Avdagić: Đukanovićev dolazak ne bi bio značajan bez kaotičnih događaja u Cetinju, jedan dio posjeta diže obrve

''Hrvatsku doživljavamo kao dobrog susjeda, kao partnera u NATO-u i zemlju koja nas podržava. U tu svrhu održavamo političke kontakte na visokoj razini i tome u prilog ide i ova izjava predsjednika Milanovića o Crnoj Gori. Bili smo fokusirani na pitanja europske perspektive Crne Gore. Mi ne vjerujemo da je moguća stabilnost bez europske perspektive", rekao je, uz ostalo, Đukanović.

Njegov domaćin, predsjednik Milanović kazao je sljedeće:

"Crna Gora je drukčija, kandidat je za članstvo u EU i daleko je odmakla u pregovorima i zalaganjem hrvatske vlade je otvorila ovo poglavlje.pitanje je što sad? Čekati one koji su tek započeli, a tu mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su zaslužile da davno počnu pregovore", kazao je Milanović.

"Što se tiče Srbije nisam siguran da žele ući u EU.  Vidim da ljudi ne rade razliku i da govore o zapadnom Balkanu. Nije tako, Crna Gora zaslužuje preferencijalni tretman. U protivnom, sama ideja pregovora nema smisla. Neznanje ovakvih pregovora nemaju smisla. 

Neke države nisu spremne, ne žele biti spremene i nemaju namjere biti spremne. Crnu Goru vidim na Zapadu", istaknuo je Milanović te najavio i druženje na Brijunima.

Slanje određenih političkih poruka

O ovoj smo temi, prvenstveno o međusobnim odnosima Hrvatske i Crne Gore razgovarali s geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem.

''Boravak crnogorskog predsjednika u Zagrebu u sklopu uzvratnog posjeta, na poziv predsjednika Milanovića, sam po sebi ne bi bio posebno značajan da u pozadini nisu kaotični događaji u Cetinju. Čini se da je organiziran prilično brzo, prije svega upravo zbog recentnih događaja u Crnoj Gori, zbog čega je i zanimljiv. Očito se radi o potrebi slanja određenih političkih poruka, i to će prije svega biti vrlo vjerojatno usmjereno prema Srbiji, za koju se vjeruje kako je direktno upetljana u stvaranje nemira u Crnoj Gori'', govori naš sugovornik.

Što se tiče odnosa Hrvatske i Crne Gore, kakav je?

''On je umjereno stabilan. Nova tamošnja Vlada ne pokazuje interes za rješavanjem preostalih bilateralnih problema, a to se odnosi prije svega na moguće konačno razrješenje razgraničenja na moru. S naglaskom kako se radi isključivo o granici na moru, s obzirom na to da se povremeno pojavljuju inicijative s crnogorske strane više-manje službeno, kako je potrebno razmotriti i onu kopnenu.

Drugi problem, koji se iskristalizirao u odnosu dvije zemlje pitanje je školskog jedrenjaka 'Jadran', niti tu pomaka nema, a nije niti za očekivati kako bi tu moglo doći do bilo kakve promjene, barem ne tijekom ove dvodnevne posjete'', odgovara Denis Avdagić.

Naravno, Avdagić se osvrće i na burnu situaciju u Crnoj Gori posljednjih nekoliko tjedana.

''Crnogorska politička situacija prilično je nestabilna. Bilo bi prilično iznenađenje ako bi tamošnja Vlada preživjela Novu godinu, ali tenzije će svakako ostati i to dugoročno. To komplicira samo po sebi prilično težak europski put, koji zahtjeva reforme pa i nepopularne poteze. Treba istaknuti kako i mandat predsjednika Đukanovića istječe 2022., što tu godinu čini dosta izazovnom za Crnu Goru. 

Milo Đukanović i njegova Demokratska partija socijalista često su bili meta iznimno teških optužbi za mito, korupciju i općenito malverzacije, ali istovremeno je bila proeuropski orijentirana politička struja i stranka koja je ponijela put Crne Gore u članstvo u NATO-u. Na tom putu Hrvatska je davala punu potporu jer euroatlantske integracije svih susjeda su u interesu službenog Zagreba. 

Onaj dio ovog uzvratnog bilateralnog posjeta koji pomalo diže obrve je pitanje drugog dana posjete crnogorskog predsjednika Hrvatskoj. Lokacija su Brijuni, bez nekog posebnog obrazloženja zašto se posjet nastavlja upravo tamo, a to mi se čini da možda ipak nije najprimjerenija lokacija, koju ipak treba opreznije i rjeđe koristiti. Brijuni su daleko primjereniji za multilateralne susrete'', komentira naš sugovornik.
 

Kaotična svakodnevnica crnogorskog društva

Zatim detaljnije analizira stanje u Crnoj Gori u ovom trenutku:

''Nesporno je kako je sigurnost kompletnog susjedstva i zemalja takozvanog Zapadnog Balkana bitna za čitavu Europu, a tim više i za Hrvatsku. Upravo zato je pitanje je li Hrvatska trebala oštrije reagirati na nasilje koje se dogodilo u susret ustoličenju mitropolita Joanikija u Cetinju, koje je na najružniji mogući način pokazalo kaotičnu svakodnevicu crnogorskog društva, u kojoj jedni negiraju naciju, a država na silu prevozi vjerske dužnosnike na posve neprimjeren način.

Takvu situaciju treba razumijevati i poznavati, a izvan zemalja bivše Jugoslavije ima malo onih koji znaju gdje su uzroci svega, a u europskim i NATO krugovima to se uglavnom svodi na diplomatske i političke predstavnike iz Hrvatske i eventualno Slovenije.

Kada se gleda pregovore s EU, Crna Gora bi trebala postati sljedeća članica Unije ali upravo bi zadnji događaji mogli usporiti pa i zaustaviti taj put. Naravno da je pitanje kome je to od koristi i koje zemlje ne žele takav razvoj integracija. Upravo zato, poruka treba biti kako je Crna Gora prva na redu za postati članica EU, još jednom naglasiti i kako grupni ulazak više zemalja bez zadovoljenja kriterija ne može biti opcija.

S druge strane, treba vidjeti zašto je trenutačni integracijski proces Crne Gore gotovo potpuno zaustavljen, gotovo jednako kao i onaj Srbije''...

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.