Avdagić za Direktno: Krajiška migrantska kriza prepuštena je jednom BiH kantonu

Što će se dalje događati, kako riješiti ovaj veliki strateški, ali i sigurnosni problem?

O tome smo za portal razgovarali s geopolitičarom Denisom Avdagićem.

''Ukoliko je 2015. postojala 'balkanska migrantska kriza' na 'istočno mediteranskoj ruti', danas se može reći da imamo 'krajišku migrantsku krizu', jer je pritisak migracija trenutačno gotovo u potpunosti prisutan u tzv. Bosanskoj krajini, naslonjenoj na područje nekadašnje Vojne krajine u Hrvatskoj. Bosanska krajina, Unsko-sanski kanton, koji je i za tragičnog rata bio u okruženju i ostavljen samom sebi, ponovno je osamljen u rješavanju problema koji nadilazi mogućnosti lokalne samouprave s manje od 300 tisuća stanovnika. Migrantska ruta preko BiH kulminira prije svega u dva grada bosanskohercegovačkog najzapadnijeg kantona, Bihaću i Velikoj Kladuši, sa svim svojim aspektima humanitarnih i sigurnosnih problema ali i onima koji su postali međudržavni'', razlaže sadašnju situaciju geopolitičar Avdagić.

Kaže i kako je ''tamošnja policija nerijetko u zadnje vrijeme morala koristiti i vatrene hice upozorenja kako bi kontrolirala fizičke obračune među migrantima koji dolaze pretežno iz azijskih država, Pakistana, Afganistana, Irana... Tučnjave i napadi pa i oni sa smrtnim ishodima događaju se i u drugim BiH gradovima, poput Tuzle''.

''U migrantskom centru Vučjak, nedaleko hrvatske granice vlada zatvorski princip i hijerarhija, zbog koje i izbijaju tučnjave, a centrom de facto upravlja afganistanski migrant koji naplaćuje korištenje agregatora za punjenje mobitela, što je posve otvoreno prenijelo i nekoliko medija.

Formiranje tog centra, posve neprikladnog za smještaj ljudi, bila je jedina mogućnost preostala tamošnjoj policiji jer je prisutnost migranata na ulicama Bihaća ugrožavala javnu sigurnost.

Europska unija prema kojoj je usmjeren ovaj migrantski val s uskim grlom na granici s Hrvatskom, čini malo, što se posebno odnosi u interesu zemalja u koje žele stići migranti, poput Njemačke. Rijetko tko migrantima prenosi realnu sliku što ih iščekuje, poput patera Tvrtka Baruna, a zapadni mediji usmjeravaju na izvještavanja o navodnim maltretiranjima migranata od strane hrvatske policije, o čemu prije svega istragu mogu i mora voditi jedino policijsko pravosudna tijela kako bi se rasvijetlilo te teške optužbe za koje se ne predočuju dokazi osim iskaza danih medijima. Samo dvije priče o spašavanju migranata s nepristupačnog terena Plješivice - ova recentna i ona od zime - i pomaganje migrantima u teškom stanju daju oprečnu sliku onoj kako se hrvatski policajci fizički obračunavaju i neprikladno ponašaju'', opširno objašnjava Avdagić.

Europska unija nema interes za migrante

''Službena kritika prema djelovanju Hrvatske od strane članica EU dolazi isključivo iz Slovenije, koja je sljedeća na putu migranata, za one koji uspiju ilegalno preći hrvatsku granicu, što posve jasno govori o tomu da u EU, a posebno ciljanim zemljama, nema interesa za tisuće onih koji preko BiH žele nastaviti put prema zapadu.

Hrvatska, naravno, nije u mogućnosti propuštati ilegalne migrante, oni zapravo ne žele hrvatski azil, no osim toga, kontrola granice u ovom slučaju je i važna za hrvatsko dokazivanje spremnosti za ulazak u Schengenski prostor.

Ključno pitanje je svakako što će donijeti budućnost oko 'krajiške migrantske krize'. Može li se ta, prije svega humanitarna kriza, ugasiti?

Odgovor na tu krizu ne može dati lokalna samouprava zapadne BiH, niti sve može biti riješeno isključivo strogom kontrolom granice 'dviju krajina'. Potrebno je uvesti i prikladan nadzor istočnih bosanskohercegovačkih granica, a očito je i da Europska unija mora poraditi na nadzoru i zbrinjavanju i rješavanju migrantskog pitanja u Grčkoj koja predstavlja ulazna vrata 'istočno mediteranske rute', smatra naš sugovornik.

Smatra kako je ne manje važno po ovom pitanju nastaviti dijalog s Turskom.

"Sve drugo je poticanje krijumčarenja i kriminala na štetu prije svega samih migranata, kao i međudržavnih odnosa brojnih zemalja uzduž rute kojima je prepušteno rješavanje jednog ne samo europskog, nego i globalnog problema'', zaključio je Avdagić.