Avdagić za Direktno: Visoko je podignuta sankcijska ljestvica, ali nije završena, od Zapada možemo očekivati i ovo

Sankcije uvedene Rusiji dovele su do pada vrijednosti ruskog rublja, isključile velike ruske banke iz globalnog financijskog sustava i naštetile državnim tvrtkama i ruskim oligarsima. Radi se o najvećim sankcijama koje su do sada pogodile Putinovu Rusiju, a nikada ranije tako velika ekonomija i država općenito nisu pretrpjele tako snažne kazne.

No iako je dominantno javno mišljenje da će s vremenom nametnute sankcije imati devastirajući učinak na Rusiju, mnogi smatraju i da restrikcije zapadnih zemalja mogu i trebaju biti odlučnije. No, kakve bi još sankcije Zapad mogao uvesti Rusiji?

Odgovor na to pitanje potražili smo kod vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića, koji smatra da Zapad "ima još puno toga u rukavu".

Avdagić: Visoko je podignuta sankcijska ljestvica, ali nije završena

"Postoji još uvijek mogućnost dizanja okvira sankcija, sve do potpunog prekida trgovine, trgovanja energentima, a može se čak u nekoj mjeri prekinuti diplomatski odnos. Visoko je podignuta sankcijska ljestvica, ali nije završena", govori, dodajući da se u ovim okolnostima ništa ne može isključiti.

"Nije ništa za isključiti s obzirom na to da se stvari i dalje ne smiruju. Također, s obzirom na to da su Zapad i Europa konstantno u traženju alternativnih izvora energenata, posve je moguće, ako se agresija na Ukrajinu ne završi, dizanje sankcija. Lako je moguće da nastupi potpuni embargo na rusku naftu, ali i plin. Treba biti jasan, to bi imalo posljedice, ali definitivno nije isključivo", govori.

Kolektivne, ali i pojedinačne sankcije

Mogu se očekivati kolektivne, ali i pojedinačne sankcije, smatra naš sugovornik.

"Do kuda će to ići i hoće li ići kolektivno ili pojedinačno, treba tek vidjeti. Ne treba isključiti da određene zemlje mogu same provoditi postupke prekida trgovine ili bilo koje trgovačke suradnje s Ruskom Federacijom. Sankcije u nekakvom širom smislu nisu samo vezane uz kolektiv već i uz mogućnost djelovanja zemalja izvan kolektiva samoga. Mogli smo tako vidjeti da neke zemlje Europske unije samostalno povlače poteze, sjetimo se Poljske i baltičkih zemalja i njihova odnošenja prema situaciji u Ukrajini", govori.

'Zapitajmo se što bi bilo da nije bilo sankcija'

Zanimalo nas je i smatra li da je Zapad u svojim sankcijama trebao biti odlučniji.

"Možda se sa strane činilo da je Zapad popuštao prema Ruskoj Federaciji, ali takva popuštanja su tako i rađena da se ne prekine u potpunosti bilo kakva suradnja s Rusijom, upravo gajeći nade da diplomatski i sankcijski napor može, zajedno s obranom Ukrajinaca, djelovati da se što prije završi i zaustavi sukob. Netko može zaključiti da bi drastičnije sankcije bolje djelovale, ali naravno da treba uzeti u obzir i da bi mogle prouzročiti otvorenije i brutalnije djelovanje ruskih snaga. Ovo je 'igra' u smislu prebacivanja komunikacijske i diplomatske loptice u nadi da će to uroditi plodom više nego da se ide u brutalniji način međusobnog razrješenja ove vrlo, vrlo teške situacije u Ukrajini", govori.

"Trebali bismo se zapitati i što bi bilo da sankcija nije bilo. Mi vidimo relativno smirenje na jednom dijelu ratišta, pa čak i povlačenje snaga Ruske Federacije, tako da ne treba isključiti da je to kombinirani učinak obrambenih snaga Ukrajine, ali i djelovanja Zapada u formi sankcija i podržavanja Ukrajine u smislu njihove borbe za slobodu", zaključuje Avdagić za portal Direktno.