Azimov za Direktno: Balkanske zemlje bi više profitirale da nisu u NATO-u

Neke od glavnih poruka veleposlanika su kako vjeruje da premijer i predsjednica Republike vode istu politiku prema Rusiji, kako su Rusi spremni za plinifikaciju Hrvatske, kako je Milan Bandić lokomotiva u jačanju odnosa Zagreba i Moskve i kako Rusija može za Hrvatsku učiniti mnogo više od drugih zemalja.

Kako ste zadovoljni odnosima između Rusije i Hrvatske, osobito nakon posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Moskvi? Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskom Vladom?

Rusija je vrlo zainteresirana za jačanje odnosa s Hrvatskom. Nemamo nikakvih geopolitičkih planova u Hrvatskoj. Realisti smo i razumijemo važnost hrvatskog članstva u Europskoj uniji i NATO-u i zato rusko-hrvatska suradnja nikad nije uperena protiv interesa Hrvatske, EU i NATO-a. Ipak, Rusija je bila tradicionalno važan politički, trgovinski, ekonomski i turistički partner Hrvatske. Nažalost, više od deset godina nije bilo političkih kontakata na najvišoj razini. Nakon takve stanke morali smo poduzeti konkretne korake kako bi naglasili važnost i aktivirali bilateralnu suradnju. Ovogodišnji posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera Moskvi bio je početak. Bio je to izuzetno uspješan posjet. Razgovarao je s našim ministrom vanjskih poslova i oko većine tema su se suglasili. Nakon toga je u Rusiju došlo hrvatsko parlamentarno izaslanstvo predvođeno Mirom Kovačem. I takvi susreti parlamentarnih izaslanstava nisu se održavali godinama. Najvažnije nam je bilo aktivirati međuvladinu rusko-hrvatsku komisiju za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Nažalost zadnja plenarna sjednica te Komisije održala se još početkom 2000. Godinama nije bilo redovne suradnje niti na toj razini.

Zato smo u listopadu ove godine u Moskvi održali redovnu sjednicu te komisije na kojoj je bila i potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Rezultat te sjednice donosi nam nadu da će trgovina i znanstvena suradnja porasti. Formirali smo četiri radne grupe za trgovinu, energiju, turizam i znanost i tehnologiju. Potpisani protokol o suradnji sadrži konkretne smjernice o mogućoj suradnji na mnogim područjima. Najvažniji dio je razvijanje trgovinsko-ekonomske suradnje.

Zadovoljavaju li Vas razina i struktura robne razmjene?

Prošle godine trgovinska razmjena bila je manja od milijardu dolara. Ove godine nadamo se da će trgovinska razmjena biti mnogo veća od milijarde dolara, uglavnom zahvaljujući izvozu ruske nafte i naftnih proizvoda. Vjerujem da postoji veći potencijal za suradnju i da za nekoliko godina ta suradnja može dosegnuti dvije, tri milijarde dolara.

Sankcije su smetnja našoj suradnji. Zbog sankcija Europske unije i odgovarajućih mjera Rusije hrvatska poljoprivreda je oštećena. Svake godine gubi 40 do 50 milijuna eura jer ne može izvoziti voće i ribu u Rusiju. Ono je prisutno na ruskom tržištu, ali ne izravno nego preko trećih zemalja.

Kada se sankcije ukinu bit će više mogućnosti za povećanje suradnje, ali nismo zaobilazili sankcije. EU mora razmisliti o njihovu ukidanju. EU i SAD ne žure s ukidanjem sankcija i povezuju ih sa provedbom sporazuma iz Minska o Ukrajini.

To je izgovor za održavanje sankcija kako bi se povećao pritisak na Rusiju i pokušalo ju se izolirati. No zbog sankcija Rusija je ojačala jer je Vladimir Putin proglasio politiku oslanjanja na sebe i stoga je naša ekonomija dobro razvijena i sve je jača, BDP raste, a inflacija je niska i pada.
Rusija može živjeti lako i sa sankcijama i preživjeti. EU je više zainteresirana za suradnju s Rusijom i to ne samo zbog ruske nafte i plina. EU pokriva oko 40 posto svojih potreba ruskom naftom i plinom. Spremni smo izvoziti i više i nemamo nikakvih geopolitičkih planova i nikad nismo naftu i plin koristili kao sredstvo političkog pritiska. Znamo da će EU, uključujući i Hrvatsku, trebati rusku naftu i plin i sretni smo što je hrvatska tvrtka PPD zaključila desetogodišnji ugovor s Gazpromom na temelju kojeg će svake godine uvoziti milijardu kubičnih metara plina iz Ruske Federacije.

Sastanak mješovite komisije bio je važan i zbog povećanja broja ruskih turista Hrvatskoj. Rusija je tradicionalno zemlja iz koje je znalo u Hrvatsku dolaziti i više od 200 tisuća turista. Postoji problem s vizama, iako hrvatski vizni centri u diplomatskim predstavništvima rade jako dobro. Ove godine bi mogla biti rekordna godina i očekujem da je Hrvatsku posjetilo više od 150 tisuća ruskih turista. Želimo još povećati tu brojku.

Mješovita komisija bila je važna i za pripremu službenog posjeta Rusiji hrvatske predsjednice. Ona je imala u Sočiju intenzivni trosatni razgovor s predsjednikom Putinom, posjetila je Moskvu i sastala se s premijerom i drugim dužnosnicima. Tijekom boravka u Moskvi organizirali smo i rusko-hrvatski gospodarski forum na kojem je bilo više od 400 poslovnih ljudi. Bio je to drugi takav forum, a treći ćemo održati u Zagrebu iduće godine.

Obnovljen je politički dijalog na najvišoj razini i postoje dobre perspektive za nastavak rusko-hrvatskog dijaloga na različitim razinama. Imamo visoko mišljenje o aktivnostima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i vjerujemo da oboje vode istu politiku prema Rusiji u smjeru jačanja i povećanja suradnje s Rusijom. Znamo da ta suradnja ne predstavlja problem za EU i NATO. Mi smo realisti i Rusija pokušava pronaći svoju nišu.

Rosnjeft je najavio interes za ulaganjem u Hrvatsku. Postoji li interes i drugih ruskih tvrtki?

Prirodno želimo nastaviti izvoziti naftu i plin, aktivno sudjelovati u izgradnji plinovoda, modernizaciji naftnih rafinerija. To je predložio i Rosnjeft, koji je spreman surađivati s Vladom i hrvatskim kompanijama u prijenosu tehnologije i modernizaciji rafinerija u Sisku i Rijeci.

Pitanje Ine je složeno. To je duga priča. No to nije prioritet za Rosnjeft. Prioritet je pomoći Hrvatskoj u poboljšanju funkcioniranja hrvatskih rafinerija, opskrbljivanju dodatnim količinama plina i nafte. Naš ministar energetike ponudio je rusku spremnost za plinifikaciju Hrvatske, gradnju termoelektrana jer tu imamo izvrsno iskustvo. Naše tvrtke su spremne doći u hrvatski energetski sektor. Ne želimo učiniti ništa što bi naškodilo vašim odnosima s drugim državama. Naša misija je vrlo plemenita. Želimo biti korisni za Hrvatsku. Jedan od konkretnih rezultata posjeta hrvatske predsjednice je i rješenje problema u Slavonskom i Bosanskom Brodu. Zarubežnjeft i hrvatski Crodux potpisali su sporazum o projektu modernizacije rafinerije u Bosanskom Brodu. Za godinu dana projekt će biti gotov i zagađenje zraka smanjeno.

Iduće godine planiramo međusobne posjete na ministarskoj razini, sastanak mješovite komisije i gospodarski forum u Zagrebu.

Kako ocjenjujete suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom?

Dobro surađujemo sa svim vašim ministrima, zbog čega sam im zahvalan. Imam visoko mišljenje i o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja ima ured u Moskvi. Redovito se sastajem s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem i njegovim zamjenicima i razgovaramo o planovima za dovođenje sve više ruskih investitora u Hrvatsku, o zajedničkim projektima kako bi povećali ekonomsku suradnju.

Suradnja dviju država je izvrsna na području kulture, a nešto je slabija na području turizma i ekonomije.

Kultura je poseban dio naše suradnje. Tradicionalno je intenzivna. Iduće godine ćemo proslaviti 50. godišnjicu izravnih kontakata između Zagreba i Sankt Petersburga. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić važna je lokomotiva u jačanju odnosa između Zagreba i Moskve i Sankt Petersburga. Zahvaljujući Bandiću u posljednje dvije godine postavili smo spomenike Puškinu, Jesenjinu i Gagarinu. Zahvaljujući Bandiću i moskovskim vlastima radimo na tome da jedan trg u Moskvi ponese naziv Zagreba i postavljanju spomenika hrvatskom teologu i filozofu Juraju Križaniću.

Iduće godine bit će mnogo kulturnih nastupa u Hrvatskoj, od ruskog baleta do opere. Želimo u Zagreb dovesti po prvi puta izložbu Hermitage muzeja što bi bio vrhunac naše kulturne suradnje.

Istovremeno nažalost već deset godina nismo uspjeli otvoriti u Hrvatskoj ruski kulturni centar. Mislim da to nije normalno. Ima više drugih kulturnih centara u Hrvatskoj i moj zadatak i ambicija jest u 2018. otvoriti u Zagrebu ruski kulturni centar. Bili bi sretni ako bi se i hrvatski kulturni centar istodobno otvorio u Moskvi.

Rusi i Hrvati osobito su bliski u kulturi. Slaveni smo, imamo zajedničku kulturu. Uvjeren sam da Hrvati žele bolje odnose s Rusijom. Izuzetno sam sretan i zbog imenovanja novog hrvatskog veleposlanika u Moskvi Tončija Staničića, koji je vrlo talentiran. Blisko surađujem i koordiniram naše aktivnosti s njim. I njegov prethodnik Igor Pokaz je izuzetna osoba i pridonio je razvoju naših odnosa.

Veselimo se redovnim političkim konzultacijama ministara vanjskih poslova. Tijekom posjeta hrvatske predsjednice dogovorena je i gotovo mjesečna suradnja dvaju ministarstava. U siječnju očekujemo posjet ruskog izaslanstva Zagrebu koje će razgovarati o stanju u jugoistočnoj Europi i bilateralnoj suradnji.

Nakon duge stanke uspjeli smo dati značaj političkom dijalogu. Rezultat će biti intenziviranje ekonomske, trgovinske, kulturne i znanstvene suradnje između Hrvatske i Rusije.

Sretni smo što će Hrvatska sudjelovati u 2018. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Nastupit će na izvrsnim stadionima u Kalinjingradu, Nižnjem Novgorodu i Rostovu, ali nadam se da će u završnici igrati s Rusijom u Moskvi. Vjerujem da će vaši lideri gledati utakmice u Rusiji, a i osobno planiram posjetiti sve ove gradove i navijat ću za Rusiju i Hrvatsku. Vjerujem da Hrvatska ima jednu od najboljih momčadi u Europi i da ima dobre izglede doći najmanje do polufinala.

Turizam je važan aspekt hrvatsko-ruske gospodarske suradnje. Je li postojeći vizni režim prepreka razvoju turističke suradnje?

Bilo je lakše dok Hrvatska nije bila članica EU. Rusija nema tehničkih problema s izdavanjem viza. Postoji više od 20 centara za izdavanje viza u Rusiji. Oni rade učinkovito. Viza stoji za građane od 50 do 100 eura. Najmanje 100 tisuća Rusa želi na ljeto doći samo u Hrvatsku. Oni vole hrvatsku kuhinju, hrvatska vina i hrvatsku gostoljubivost.

Vjerujem da su Rusija i EU prirodni partneri, a želimo biti i strateški partner. Zbog sankcija sada Rusija svake godine gubi 50 milijardi eura, a članice EU-a gube 150 milijardi eura. Dakle, sankcije su protiv interesa članica EU.

Vjerujem da će mudrost prevladati i da se sankcije neće povezivati više s Ukrajinom. Želimo u budućnosti stvoriti zajednički ekonomsko područje Europske unije i Euroazijske unije. Taj ekonomski prostor bio bi bez viza.

Očekujemo da će u 2018. u Hrvatsku doći više od 200 tisuća turista. Oni možda nisu najbrojniji, ali svakako jesu četvrti po visini potrošnje u Hrvatskoj.

Agrokor, kojeg su kreditirale i ruske banke, je još uvijek ključna tema u Hrvatskoj.

Zanima nas dijalog Sberbanka i Agrokora i postizanje za sve prihvatljivog rješenja. Agrokor nije državni problem, nego korporativno pitanje.

Često se ističe da je Rusija protiv gradnje LNG-a na Krku. Očekujete li da će se taj projekt realizirati?

Danas se suočavamo sa spekulacijama na temu navodne prijetnje „Sjevernog toka-2“ hrvatskim planovima za izgradnju LNG-terminala na otoku Krk. Što se toga tiče htio bih naglasiti da se u Europi tri godine za redom nastavlja rast konzumacije prirodnog plina, prije svega u jugoistočnoj Europi, dok proizvodnja plina u europskim državama se smanjuje. I ako rast potražnje za „plavim gorivom“ se nastavi istim tempom, onda nikakvog „Sjevernog toka-2“ neće biti dovoljno da zadovolji potrebe Europe.

Nažalost pitanje isporuka ruskih energenata u EU, posebno plina, jako je ispolitizirano u zadnje vrijeme. Nama je smiješno čuti stavove kako Rusija koristi plin kao neki instrument za pritisak na Europu. Želim napomenuti da je udio Rusije u ukupnom uvozu plina u zemlje EU usporediv s obimima Norveške, međutim nitko ne postavlja pitanje o „zavisnosti“ EU od Norveške. Tijekom zadnjih 50 godina mi smo pouzdano osiguravali potrebe Europe u energentima, razvijali radi toga neophodnu infrastrukturu. U temelju naše suradnje stoje principi uzajamne povezanosti, i obostrane koristi.

U posljednje vrijeme rastu ponovno tenzije u odnosima između Hrvatske i Srbije, kao i BiH osobito nakon posljednjih presuda Haškog suda, a tu je i pitanje Pelješkog mosta. Kako to komentirate?

Mi bi željeli da je Balkan neutralan, jer je tradicionalna veza zapada i istoka. Balkanske zemlje bi profitirale više da nisu u NATO-u, da su neutralne. Rusija želi suradnju i s EU i s NATO-om kako bi donijeli mir, sigurnost i suradnju u ovu regiju. Naš glavni napor je na bilateralnoj razini. Imamo izvrsne odnose sa svim balkanskim zemljama, a najbolju s našim tradicionalnim partnerom Srbijom koju ćemo i nastaviti.

No ta suradnja sa Srbijom nije uperena protiv drugih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Jačanjem bilateralnih odnosa sa svakom pojedinom zemljom želimo omogućiti dijalog i dobre susjedske odnose među balkanskim zemljama.

Bili bismo sretni da se normaliziraju odnosi riješe sva sporna pitanja između Hrvatske i svih susjednih država. Rusija se ne miješa u ta pitanja, ali je spremna olakšati postizanje sporazuma. Sve balkanske zemlje tradicionalno su bliske Rusiji jer smo kroz povijest ovdje bili prisutni. i ruska je armija oslobodila Balkan, uključujući i Hrvatsku, od fašizma. U Hrvatskoj je poginulo u Drugom svjetskom ratu više od šest tisuća sovjetskih vojnika tijekom oslobađanja Jugoslavije.

Ovdje imamo deset ratnih spomenika i zahvalni smo vašim vlastima na pomoći u održavanju tih spomenika.

Rusija se, dakle, ne miješa. Interesira nas bilateralno, mirno rješenje svih sporova između zemalja u regiji. Želimo da Balkan postane mjesto mira, suradnje i stabilnosti.

Sve češće čujemo i da se protiv Hrvatske vodi hibridni rat. Imate li kakvih saznanja o tome?

Rusija ovdje nema geopolitičkih planova. Nikad nije vodila nikakav hibridni rat na Balkanu ili u Hrvatskoj i nema nikakvog dokaza za tako nešto. Za tako nešto nismo zainteresirani.

Uvjeren sam da će u idućim godinama Hrvatska i Rusija postati vrlo značajni partneri. Bio bih izuzetno sretan ako u Zagrebu budem s predstavnicima EU i SAD-a radio zajedno na dovođenju stabilnosti, sigurnosti na Balkan i više investitora u Hrvatsku.

Ruske investicije u energetski sektor ne predstavljaju opasnost već pomoć i Hrvatskoj i EU. Nadam se da je došlo vrijeme da EU, SAD i Rusija mogu koordinirati svoje aktivnosti u mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Hrvatsku. Očekujem novog američkog veleposlanika u Hrvatskoj i nadam se da ćemo zajedničkim razgovorom pomoći hrvatskoj ekonomiji.

Ne želimo se natjecati. Realnost je da imate strateške partnere u SAD-u i EU. No znam i da Rusija može za Hrvatsku učiniti mnogo više od drugih zemalja. Želimo biti korisni za Hrvatsku.