Avdagić za Direktno: Bosna i Hercegovina je fragilno, postkonfliktno društvo u kojem je svaka konfrontacija i dalje opasna za međuodnose

Naime, na izborima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ovjerilo je sudjelovanje na izborima za ukupno 128 političkih ''subjekata'', što znači kako su sve uvjete za kandidiranje ispunile 53 političke stranke, 36 stranačkih koalicija i 46 neovisnih kandidata, a na izbornim listama bit će 7497 ljudi.

Pravo glasa ima nešto više od 3,3 milijuna glasača, što je podatak koji izaziva različite reakcije, jer je na popisu stanovništva iz 2013. godine utvrđeno kako BiH ima oko 3,5 milijuna stanovnika. Stoga bi po gruboj računici proizišlo da u BiH ima svega oko 200.000 maloljetnika. U SIP-u, međutim, tvrde da nije riječ ni o kakvom problemu, jer se središnji registar birača vodi temeljem postojećih matica rođenih, odnosno državljana, uključujući i one koji žive u inozemstvu.

U ovom mandatu vlast na državnoj razini činili su s hrvatske strane HDZ BiH, na bošnjačkoj SDA i SBB, a na srpskoj koalicija okupljena oko u RS-u oporbene Srpske demokratske stranke (SDS). Na razini Federacije koalicijski partneri bili su HDZ BiH, SDA i SBB, dok je u Republici Srpskoj vlast čvrsto bila u rukama Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika i njenih manjih koalicijskih partnera.

Hrvata u BiH nešto je više od 500 tisuća, a član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na izborima prije četiri godine postao je prof. dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH za kojega je tada glasovalo 128 tisuća birača. Čović je i sada u izbornoj utrci.

Upravo ovi izbori povod su za razgovor s uglednim geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem, koji vrlo dobro poznaje stanje u našoj susjednoj državi.   

Što očekujete od parlamentarnih izbora koji će biti održani 7. listopada u BiH?

Ne očekujem promjene na bolje, to je dojam koji mogu izvući svi koji prate i površno izborni ciklus. Međutim, bit će dobro ako ne dođe do negativnih promjena. Izbori su ovaj puta svakako eksperiment, ne znamo kako će Predsjedništvo funkcionirati s obzirom na rezultate, a i sami izbori kao takvi su u nekom legislativnom limbu. Kao da se sve radi na "lako ćemo" kasnije, samo neka završi ovaj dio. Mislim da nitko u BiH ne treba biti previše sretan, bez obzira na rezultate. Ovo nije "festival demokracije", kako se izbore inače zove u demokratskim zemljama. Treba reći da se općenito u demokratskim zemljama politički proces radikalizira, to je tako i u tranzicijskim zemljama. Ipak, Bosna i Hercegovina je fragilnija zajednica, postkonfliktno društvo u kojem je svaka konfrontacija i dalje opasna za međuodnose, a pogotovo kad govorimo o politici.

Koliko su oni važni za Hrvate u našoj susjednoj državi?

Svaki izborni ciklus u BiH važan je za sve njene građane. Što se Hrvata tiče, specifična pozicija kao najmalobrojnijeg naroda od konstitutivnih i pozicija manjeg u većem entitetu čini izbore zbog toga iznimno važnim. Pogleda li se ukupnu političku scenu u Bosni i Hercegovini vidljivo je da svi izborima pristupaju iznimno ozbiljno, stoga ne treba čuditi da se hrvatska politička zajednica trudi maksimalno. Šteta što prema takvoj situaciji nema više senzibilnosti kako unutar zemlje, tako i izvan nje. Posebno je važno da ovi izbori završe tako da se nitko ne osjeća preglasanim, majoriziran. To se kod hrvatskih političkih predstavnika isticalo dovoljno dugo vremena da se to ne smije zanemariti. Oni voljni to ignorirati ne žele dobro BiH, jer ona opstaje samo kao sjecište, multinacionalna, vjerski bogata zemlja.

Mislite li da će se nakon tih izbora njihov položaj poboljšati, ili će situacija ostati ista?

Nadam se da će startna pozicija biti ista, a ne lošija, to je važno. Boljoj treba težiti i nakon ovih izbora mora se krenuti u ozbiljne političke promjene, prije svega u Federaciji gdje je to lakše postići, a naravno i na razini cijele Bosne i Hercegovine. Potreban je i snažniji angažman međunarodne zajednice i treba one koji su se predstavljali kao proeuropski kandidati u tom smislu držati za riječ i nakon izbora. Europa se hvali svojom različitosti, u tom smislu BiH je Europa u malom, to je pristup koji može pomoći. Ono što treba izbjeći je nametanje identiteta. U kontekstu Hrvata to je jako važno. Ustavno uređenje zemlje nije najsretnije, napravljeno je zapravo kao privremeno i kao takvo dovelo je danas do toga da netko može narušavati odnose tako da udara na najmanji konstitutivni narod u zemlji. Oni koji to čine nisu sigurno dobronamjerni, niti su građanska opcija i to treba jasno poručiti. Građanske opcije su uvijek usmjerene zaštiti prava pa i onih nacionalnih i vjerskih, a ne negiranju samo kod onih koji su manji. To je naprosto zlonamjerno, populistički namijenjeno jednako zlonamjernoj publici.

Kako vidite budućnost BiH?

Cilj mora biti Europska unija i međusobno poštivanje, maksimalna prava svim građanima. Trenutačno se tamo odvija jedna maliciozna ideja, pokušaj stavljanja svih građana u željene okvire nekih pojedinaca. To je pogrešno i šteti svima. Treba pružati maksimum svakom pojedincu i zajednici, jednako ih tretirati i poštivani bogatstvo vjerskog i kulturnog naslijeđa. To bi osiguralo prosperitetnu budućnost Bosne i Hercegovine.

Funkcionira li uopće BiH kao samostalna država, obzirom na dva entiteta, ili svaki zasebno ima svoja pravila? Koliko to onda može jamčiti samostalnost države?

BiH može dobro funkcionirati kao država. Ima taj potencijal bez obzira na sve, ukoliko će se uvažavati sve građane i njihov identitet. Švicarska je, naravno, sjajan primjer da je to moguće. Pogotovo ako će i Bosna i Hercegovina ući u euroatlantske integracije. Ali, mora se raditi na međusobnom poštovanju, poštovanju različitosti i uvažavanju tih različitosti. Previše je eksperimenata provedeno u BiH i nema više prostora za nove. Treba maksimalizirati prava svih građana. U ovoj Europi se njeguju manjinska prava, a u tom smislu treba i prema BiH pristupiti kao zemlji bogatog nacionalnog i vjerskog naslijeđa.