Apolitičnost mladih u Hrvatskoj zabrinjava: 'Misle da je vrlo teško bilo što promijeniti'

Saborski zastupnik Stephen Bartulica na pitanje o apolitičnosti mladih Hrvata odgovorio je da mladi u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje čak donekle pokazuju interes za politikom. "U četvrtak sam imao susret s učenicima iz 15. gimnazije, imali su puno pitanja i moje je iskustvo da ne stojimo tako loše kao druge zemlje. Poručio sam im da bez obzira prate li politiku ili ne, nije svejedno kako politika izgleda kod nas jer to utječe izravno na njih. Ja sam ušao u političku arenu velikim dijelom jer želim da Hrvatska postane zemlja gdje uspjeh ne ovisi o stranačkoj iskaznici što je u njihovom interesu", objasnio je Stephen Bartulica.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta rekao je kako je svjestan niske izlaznosti među mladima, ali i da se nada da će se situacija promijeniti. Nadodao je kako bi se mlade moglo potaknuti na sudjelovanje u izborima prvenstveno tako da im se obrati. "Trudim se ustrajnim radom približiti im neke teme što nije lako. Primjerice, otvorio sam profil na Instagramu iako mi to nije bila prva želja. S obzirom na to da mladi provode puno vremena na društvenim mrežama odlučio sam tako kratkim videouradcima komunicirati neke poruke", kazao je. "Mislim da su mladi postali pomalo cinični i misle da je vrlo teško bilo što promijeniti, da se ne isplati angažirati", istaknuo je.

"Mladi misle da je sve unaprijed dogovoreno što je jako loše jer se sigurno neće dogoditi pomak ako svi zaključe da nema smisla sudjelovati. Sve to puno ovisi o mladima jer oni koji vide smisao mogu mijenjati društvo na bolje. Pokušavam ih ohrabriti, primjerice ako me zovu na podcast uvijek se odazovem", objasnio je Bartulica kako bi bilo vrijedno da se mladi angažiraju jer će se jedino tako stvari početi kretati na bolje. Bartulica je otkrio kako na ovogodišnjim izborima misli privući mlade birače. "To ovisi o porukama u kampanji, imat' ću pozitivnu kampanju, neću se baviti drugima, pokušat ću ponuditi nadu, nešto novo što će animirati i mlade birače", kazao je.

FOTO: Pixabay 

'Morali bi se kao društvo ozbiljno pozabaviti ovom temom' 

S obzirom na to da je naš sugovornik profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Bartulica je objasnio kako ima dodir sa studentima i iz prve ruke može čuti kako razmišljaju. "Mnogi žele ostati ovdje, ali nesigurnost je velika jer naša zemlja nije pronašla model upravljanja gdje se ljudi mogu lako zaposliti, bez političkih intervencija", istaknuo je. "Mnogi mladi koje znam učlanjuju se u HDZ  jer misle da će imati korist, a ne jer je to njihovo uvjerenje. Ne želim da ostanemo takva zemlja, ako mladi nisu članovi HDZ-a da budu građani drugog reda, to nije pravedno", zaključio je Nikola Stephen Bartulica. 

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović na pitanje o apolitičnosti mladih odgovorio je kako su mladi u Hrvatskoj definitivno apolitični u znatnoj mjeri. "Mislim da razloge tom stanju treba tražiti u činjenici da otkad su živi i znaju za sebe politička situacija je uglavnom ista, vrti se oko mnogih njima životno neinteresantnih tema i slabo odgovara ili nudi rješenja za probleme koje mlade danas najviše tište, a to su adekvatno plaćeno radno mjesto i rješenje stambenog pitanja. Kad se tome pridoda njihovo iskustvo da neki njihovi vršnjaci zbog političke zaštite roditelja ili bliskih osoba puno lakše dolaze do posla, rezultat je još gori", započeo je Slaven Dobrović.

Tome je pridodao kako takvi mladi često dolaze i do određenih povlastica ili pak budu olako oslobođeni posljedica za loše ponašanje čime se kod drugih mladih ljudi povećava nepovjerenje u politiku, strukture i vlast. "Nepovjerenje u politički sustav i odustajanje od sudjelovanja u njemu je iznimno loše i društveno opasno. Egzodus mladih prema raznim europskim destinacijama svakako je s tim povezan i morali bi se kao društvo ozbiljno pozabaviti ovom temom", rekao je naš sugovornik. Što se tiče odaziva mladih  na izborima kazao je da vjeruje kako je njihov odaziv vrlo slab, no da bi bilo vrijedno pogledati rezultate statističke analize sudjelovanja u izborima po dobnim skupinama.

FOTO: Unsplash 

'Uloga mladih prednjači upravo u digitalnoj kampanji' 

"Ako se na valjan način ne adresira ovaj očiti društveni problem, možemo očekivati samo pogoršanje sadašnje nezainteresiranosti mladih za politiku", istaknuo je Dobrović. "Naše društvo je u mnogim aspektima neuređeno, vjerujem da bi sama promjena na polju upravljanja društvom pobudila interes mladih za politički život. Glasovati na izborima je pitanje elementarne društvene odgovornosti, koje uvijek ima efekte. Takva tvrdnja treba proizaći kao posljedica promjene političke atmosfere koja donosi i bolji odnos prema mladima. Tada je za očekivati bolji odaziv mladih u društvenom životu pa i na izborima", zaključio je kako bi se mlade moglo potaknuti na glasovanje.  O temi mladih birača govorio je i međunarodni tajnik Mladeži HDZ-a Željko Romić. Započeo je kako je položaj mladeži unutar stranke HDZ vrlo značajan kada je riječ o izbornim procesima.

Također je kazao da su mladi više skloni digitalnim platformama i društvenim mrežama nego stariji članovi pa tako uloga mladih u stranci prednjači upravo u digitalnoj kampanji, no da to ne znači da mladež ne sudjeluje i u ostalim procesima. "Moja uloga kao međunarodnog tajnika je da se bavim međunarodnim temama i da predstavljam mladež na konferencijama Europske pučke stranke i drugih asocijacija u kojima je Mladež HDZ-a član", istaknuo je. "Što se tiče izbora, postoji Odbor za politike mladih kojega sam bio tajnik u prošlom mandatu. Taj odbor služi za stvaranje programa mladeži koji će adresirati posebne teme vezane za mlade", započeo je. "Fokus će u tom programu koji je u izradi biti na stambenoj politici, mobilnosti, mentalnom zdravlju mladih što smatramo jako bitnim temama.

Odbori su ustrojeni po cijeloj Hrvatskoj tako da je uvaženo mišljenje svih regija. U sinergiji se tvori program s kojim ćemo ići na izbore i ponuditi ga biračima", naglasio je međunarodni tajnik Mladeži HDZ-a Željko Romić. O apolitičnosti mladih ljudi rekao je kako misli da su mladi vrlo apolitični i da su pod značajnim utjecajem društvenih mreža. "To govorim kao mlada osoba koja provodi vrijeme s drugim mladima ljudima. Naime, smatram da mladi danas imaju značajne stavove o raznim društvenim pitanjima, iako su apolitični. Ne identificiraju se toliko s političkim strankama nego s temama koje su njima zanimljive, a postaju im zanimljive putem društvenih mreža. Kao posebno popularnu mrežu istaknuo bih TikTok koji pod velom zabave i sadržaja kratkih formata do jedne minute promiče razne vrijednosti koje vrlo često i nisu pozitivne", zaključio je Željko Romić.

FOTO: Instagram/Željko Romić 

'Mladi očekuju rješenja koja su jednostavna i brza' 

Politički analitičar i politolog Davor Gjenero rekao je kako svaka generacija ima svoj temeljni vrijednosni sustav i da oko mladih danas postoji više problema. "Mladi očekuju rješenja koja su jednostavna i brza što je dio karaktera, a dodatno je zaoštreno tipom kulture kojoj su izloženi kroz komunikaciju novim tehnologijama. Njihov je svjetonazor zato drugačiji od starijih generacija, više su skloni libertarijanstvu, zagovoru osobnih, ekonomskih sloboda i nemaju razvijen osjećaj društvene, socijalne odgovornosti", dodao je.

"Nemaju previše osjećaja ni za socijalne politike, i to nije ništa loše o toj generaciji nego je stvar tipa socijalnih iskustava koje imaju", naglasio je Gjenero. "Zbog toga nisu skloni mainstream politikama. Primjerice, očito je da najveći dio ljevice ne dopire do njih kao ni europejska desnica. Meni se čini da najbolju komunikaciju s mladim biračima imaju članovi Mosta kojeg vode nešto mlađi ljudi pa su generacijski bliži njima. Oni djeluju kroz društvene mreže", objasnio je. 

"Do mladih se dakle prije može doprijeti kroz društvene mreže nego kroz klasični politički rad s lokalnim organizacijama i fizičkim okupljanjima", kazao je. Više je problema u smislu poticanja mladih da izađu na izbore; jedan je problem komunikacijski, drugi je problem otvaranja tema koje ih doista zanimaju, treći problem je da svaku socijalnu grupu predstavljaju najbolje oni koji pripadaju toj socijalnoj grupi", započeo je Davor Gjenero. 

FOTO: Pixabay

'Stranke premalo rade na privlačenju mladih ljudi' 

"Vrlo je malo prepoznatljivih osoba ispod 40 godina na našoj političkoj sceni, što je određeni problem. Mladi koji djeluju su suviše skloni da ponavljaju prakse pripadnika starijih generacija u njihovim strankama što ostavlja jedan dio mladih birača nepredstavljenim i nezadovoljnim s političkim praksama. Drugi je problem politička socijalizacija, političko obrazovanje i nepostojanje ozbiljnog građanskog odgoja. Ne mislim da su važni kao formalni dio kurikuluma nego kao prakse koje se potiču tijekom školovanja. Naime, naši mladi puno manje volontiraju, manje su uključeni u socijalne projekte te su manje potaknuti na razvoj empatije i solidarnosti", naglasio je politički analitičar.

"Premalo se u školama govori o transgeneracijskoj solidarnosti. Ako se želi dobiti nekakav aktivizam mladih u politici mora se prethodno razvijati te vrijednosti kao i pakete javnih politika namijenjenih mladima. Mladi su načelno u velikoj mjeri apolitični. Ništa se nije promijenilo ni ove godine da bi potaknulo mlade na veću izlaznost. Neke stranke koje znaju komunicirati možda će imati veću korist od toga, ali dvije ključne mainstream stranke (HDZ i SDP) iz ciklusa u ciklus imaju sve starije birače. Donedavno je Možemo imao nešto mlađe biračko tijelo, ali isto s ovim načinom na koji upravljaju u Zagrebu i s rigidnom strukturom odguruju mlade od sebe", kazao je Gjenero. 

Mladi nam odlaze, a zemlju ostavljamo strancima: Demograf našao rješenje za hrvatski problem

"Zapravo stranke sada intenzivno razmišljaju kako pristupiti mladima. Dakle, Most radi to puno bolje od drugih, ne vidim to u dovoljnoj mjeri kod drugih stranaka. Najteže je mlade privlačiti s pozicije vlasti jer mladi načelno misle da je vlast neuspješna i da sve ono što je u njihovim javnim politikama nije dovoljno da bi zaslužilo njihovo povjerenje. Predvidivo je da mladi optiraju u većoj mjeri za opozicijske nego pozicijske stranke pa je tako Mostu lakše nego HDZ-u, ali vidimo kod SDP-a i Možemo da premalo rade na privlačenju mladih ljudi", zaključio je naš sugovornik politolog Davor Gjenero.