ANALIZA

Avdagić za Direktno: Odlazak 'Bijesnoga psa' časni je uzmak ponosnog vojnika, ali neće utjecati na dobre odnose Hrvatske i SAD-a

Autor

Andrea Latinović

Američki ministar obrane Jim Mattis podnio je u četvrtak ostavku priznajući da se ne slaže s Donaldom Trumpom, u pismu američkom predsjedniku koje je objavio Pentagon. "Budući da imate pravo na ministra obrane čija će vam stajališta biti bliža (...) mislim da je ostavka dobra odluka", napisao je umirovljeni general korpusa mornaričkog pješaštva u pismu u četvrtak, dan nakon najave američkog vojnog povlačenja iz Sirije, kojemu se oštro usprotivio. Malo ranije, Trump je na Twitteru objavio da Mattis odlazi s dužnosti krajem veljače i da će uskoro imenovati novog ministra obrane.

21.12.2018. u 21:30
Ispiši članak

Koliko će i hoće li ovaj iznenadni odlazak ove jake figure dosadašnje Trumpove administracije utjecati na odnose moćnih SAD-a i malene Hrvatske, posebice u svjetlu nedavnih razmirica oko kupnje izraelskih vojnih zrakoplova F-16 Barack, pokušali smo doznati u razgovoru s našim geopolitičarom Denisom Avdagićem.

''Malo koga je ostavka američkog ministra obrane Jamesa Mattisa iznenadila, zapravo se u washingtonskim kuloarima o tomu pričalo već dobrim mjesecima te bi njegov eventualni daljnji ostanak na funkciji jedino mogao nekoga upućenog uopće iznenaditi. Mattis je jedan od najboljih kadrova Trumpove administracije, čovjek u kojega su mnogi prije nego su upoznali njegov pristup obrambenoj politici i sumnjali, bojeći se prije svega površnog pogleda ili njegovih nadimaka poput onoga ''Mad dog (Bijesni pas)”,  ali su brzo svi shvatili kako on donosi kontinuitet i stabilnost'', objašnjava Avdagić.

Transatlantizam kao Mattisova 'religija'

Osobito je važno naglasiti kako je James Mattis bio i ostao prije svega transatlanticist, osoba koja gaji i visoko vrednuje suradnju s europskim saveznicima Amerike, među kojima je i Hrvatska. Transatlantizam je okosnica sigurnosti i razvoja sjevernoatlantskog područja, svojevrsna diplomatska ili multilateralna ''religija” s kojom su se dobro okoristila oba naša atlantska kontinenta.

Zašto je važno naglasiti Mattisov atlantizam?

''Radi se o prijateljstvu koje je duboko odredilo posebno Europu i donijelo višedesetljetni mir svim zemljama koje su u to savezništvo ušle. Amerika je desetljećima iza nas bila neprikosnovena i jedina doista globalna sila i upravo zbog toga treba cijeniti visoke časnike, generale koji u takvim vremenima cijene i vrednuju savezništva, bez obzira na moć vlastite oružane snage.

James Mattis je metodični kadar, među najboljima u američkim redovima, ocjena je to koju uglavnom prezentiraju njegove kolege i prije negoli je preuzeo ovu političku funkciju i sada kada s nje odlazi. Svaki politički analitičar može samo cijeniti ljude u čiju kvalitetu se ne sumnja bez obzira na njihovu funkciju. Na kraju, Mattis odlazi hvaleći u svojem pismu ostavke upravo međunarodna partnerstva i savezništva, to puno govori o njegovom shvaćanju međunarodnih odnosa i političkom stremljenju. Može se reći da u tom pogledu James Mattis i Donald Trump nisu posve dijelili razmišljanja, a časni vojnik poput njega zapovjednu hijerarhiju shvaća jako ozbiljno te ne treba čuditi da zbog razilaženja odlazi'', nastavlja Avdagić.

SAD- Hrvatska?

''Što se tiče Hrvatske, u odnosu sa SAD-om postoji već duže vrijeme jako i dokazano savezništvo i suradnja oružanih snaga. Ona se odlikuje u već iznimno dugoj misijskoj suradnji na terenu u drugim zemljama, poput Afganistana i Kosova, ali i u brojnim donacijama opreme od američke strane s kojima su hrvatske oružane snage napravile izniman tehnološki skok. Ta suradnja ima svojevrsni konstantni uspon i za očekivati je kako se u tom pogledu stoga ništa neće promijeniti bez obzira na čelnika američkog Pentagona.

Mišljenja sam da niti europski niti američki partneri neće dopustiti nestanak dobre suradnje prekoatlantskih saveznika. Međutim, to isto tako ne znači da Trumpovu politiku prema kojoj želi donijeti svojoj zemlji vidljive koristi u međuodnosima treba neozbiljno shvaćati. Uloga predsjednika SAD-a iznimno je velika u međunarodnoj politici, a brojni američki glasači shvaćaju kako je Amerika godinama u nekim segmentima gubila u tom međuodnosu. Stoga tu gdje je problem leži i rješenje''.

Nema promjene u pogledu nabave borbenih zrakoplova

''Što se tiče nabave borbenih zrakoplova, za sada su sve činjenice u tom pogledu dobro poznate svim uključenim stranama. Hrvatska je tu u vrlo čistoj poziciji, izabrali smo ponudu te se čeka ishod među-dogovora Izraela koji je ponudu predao i SAD-a o čijoj inicijalno tehnologiji se i pregovara. Ako do povoljnog ishoda ne dođe Hrvatska se treba obratiti SAD-u kao savezniku i pokušati dobaviti tu opremu u sklopu programa potpore. Uostalom i nabava helikoptera Black Hawk jasno daje smjer kojim se može ići, jer je jasno da uz krizu Agrokora i Uljanika hrvatsko gospodarstvo teško može servisirati pune cjenovne opcije drugih visoko-tehnoloških ponuda'', ističe Denis Avdagić.

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.