LJUDSKE SUDBINE, GEOPOLITIČKA PROMJENA, ALI I ORGANIZIRANI KRIMINAL

Avdagić za Direktno: Europa i BiH ne znaju reći dosta, ali Unsko-sanski kanton više ne želi migrante

Autor

Andrea Latinović

Kako svjedočimo posljednjih godinu dana, sve je veći broj migranata koji pokušavaju ući na područje Hrvatske iz BiH, a pritom na račun hrvatske policije stižu teške optužbe s bosansko-hercegovačke strane, tvrdeći da se nad migrantima vrlo često provodi nasilje te brutalne metode. Upravo to pitanje još je jedan od prijepora između dvije susjedne države. 

02.09.2020. u 22:13
Ispiši članak

Posebno je kritično na području Unsko-sanskoga kantona, a koliko je to velik problem, portal Direktno je upozorio još prošle godine, u kolovozu, u tekstu ''Avdagić za Direktno: Krajiška migrantska kriza prepuštena je jednom BiH kantonu''. 

Već tada je vanjskopolitički analitičar i ekspert za geostrateška pitanja Denis Avdagić izjavio:  ''Ako je 2015. postojala 'balkanska migrantska kriza' na 'istočno mediteranskoj ruti', danas se može reći da imamo 'krajišku migrantsku krizu', jer je pritisak migracija trenutačno gotovo u potpunosti prisutan u tzv. Bosanskoj krajini, naslonjenoj na područje nekadašnje Vojne krajine u Hrvatskoj. Bosanska krajina, Unsko-sanski kanton, koji je i za tragičnog rata bio u okruženju i ostavljen samom sebi, ponovno je osamljen u rješavanju problema koji nadilazi mogućnosti lokalne samouprave s manje od 300 tisuća stanovnika. Migrantska ruta preko BiH kulminira prije svega u dva grada bosanskohercegovačkog najzapadnijeg kantona, Bihaću i Velikoj Kladuši, sa svim svojim aspektima humanitarnih i sigurnosnih problema ali i onima koji su postali međudržavni''.

Posljednjih su dana sve češći sukobi među migrantima, tučnjave, ali zabilježeni su i smrtni slučajevi i situacija koja je pala u drugi plan zbog pandemije korona virusa, sve više prijeti eskalacijom.

Tako je u srijedu, 2. rujna, u Bihaću započela hitna sjednica Operativne grupe za upravljanje migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu. Naime, sjednica je dogovorena povodom nedavno održanog sastanka kod ministra sigurnosti BiH kojem su nazočili predstavnici iz Krajine.

O ovom smo velikom problemu koji je posljednjih mjeseci marginaliziran upravo iz navedenog razloga, a to je da se cijeli svijet bori s novim virusom, ali koji se sada više ponovno nameće kao vruća tema, ne samo Hrvatske i BiH, već i cijele Europske unije, ponovno razgovarali s analitičarom Avdagićem.

Opasni avanturizam i okretanje leđa velikom problemu

''Treba biti posve jasan i reći kako je prepuštanje gorućeg globalnog problema, a ovdje svakako europskog, jednom bosanskohercegovačkom kantonu na rješavanje, nije čak niti na razini 'guranja problema pod tepih'. Radi se o opasnom avanturizmu i posve neodgovornom okretanju leđa kada govorimo o migrantima koji se broje u tisućama, a koji su gotovo nesmetano dolazili u Bosansku krajinu. 

Treba također biti posve jasan i kada govorimo o načinu na koji su migranti došli do Bosne i Hercegovine, a radi se o kriminalu, krijumčarenju ljudi, pri čemu su žrtve i sami migranti ali i žitelji Bosne i Hercegovine, a posebno gradova teško opterećenih prekomjernim brojem migranata, poput Bihaća, Cazina, ili Velike Kladuše, u kojima se nalaze legalni i brojniji ilegalni smještajni objekti i lokacije. 

Osim Bosanske krajine, krijumčarenje cilja prema Hrvatskoj, u područje rijetko naseljeno, poput Like, u kojoj su imovina, ali i sigurnost rijetkog stanovništva ugrožene nepozvanim putnicima'', kaže Avdagić za Direktno. 

Krajiška migrantska kriza

''Sve se to odvija u trenutku dok se granice zatvaraju za putovanja građana Europe, a BiH državljani imaju velike administrativne prepreke u kretanjima preko granica. Uz to su i žrtve migrantske krize koja sada može opravdano nositi ime 'Krajiška migrantska kriza'. 

Treba reći kako je BiH jako podbacila, a tu je i Federalna Vlada BiH koja je dopustila da građani Unsko-sanskog kantona moraju kontinuirano izlaziti na ulice i tražiti uklanjanje migrantskih kampova iz svoje regije. Jer, svakome je jasno, njihovo postojanje tamo, samo ohrabruje nadu u ilegalni prelazak hrvatske granice, a u svemu tomu sudjeluju i međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije IOM-a, koje podupiru, iako ne direktno, vrlo unosno međunarodno kriminalno krijumčarenje ljudi'', nastavlja Denis Avdagić. 

''Posve je neprihvatljivo da se kampovi i financiranje boravka i prehranjivanje ilegalnih migranata odvija na planiranoj ruti koja cilja na međunarodne granice. Bilo kakvo smještanje kampova uz same granice nije usmjereno humanitarnoj pomoći nego pomoći ilegalnim aktivnostima. Pri tome, takve aktivnosti najmanje pomažu onima koji su sami primarne žrtve''. 

BiH ne smije biti servisna stanica migracija; ne zaboravimo ni organizirani kriminal

''Europska unija ne smije kao niti IOM pomagati postavljanje kampova koji služe kao zadnja točka prelaska granice EU. Zemlje koje žele primiti migrantske radnike mogu to činiti izravno iz Bosne i Hercegovine, ali primarno to trebaju činiti iz zemalja na početku migrantske rute. BiH kao ni druge zemlje na ruti ne mogu služiti kao servisna stanica krijumčarenju ljudi, a posebno to ne može biti jedna regija s niti 300 tisuća stanovnika.

Ne treba se zavaravati. Migranti su primarno žrtve, radi se o ljudskim sudbinama i razumljivo je da postoje brojni pojedinci pa i organizacije koje su voljne pomagati u humanitarnom pogledu. Međutim, u pozadini dolaska do Europe nalazi se organizirani kriminal, ljudi koji uzimaju iznimno velike novčane iznose za prebacivanje preko državnih granica'', upozorava Avdagić.

Što i kako dalje? Koje je rješenje, kada ni Europa ne zna kako izići na kraj s ovim ogromnim problemom, s obzirom na to da je riječ o ljudskim životima?

''Prije nego nastave putovanja, migranti kao stanicu odmora koriste Unsko-sanski kanton. Tu se čekaju financije, odmara, tu se sprema novi ilegalni pothvat, a to je do sada preko legalnih kampova i pružanja humanitarne pomoći obilato financirala međunarodna zajednica. 

Sada su tomu odlučno ne odlučili poručiti sami bosanski krajišnici. Bili su u okruženju za vrijeme rata, preživjeli su izolirani uz pomoć koja je dolazila na kapaljku, sada su primorani da jedan europski problem riješe, ako nikako drugačije onda tako da to više ne bude opterećenje njihovoj zajednici. Da ne moraju navečer strahovati od kretanja, i organizirati građanske straže... 

Unsko-sanski kanton poručuje nešto Europi. Ako moćna zajednica od 450 milijuna stanovnika nije u stanju regulirati migracije prema zemljama članicama, tomu žrtve ne moraju biti stanovnici zapadne Bosne i Hercegovine'', zaključak je geopolitičkog analitičara.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.