KOMENTIRAO I POBJEDU KOMUNISTA U AUSTRIJI

Avdagić za Direktno: Zadnja ostavština Merkel je težak podbačaj demokršćana, ali nisu izgubili mogućnost sudjelovanja u vlasti

Autor

Andrea Latinović

Njemački socijaldemokrati (SPD) tijesno su pobijedili na nedjeljnim nacionalnim izborima, pokazali su prognozirani rezultati, i osvojili "jasan mandat" da vode vladu prvi put od 2005. godine i da okončaju 16 godina vladavine konzervativaca pod vodstvom kancelarke Angele Merkel.

27.09.2021. u 13:13
Ispiši članak

Socijaldemokrati (SPD) iz lijevog centra trenutno osvajaju 26,0 posto glasova, a iza njih s 24,5 posto je Merkelin konzervativni blok CDU/CSU, pokazale su projekcije medijske kuće ZDF, no obje su stranke vjerovale da bi mogle voditi sljedeću vladu.

Budući da niti jedan veliki blok nema većinu, a oboje bi nerado ponovili svoju neugodnu "veliku koaliciju" od posljednje četiri godine, najvjerojatniji ishod je trostrani savez koji vode ili socijaldemokrati ili Merkelini konzervativci.

Dogovor o novoj koaliciji mogao bi potrajati mjesecima, a vjerojatno će uključivati ​​manje Zelene i Liberalne demokrate (FDP).

"Sada vodimo u svim anketama", rekao kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom okruglog stola s drugim kandidatima.

"To je ohrabrujuća poruka i jasan mandat kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti dobru, pragmatičnu vladu za Njemačku", dodao je nakon što se ranije obratio ushićenim pristašama SPD -a.

Rast SPD-a najavljuje skretanje ulijevo za Njemačku i pokazuje izvanredan povratak stranke koja je u samo tri mjeseca vratila oko 10 bodova podrške i poboljšala svoj rezultat od 20,5 posto na nacionalnim izborima 2017. godine.

Scholz (63) bi postao četvrti poslijeratni kancelar SPD-a nakon Willyja BrandtaHelmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Ministar je financija u Merkelinom kabinetu i bivši gradonačelnik Hamburga.

Što ovi rezultati izbora, kojima je konzervativni CDU/CSU ipak zadobio značajan udarac znače za budućnost ove moćne europske države, za Direktno komentira vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Foto: Screenshot HRT

''Gledajući rezultate izbora, ne moramo se previše upuštati u to kako to reflektira ostavštinu Angele Merkel kao kancelarke, no ipak, bez obzira na povode, posve je jasno kako je njena odluka o povlačenju iz politike dobra (za nju), jer teško da bi rezultat CDU/CSU bio bolji da je predvodila demokršćane. Zato to trenutačno izgleda manje kao njezin, a više kao podbačaj nasljednika.

Ipak, ne može se s obzirom rezultate i dalje reći kako su izgubili i vlast, odnosno mogućnost participiranja u njoj. U svakom slučaju, čini mi se da bi Markel zbog neizvjesnog krajnjeg ishoda mogla na poziciji ostati još nekoliko mjeseci dok pregovori traju, što bi joj u konačnici pružilo satisfakciju da postane osoba koja je najduže držala kancelarsku poziciju, nakon njenog mentora Helmuta Kohla, ako dočeka 17. prosinac kao njemačka kancelarka. Naravno, govorimo o poslijeratnoj Njemačkoj s obzirom na to da je vladavina Otta von Bismarcka ipak godinama dulja'', komentira naš sugovornik.

Ipak su Nijemci pokazali nezadovoljstvo mnogim problemima

Avdagić je, međutim, uvjeren i u sljedeće:

''Čini se da su Nijemci doista iskazali nezadovoljstvo nekim politikama, ali jasno se vidi kako na njih utječu i socijalna pitanja, potraga za sigurnošću ili kontinuitetom sigurnosti koju su ovaj put tražili u redovima SPD-a. Zato socijaldemokrati ulaze u postizborne kombinacije s minimalnom prednošću koja im ipak ne garantira ništa.

Izborima mogu biti zadovoljni i Zeleni koji su ostvarili puno bolji rezultat u odnosu na prethodne savezne izbore. No, istovremeno su veliki potencijal izgubili preko afera vezanih uz njih čime su se već ranije izbacili iz, recimo to tako, izravne utrke za kancelarsko mjesto''.

 Njemački socijaldemokrati rasli, ali ukupan bazen lijevih glasova ostao isti

''Lijevi glasovi raspodijelili su se između Ljevice, stranke reformiranih komunista i SPD-a pri čemu je taj glasački bazen tek nešto malo rastao. Rasli su Slobodni demokrati – liberali (FDP), a pala je AfD iako je u svakom slučaju najdramatičnija razlika nastala u gubitku CDU/CSU koji su 2017. osvojili gotovo 33 posto, a sada tek nešto više od 24 posto, dakle dramatičan je to pad, uz to i najgori rezultat demokršćana u poslijeratnoj Njemačkoj'', analizira Denis Avdagić.

Upozorava i na vrlo zanimljivu situaciju:

''U ovom trenutku gotovo je nemoguće procijeniti tko će na kraju preuzeti kancelarsko mjesto i koja izborna koalicija će zamijeniti trenutačnu veliku koaliciju, i upravo je to razlog zašto ćemo Merkel gledati još neko vrijeme na tehničkoj kancelarskoj poziciji. Bez obzira na ishod postizbornih koalicijskih pregovora, ne čini se kako će doći do velike promjene u Njemačkoj vanjskoj politici, ali naravno, ono što zabrinjava je stabilnost nove administracije.

Stranke koje će činiti buduću vlast sve su proeuropski orijentirane, a i novi potencijalni kancelar iz socijaldemokratskih redova, Olaf Scholz, na poziciji je vicekancelara, što govori kako će to i dalje na neki način biti vladavina kontinuiteta''.

Pandemijske oštre mjere, migranti...

Avdagić stoga zaključuje, s obzirom na to kako sada stvari stoje: 

''Kada se podvuče crta, jasno je kako na izborima imamo prije svega gubitnike, demokršćane, koji su  očito izgubili kontakt sa svojom glasačkom populacijom, odnosno, ideološke razlike su se pogubile u njemačkom društvu i to ponajprije vidljivo na CDU. Loše je prošao i bavarski partner CSU, iako i dalje dominira tamošnjom politikom. Čini se kako nestabilna budućnost tamošnje auto industrije i najave velikih otkaza itekako djeluju i na manjeg demokršćanskog partnera u Bavarskoj, za kojeg se mislio kako će proći uz manje gubitke.

Naravno, pandemijska politika u Njemačkoj, vrlo jake restriktivne mjere pa stoga i nezadovoljstvo Nijemaca također je djelovalo na sveukupne rezultate. S druge strane, posljedično je daleko manje tema bila migrantska politika, jer nije bilo niti migrantskog pritiska zbog čega nije rastao AfD.

Zelene teme dobile su više prostora nego ikada prije ali i one socijalne pokazuju kako niti moćna Njemačka i njemački standard nije ostao ne-okrznut krizom nakon dugih epidemioloških zatvaranja ekonomije''.

U Grazu pobijedili komunisti – zbog socijalne i epidemiološke politike vladajućih

Podsjetimo i da se u Austriji dogodio vrlo neuobičajen presedan. Naime, kandidatkinja Komunističke stranke lako je pobijedila na lokalnim izborima u nedjelju u drugom po veličini austrijskom gradu Grazu, što je ocijenila "više nego neočekivanim" jer njezina stranka nema velik utjecaj u Austriji.

Austrijska komunistička stranka KPOe vodi u Grazu, pokazuju prvi rezultati. Njezina kandidatkinja Elke Kahr (59) osvojila je 29,1 posto glasova (+8,8 posto), a konzervativac na odlasku Siegfried Nagl iz stranke OeVP, na dužnosti gradonačelnika u zadnjih 18 godina, dobio je 25,7 posto (-12,1 posto) i predao ostavku.

''Upravo prethodno spomenuta socijalna pitanja dovela su do toga da relativni pobjednik izbora i u austrijskom Grazu bude pomalo neočekivano Komunistička partija, čiji rast iako jasno vidljiv ipak nije toliko iznenađujući ako uzmemo u obzir kako su 2017. osvojili oko 20 posto (prema ovogodišnjih oko 29 posto).

Dakle radi se o političkoj opciji koja je imala i ranije značajan izborni potencijal, a u svojim porukama ostala je dosljedna pitanjima socijalne tematike, a uz to, opet i tamo su se pojavili protestni glasovi pogotovo u mlađoj populaciji nezadovoljnih epidemiološkim mjerama.

Usporedno s Hrvatskom, treba napomenuti kako su u obje zemlje epidemiološke mjere i zatvaranja bila neusporedivo stroža. Zbog čega je to i daleko ozbiljnije političko pitanje, što treba napomenuti kako bi bilo jasnije i ponašanje birača'', zaključuje analitičar Avdagić za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.