ispiši članak

Vaša Ekselencijo, kakav je napredak suradnje između vlada Ruske Federacije i Republike Hrvatske u posljednjih 12-18 mjeseci?

Smatram kako smo napravili velike korake naprijed u suradnji između naših dviju zemalja. Pogotovo nakon što je više ili manje skoro jedno cijelo desetljeće ta suradnja stagnirala. Najvažniji uspjeh danas je taj što smo uspjeli uspostaviti kontakt i dijalog na višoj razini nego što je to bio prethodnih godina.

Poboljšali smo bilateralnu suradnju, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier posjetio je Rusku Federaciju, počela je razmjena posjeta parlamentarnih delegacija. Ponovno je nakon deset godina održan plenarni sastanak zajedničkog hrvatsko-ruskog ekonomsko-znanstvenog odbora. U proteklih samo jedne godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom dva puta i to prošle godine u listopadu u Sočiju i u lipnju ove godine u Moskvi.

Dvoje predsjednika razgovaralo je o mogućnostima poboljšanja suradnje naših dviju zemalja kroz razne projekte. Krajem ove godine održat ćemo još jedan plenarni sastanak interparlamentarnih ekonomskih odbora u Zagrebu. Vaš ministar gospodarstva Darko Horvat i naš ministar poljoprivrede Patrošev su supredsjedatelji tog odbora.

U prosincu očekujemo posjet vaše parlamentarne delegacije predvođene predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Naravno svi ovi koraci se rade kako bi se unaprijedila suradnja naših dviju zemalja. I posjet predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina je u planu. Još uvijek nemamo točan datum jer takav sastanak se treba pažljivo pripremiti.

No tijekom posjeta predsjednice Kitarović Rusiji u listopadu prošle godine potpisano je šest dokumenata koji su osnažili naše bilateralne odnose.

Uspostavljen je puno bolja kulturna suradnja. Sljedeće godine više ruskih kulturnih društava će posjetiti Hrvatsku, ai ove godine organizirali smo više kulturnih događaja. Povodom obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba Galerija Klovićevi dvori priredila je veliku izložbu djela iz jednog od najvećih svjetskih muzeja – Muzeja Ermitaž iz St. Peterburga. Moram istaknuti kako izložba koja je trajala čak tri mjeseca nikad nije bila organizirana izvan Ruske Federacije i drago mi je da su baš Hrvati imali priliku uživati u njoj. U Hrvatskoj su nastupale i zvijezde baleta iz St. Petersburga.

Upravo su dugogodišnji dobri odnosi Zagreba s Moskvom i St. Peterburgom te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić jedna od glavnih pokretača sve boljih odnosa između naših zemalja. Uzimajući u obzir njegov veliki doprinos u poboljšanju odnosa između naših zemalja predsjednik Vladimir Putin odlikovao je Milana Bandića najvećom medaljom koju Rusija dodjeljuje stranim državljanima, Redom prijateljstva. Tu medalju će u listopadu ove godine gradonačelniku Bandiću uručiti osobno Vladimir Putin.

I premijeri Andrej Plenković i Dmitrij Medvjedev ove godine su na polufinalnoj utakmici Svjetskog nogometnog prvenstv,a u jednoj drugčijoj atmosferi, održali korisne razgovore.

Razgovarali su tada o ulozi Sberbanke u stabiliziranju poslovanja Agrokora, dodatnoj opskrbi hrvatskog tržišta ruskim plinom i naftom te unaprijeđenju bilateralne suradnje i odnosa. Kao i predsjednik Putin i premijer Medvjedev ponovio je ponudu o kreditiranju investicija za plinifikaciju Hrvatske i konstrukciju novih elektrana kao i želju za participacijom u bilo kojem drugom projektu u kojem Hrvatska želi rusku suradnju.

Kako su iz Vlade Republike Hrvatske odgovorili na te ponude?

Takvu ponudu ponudili smo više puta, no vaša vlada na takve ponude se oglušila, što je po našem mišljenju jako čudno.. Postoji dobra volja s ruske strane o jačem povezivanju gospodarskog i energetskog sektora naših zemalja. Naglašavam kako poboljšavanjem gospodarskih odnosa naših dviju zemalja mi nemamo nikakve političke ili geopolitičke ambicije.

Rusija je već odavno prihvatila da je Hrvatska član Europske unije i mi odnose između Hrvatske i tih saveza ne želimo narušavati. No smatramo da unatoč pripadnosti hrvatske euroatlantskim organizacijama postoji niša u kojoj možemo ostvariti bolje gospodarske bilateralne i multilateralne odnose i suradnju.

Što se tiče poslova ruskog veleposlanstva sljedeće godine imamo dva velika projekta. Jedan je otvaranje Kulturno-znanstvenog centra koji će biti djelom Ruskog veleposlanstva, a drugi je preseljenje veleposlanstva u novo sjedište. Zgrada je već nađena i naši inženjeri i građevinari već je pripremaju. Inzistiramo da u istom roku i Hrvatska preseli svoje veleposlanstvo na bolju lokaciju u Moskvi. Pronađena je već konkretna zgrada i mislim kako bi do preseljenja mogo doći sljedeće godine.

Jeste li zadovoljni sa suradnjom naših dviju vlada?

Ja kao veleposlanik nisam nikad zadovoljan, ali mislim kako smo kroz posljednje dvije odnosno tri godine napravili mnogo. Ponovno smo uspostavili politički dijalog i suradnju na mnogim poljima, posebice u kulturi i zadovoljan sam ekonomskom i gospodarskom suradnjom.

Ove godine Hrvatska će uvesti rekordnu količinu plina, više od dvije milijarde kubičnih metara. Naravno postoji želja Europske komisije da se smanji ovisnost zemalja članica Europske unije uključujući Hrvatsku o ruskom plinu. Ali mi se oko toga previse ne uzrujavamo. Rusija je uvijek bila pouzdan partner članicama Europske Unije pa i Hrvatskoj na čijem tržištu energenata poslujemo od 1978. godine. Uvijek smo ispunjavali sve svoje obveze i nikad nismo našu pomoć i suradnju koristili kao polugu moći i pritiska na zemlje s kojima surađujemo.

Unatoč nametnutim sankcijama, koje su narušile odnose između EU i Rusije, kao i Rusije i Hrvatske, unatoč propagandi i informacijskom ratu koji se vodi protiv moje zemlje, u posljednjih nekoliko godina nismo samo uspjeli održati bilateralne odnose između naših zemalja već ih i unaprijediti na višu razinu.

No moram priznati da ja kao veleposlanik nisam do kraja zadovoljan jer smatram kako razina suradnje naših zemalja može i treba biti veća, pogotovo u energetskom sektoru. Ruske investicije u Hrvatsku iznose tek oko dvije milijarde eura i smatram kako one mogu biti puno veće. Naravno ne ovisi sve o nama. Mi smo zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, ali o visina i intenzitet ovise i o političkoj volji Zagreba.

Shvaćamo kako Hrvatska o razvitku odnosa s Rusijom mora uzeti u obzir i stajališta Bruxellesa i Washingtona, no po mom mišljenju sve ono što mi želimo raditi s Hrvatskom je u nacionalnom interesu vaše zemlje.

Bilo je govora o ublažavanju viznog režima između naših dviju zemalja. Kako stojimo po tom pitanju?

Nažalost to sad nije moguće jer je Hrvatska dio EU, a Ruska Federacija trenutno ima vizni režim sa svim zemljama članicama. Naravno to nije bila naša želja već zahtjev Europske unije. Prije nego je Hrvatska postala zemlja članica EU nije postojao vizni režim između naših zemalja. Tada se u Hrvatskoj odmaralo više od 300 tisuća turista svake godine. Nakon što je Hrvatska postala članica i nakon što je uveden vizni režim broj posjeta se prepolovio. Mislim kako je Hrvatsku ove godine posjetilo tek 150 tisuća ruskih građana.

Nažalost mislim kako vizni režim neće biti uskoro ukinut. Prije nego što sam došao u Hrvatsku bio sam glavni pregovarač, posebni izaslanik ruske vlade, o ukidanju viznog režima između Europske unije i Ruske Federacije. Tada smo do 2014., godine, prije ukrajinske krize, uspjeli ispregovarati 90 posto dogovora o ukidanju viznog režima. Naš plan je bio da od siječnja 2015., odnosno najkasnije od siječnja 2016., godine potpuno ukinemo vizni režim između članica Europske unije i Ruske Federacije.

No, nakon protuustavnog puča u Ukrajini u veljači 2014. godine sav dijalog između Rusije i Europske unije oko ukidanja viznog režima je prekinut. Ipak smatram kako će sankcije koje su nametnute Rusiji uskoro biti ukinute i kako će vizni režim biti aboliran kroz nekoliko godina jer su EU i Rusija prirodni partneri, naslonjeni jedni na druge.

Mislim kako će realnost i razum napokon prevladati i kad EU počne manje slušati Washington i počne popravljati i jačati odnose s Rusijom da će tada i vizni režim biti ukinut što će nam donijeti novo doba prosperitetne suradnje između Rusije i EU.

Nažalost, do tada ću ja biti u mirovini, ali ne isključujem mogućnost da po pozivu svoje vlade nastavim pregovore s Europskom unijom. Ukidanje viznog režima uvelike bi pomoglo rastu hrvatskog turizma, ali i smanjivanju raznoraznih administrativnih prepreka pri gospodarskoj suradnji.

No moram pohvaliti hrvatske vizne centre u Rusiji kojih ima više od dvadeset koji odlično rade svoj posao. Kao i rad vašeg veleposlanika u Rusiji i mog kolege Staničića, s kojim imam odlične odnose, ali i on krajem godine odlazi u mirovinu. Nadamo se kako će i sljedeći veleposlanik zajedno sa mnom raditi na jačanju odnosa naših dviju zemalja.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.