Avdagić: Miljavčevu informaciju o mogućem novom sukobu na Balkanu treba uzeti vrlo ozbiljno

Podsjetimo, Miljavčev je intervju izazvao veliku pozornost u javnosti, a posebno sljedeća izjava koju nam je rekao kao odgovor na pitanje: ''Vjerujete li Vi da postoji realna mogućnost da bi Hrvatska mogla biti napadnuta?''. General je na to odgovorio: ''Osobno vjerujem da Hrvatska izravno neće biti napadnuta, ali ukoliko se stvari na ovim prostorima zakompliciraju, a imamo neke podatke iz jedne istočne države, da kada se završi sukob u Siriji, mogao bi početi ponovno na Balkanu, u jednom širem kontekstu može se dogoditi da ratni vihor prijeđe granice''.

Ipak, Avdagić kaže: ''No, nikako je ne bih uzeo zdravo za gotovo, kao nešto što je u potpunosti neminovno i na što se ne može djelovati. Dapače, takva izjava može biti dobar povod za osnaženje dijaloga među svim zemljama ovog šireg područja te za aktiviranje mirovnih inicijativa. U tom pogledu važno je održavati interes Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država za euroatlantske integracije svih preostalih europskih država, a posebno onih preostalih u jugoistočnoj Europi ili takozvanom zapadnom Balkanu, koje predstavljaju 'meki trbuh' Europe, s nezaliječenim sukobima i prisutnim međuetničkim tenzijama''.

''Kao i na drugim područjima gdje postoje i otvoreni sukobi i na Balkanu se primjenjuju praktično posve različiti pristupi Rusije i Zapada, prije svega SAD-a i EU. Rusija ne podržava samostalno Kosovo, želi jačanje entiteta i ukidanje međunarodne prisutnosti u Bosni i Hercegovini te se protive članstvu u NATO-u svih zemalja. Naravno, postavlja se pitanje zašto Rusija ima takav interes i radi li se o nečemu što je istovremeno u interesu zemalja u ovom dijelu Europe.

Odnosno, uvjeren sam da nam treba daleko više otvorene komunikacije o tome kakav je pristup međunarodnih faktora i doprinose li razvoju i miru, ili predstavljaju remetilački faktor. Naime, bilo kakav sukob koji bi se podgrijao za tuđe interese ne samo da će donijeti nove žrtve, nego prijeti i uništenju ionako krhkih ekonomija i to ne samo među zemljama koje još nisu u euroatlantskim integracijama, nego i u onima koje su dijelom, ili u potpunosti završile taj proces, prije svega Hrvatskoj. Kao što je opće poznato, izrazito velika izloženost hrvatske ekonomije jednom sektoru, onom turističkom, čini zemlju ranjivom u slučaju sukoba pa i onih u susjednim zemljama. Turizam je usko povezan sa sigurnošću, a sukob u susjedstvu već može nanijeti velike štete pa izazvati i preporuke o oprezu od strane drugih zemalja, koje mogu jako naštetiti ukupnom gospodarstvu.

Upravo zbog toga svaka informacija mora se uzeti ozbiljno i u suradnji s partnerima raditi na puno povoljnijoj prevenciji sukoba. Tu se svaka uložena diplomatska minuta pa i kuna i euro isto tako, mogu višestruko vratiti'', nastavlja Denis Avdagić.

Smatra da se u cijeloj ovoj trenutačnoj geopolitičkoj situaciji ''mora obratiti posebna pozornost na sve političare, bez obzira iz koje su zemlje, koji zazivaju ili plaše ratom i sukobima".

"Sa svih razina politike i društva općenito se takve izjave mora osuđivati. Građani ili glasači s druge moraju biti vrlo jasno upućeni kako davanje izborne podrške takvima dovodi živote u opasnost, jer davanje izborne legitimnosti ratnohuškačima prenosi odgovornost i na same birače, koji time, dakle, vrlo izravno ugrožavaju i svoj vlastiti život. Razina je to odgovornosti o kojoj nije uobičajeno komunicirati kod nas, a upravo je to ono što bi potencijalno moglo pomoći u sprječavanju budućih sukoba. Ukoliko postoji deficit odgovornosti kod političara onda se odgovornost mora tražiti kod građana. I upozoravati. Ovaj izbor može vas učiniti odgovornim za ljudske živote, živote vaše obitelji, za pad ekonomije...'', zaključuje rezolutno naš sugovornik.