TRGOVINSKI 'RAT' SA SRBIJOM I BIH

Avdagić za Direktno: Hrvatsko gospodarstvo profitirat će odlukom Kosova prema Srbiji

Autor

Andrea Latinović

Opća skupština Interpola na sastanku u Dubaiju u utorak je ponovno odbila zahtjev za članstvom Kosova, a službena Priština odmah je osudila "oštru kampanju" Srbije koja je rezultirala negativnim ishodom glasovanja.

22.11.2018. u 20:10
Ispiši članak

Podsjetimo, ovo je treći put od 2015. da je odbijena kandidatura Kosova. Priština je u priopćenju izrazila "duboko razočaranje" i neuspjeh pripisala kampanji susjedne Srbije protiv kandidature koja je "tehničke, a ne političke prirode". Za kosovsku vladu to je još jedan "dokaz da se Beograd protivi Kosovu i normalizaciji odnosa" s Prištinom.

Odluka o članstvu se u Interpolu donosi dvotrećinskom većinom. Na istom skupu u članstvo su primljeni Kiribati i Vanuatu.

Državu Kosovo do sada je priznalo 115 zemalja, no zbog veta Rusije i Kine još uvijek nije član UN-a, iako je ta mlada država primljena u više međunarodnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Međunarodnog Olimpijskog odbora (IOC).

Samo dan nakon toga, u srijedu, kosovska je vlada povećala pristojbe na robu iz Srbije i BiH za 100 posto, objasnivši kako je to ''odgovor na agresivnu kampanju Srbije protiv Kosova'', a zatim je službeni Beograd zakazao sastanke s veleposlanicima vodećih zemalja svijeta i Europske unije.

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić u srijedu navečer zamolio je kosovske Albance da "razumiju kako je svima potreban mir", a od vlasti u Prištini zatražio je da povuku svoju odluku koju je nazvao "par excellence političkom“, ocijenivši da je donesena "bez ekonomskih razloga i logike“.

"Molim vas, povucite ove odluke, da sjednemo i razgovaramo, da tražimo kompromis", poručio je Vučić vlastima u Prištini.

Izjavio je Vučić i sljedeće:

''Srbija svojim racionalnim ponašanjem, u interesu mira i stabilnosti u regiji te u cilju nalaženja kompromisnog rješenja s Kosovom želi jasno pokazati razliku između odgovornog i neodgovornog ponašanja. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo mir i stabilnost i da, ne odgovarajući na provokacije, pokažemo Srbima sjeverno i južno od Ibra na Kosovu da ih nećemo ostaviti na milost i nemilost''.

Što je, zapravo, u pozadini ovog novog sukoba između Kosova i Srbije, kako će se ova odluka uopće odraziti na njihove, slobodno možemo reći, ionako neprijateljske odnose, budući da se Srbija već deset godina ne miri s činjenicom da je Kosovo samostalna država, smatrajući ga dijelom svojega teritorija i uporno ga odbija priznati? 

Kako će se ova povećana napetost reflektirati i na susjednu BiH?

Pitanja su to o kojima smo razgovarali s geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem.

Kako komentirate najnoviji potez Prištine?

Uvođenje visokih carina na robu iz Srbije, ali i Bosne i Hercegovine odluka je koju su kosovske vlasti donijele očito nemajući raspoložive druge mjere za diplomatsko uzvraćanje službenom Beogradu.

Koliko će zbog toga ''nastradati'' i BiH, kojoj su također uvedene carine?

BiH je tu kolateralna žrtva blokade međudržavnog odnosa, ili, bolje rečeno, nepostojanja istog zbog stava i blokade srpskih predstavnika u bosanskohercegovačkoj vlasti po priznavanju Kosova, a koji su u biti usklađeni s odnosom Srbije.

To, zapravo znači da je Srbija u međunarodnim krugovima uspjela diplomacijom ''izlobirati'' i otežati put Kosova u svjetske institucije?

Srbija je u posljednje vrijeme postigla dosta međunarodnih 'uspjeha' u pogledu svojevrsnog diplomatskog rata za Kosovo. Naime, više zemalja povuklo je prethodno priznanje kosovske neovisnosti pa iako to nisu međunarodno ugledne zemlje, ipak u međuodnosu s Kosovom to izgleda kao uspjeh. Riječ je o Papui Novoj Gvineji, Liberiji, Surinamu, Svetom Tomi i Principu, Gvineji Bisau te Burundiju. Kuriozitet je pri tome za Burundi da s njim niti Hrvatska još nije uspostavila diplomatske odnose; ili da bolje objasnim širom čitateljstvu: riječ je o državi koja nije priznala niti Hrvatsku!

Odbijanje primanja Kosova u članstvo Interpola ipak je udarac za Prištinu?

Uz povlačenje priznanja kosovske neovisnosti Srbija je recentno uspjela i u namjeri sprječavanja članstva Kosova u međunarodnoj policijskoj organizaciji Interpol. Naravno da ti 'uspjesi' Srbije ne izgledaju prije svega dobro na unutarnjopolitičkom odnosu Kosova te da su kosovski čelnici bili primorani na neki način uzvratiti, a tu nemaju puno izbora. Srbija i BiH imaju izuzetno pozitivnu bilancu u trgovinskoj razmjeni s Kosovom. Srbijanskom gospodarstvu kosovsko je tržište najisplativije uopće te se tamo ugrubo izvozi petnaest puta više nego što se uvozi s Kosova. Omjeri su manji kada je u pitanju odnos Bosne i Hercegovine i Kosova, ali opet su kao i u slučaju Srbije u korist BiH.

Je li to na neki način ''očajnički'' potez Kosova?

Očito je da kosovski čelnici žele 'udariti' tamo gdje očekuju da 'boli najviše', a vrlo vjerojatno i predmnijevaju da će gospodarstvenici napraviti pritisak prema politici prije svega u Srbiji. Međutim, iako je čin Kosova posve sigurno bolan za te dvije ekonomije, u obje države utjecaj politike na ekonomiju daleko je moćniji nego je to obrnuto, tako da će srbijanski i bosanskohercegovački izvoznici, ako do promjene te odluke ne dođe, biti žrtve bez prava glasa u ovom slučaju.

Može li Hrvatska, da tako kažem, ''profitirati'' iz ovog sukoba?

Dok se gubitnici, dakle, u ovom diplomatsko-carinskom ratu dobro znaju, a to su izvoznici Srbije i BiH, pobjednike još ne znamo, ali možemo pretpostaviti tko će to biti. Roba iz Hrvatske i Makedonije pa i Slovenije ima tu najveći potencijal, a posebno će hrvatski i slovenski izvoznici postati cjenovno konkurentni. Sama cijena je bitna, ali i poznavanje i prepoznatljivost na tržištu su važni faktori, zbog čega, uostalom, hrvatski gospodarstvenici, napose proizvođači i imaju veliku šansu naspram druge europske i svjetske konkurencije. Možda se kosovsko tržište nekome manje upućenom čini malim, ali treba reći kako je trgovinska razmjena samo Srbije i Kosova u ovoj godini u omjerima od oko 400 milijuna eura. Zbog toga bi vodstvo Hrvatske gospodarske komore trebalo biti već u avionu na putu za Prištinu zajedno s predstavnicima kompanija koje mogu zamijeniti proizvode koji su na Kosovo dolazili iz BiH i Srbije.

Mislite li da će Srbija nastaviti inzistirati na povlačenju ove odluke kosovske vlade?

Srbija će sasvim sigurno pokušati utjecati na povlačenje odluke kosovskih vlasti, djelujući prema utjecajnim međunarodnim faktorima, ali kao što sam već kazao, radi se o odluci važnoj i za unutarnjopolitičke odnose na Kosovu te stoga ne vidim mogućnost da se ona samo tako povuče.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.