VELIKI RAZGOVOR S RUSKIM VELEPOSLANIKOM U HRVATSKOJ

ANVAR AZIMOV: Nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj naši odnosi će se poboljšati; europske zemlje bacaju desetke milijardi eura na jačanje obrane zbog izmišljene tzv. ruske prijetnje

Autor

Darko Markušić

Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov u opširnom razgovoru za portal Direktno govori o zategnutim odnosima Europske unije i Rusije, velikim očekivanjima od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a te odnosima Zagreba i Moskve. Veleposlanik otkriva koliko iznose ukupna ruska ulaganja u Hrvatskoj, ali i koliko su novca, o čemu se manje zna, hrvatske tvrtke investirale u Rusiji. Otvoreno nudi i rusko posredovanje u pregovorima između mađarskog MOL-a i INA-e, ako službeni Zagreb uputi takav zahtjev.

04.07.2020. u 08:07
Ispiši članak

Uskoro istječe Vaš mandat u Hrvatskoj. Kako ste zadovoljni proteklim razdobljem i učinjenim?

Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan iako je puno napravljeno. Uspjeli smo dati dodatni zamah i dinamiku bilateralnim odnosima, uspostaviti redovite političke kontakte između naših dviju zemalja, koji su bili zamrznuti gotovo deset godina. Prvi put nakon 2009. godine, vaša je predsjednica došla u službeni posjet Rusiji. Nakon dugog razdoblja, zajedničko međuvladino povjerenstvo za trgovinsku, gospodarsku, znanstvenu i tehničku suradnju nastavilo je s radom, a međuresorski kontakti su se intenzivirali, uključujući između ministarstava vanjskih poslova i parlamenata dviju zemalja. Uspjeli smo ažurirati pravni okvir. U protekle četiri godine potpisano je 11 dokumenata, što nije malo. Ukupno je na snazi 36 sporazuma sklopljenih između Rusije i Hrvatske od 1992. godine.

Sve je to dovelo do primjetnog povećanja bilateralne trgovine, koja sada prelazi 2,5 milijardi dolara, uzimajući u obzir opskrbu ruskim plinom (više od dvije milijarde kubičnih metara godišnje). Povećana ruska ulaganja. Zajedno sa sredstvima ruskih banaka koja su dodijeljena koncernu Fortenova, ukupni doprinos Rusije hrvatskom gospodarstvu iznosio je više od 2,5 milijardi dolara. Konačno smo uspjeli riješiti to pitanje s rafinerijom u Slavonskom Brodu, koja je, prema hrvatskim stručnjacima, jedan od uzroka zagađenja zraka u tom gradu.

U području kulture postignut je značajan uspjeh. Organizirali smo nezapamćenu za cijelu regiju izložbu muzeja Ermitaž "Katarina Velika", održali stotine kulturnih i zabavnih događanja, uključujući Dane Sankt Peterburga i, prvi put, Dane Moskve u Zagrebu. Iz Rusije smo u Hrvatsku doveli najbolje baletske trupe na svijetu. Organizirali smo projekcije najboljih ruskih kazališnih produkcija i prvi put održali filmski festival ruskog filma "Filmuška". Prvi put u Hrvatskoj veleposlanstvo je postavilo spomenike istaknutim ruskim ličnostima, uključujući Jurija Gagarina, Aleksandra Puškina i Sergeja Jesenina. U protekle četiri godine obnovili smo svih 13 spomenika sovjetskim vojnicima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu tijekom oslobađanja sadašnjeg teritorija Hrvatske.

Nešto nije uspjelo. Zbog posebnosti hrvatskog zakonodavstva nije bilo moguće otvoriti ruski kulturni centar. Sankcije i pandemija korona virusa spriječili su značajan porast trgovine između naših zemalja i niz važnih bilateralnih kontakata. Međutim, može se reći da su gotovo sva problematična pitanja u našoj bilateralnoj agendi riješena. To je jamstvo za daljnji progresivni razvoj obostrano korisne bilateralne suradnje.

Kako ocjenjujete sadašnje odnose Hrvatske i Rusije?

Na žalost, zbog pandemije korona virusa, naš je politički dijalog privremeno obustavljen. Bili smo prisiljeni odgoditi posjet ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Zagrebu. Preusmjeren na jesen niz međusobnih posjeta. Međutim, siguran sam da ćemo brzo sve nadoknaditi nakon uklanjanja svih ograničenja. Do kraja godine očekujemo potpisivanje još četiri nova sporazuma. Naši bilateralni trgovinski i gospodarski odnosi imaju ogroman potencijal. Međutim, na kraju će sve ovisiti o okolnostima i epidemiološkoj situaciji. Ruska strana spremna je razvijati odnose s Hrvatskom.

Jeste li zadovoljni razinom ruskih investicija u Hrvatskoj?

Prema podacima Banke Rusije, 2019. u Hrvatskoj je akumulirano više od 500 milijuna dolara izravnih ulaganja. Naravno, vjerujem da imamo stvarni potencijal u smislu povećanja razine ruskih investicija. Jedna od takvih mogućnosti mogla bi biti inicijativa koju smo predložili u vezi s mogućim sudjelovanjem ruskih tvrtki u plinofikaciji niza hrvatskih regija koje imaju potencijal za širenje distribucijskih mreža Hrvatske. O toj se inicijativi detaljno raspravljalo 18. listopada 2017. u Sočiju tijekom pregovora predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Postoje i primjeri ruskih ulaganja iz stvarnog života koji su imali pozitivan učinak na vaše gospodarstvo. Tako je ruska Sberbank uložila više od dvije milijarde dolara u razvoj hrvatskog giganta Agrokora, sada Fortenove. Želio bih također napomenuti da jedan broj ruskih velikih poduzetnika godišnje ulaže velika financijska sredstva u vašu turističku industriju. Podaci o ulaganju, na žalost, ne odražavaju se u statistikama obje zemlje, jer investicije dolaze preko trećih zemalja.

Mi smo, pak, zainteresirani i za povećanje hrvatskih ulaganja u rusko gospodarstvo. Vjerujemo da za to postoje svi preduvjeti, s obzirom na burnu aktivnost na ruskom tržištu takvih hrvatskih tvrtki kao što su Podravka, AD Plastik, Jadran Galenski Laboratorij i dr. Na kraju 2019. u Rusiji je akumulirano oko 100 milijuna dolara izravnih hrvatskih ulaganja. Nadamo se da će oni samo rasti u budućnosti.

Kako gledate na činjenicu da Hrvatska ponovno aktualizira pitanje prodaje INA-e i odnosa s mađarskim MOL-om?

Po mom mišljenju, ovo pitanje je unutarnje prirode i predmet je rasprave između dviju tvrtki INA i MOL. Rusija se nikada nije miješala u odnos dviju strana, i štoviše, nikada nije nametala svoje prijedloge. Smatram da bi svaki dogovor u vezi s tim pitanjem trebao biti na prvom mjestu u interesu vaše zemlje. Ako je potrebno bilo kakvo sudjelovanje Rusije u ovom pitanju, bit ćemo spremni pridružiti se pregovaračkom procesu u slučaju, naravno, službenog poziva od vas.

Kako ocjenjujete hrvatsko predsjedanje Europskom unijom?

Hrvatsko predsjedavanje Vijećem EU palo je u jedno od najtežih razdoblja za Europsku uniju - kriza eura, dugotrajni Brexit, stagnacija životnog standarda i smanjenje srednje klase, goruće rasprave o klimi i migracijama. Štoviše, za vrijeme predsjedavanja najteži događaji pogodili su vašu zemlju: korona virus, oštra ekonomska recesija, potres. Vrlo sam zadovoljan što je, unatoč svemu, Hrvatska uspjela učinkovito i profesionalno dovršiti predsjedanje. Glavne ciljeve koji se postavila, dovršila je. Na žalost, zbog okolnosti nismo mogli započeti diskusiju o perspektivama odnosa između Rusije i EU. Velika konferencija "Rusija i EU - put u budućnost", koju smo planirali za proljeće, uz sudjelovanje naših ministara vanjskih poslova, otkazana je zbog pandemije, a očito će ova tema ostati nasljeđe za njemačko predsjedavanje.

Jeste li zadovoljni sadašnjom razinom odnosa između Bruxellesa i Moskve?

Na žalost, razina naše suradnje ostavlja mnogo željenog. Napori Europe da izgradi vazalsko-seniorske odnose s Moskvom ojačali su međusobno nerazumijevanje, nepovjerenje i konfrontaciju u našim odnosima. Pokušaji Bruxellesa da naše zajedničke susjede stave ispred umjetnog izbora "EU ili Rusija" završili su tragedijom u Ukrajini. "Sankcije" koje je uvela Europska unija postale su dodatna prepreka našoj suradnji. Nadalje, štetu EU od "sankcija" protiv Rusije zapadni stručnjaci procjenjuju na najmanje 50 milijardi eura godišnje. A eskalacija histerije oko takozvane ruske prijetnje dovela je do povećanja godišnjih troškova europskih država na obranu za desetke milijardi eura koji su mogli biti iskorišteni na škole, bolnice, potporu ekonomiji. Problem je što "sankcije" protiv Rusije tjeraju ukrajinske nacionaliste da očuvaju nestabilnost na Donbasu jer oni vide da se kažnjava Moskva, a ne Kijev. Kao rezultat toga, manje su šanse za završetak sukoba u Ukrajini, a s njima i za normalizaciju odnosa Rusije i EU. Ipak, sigurni smo da je budućnost u bliskom partnerstvu Rusije i EU-a.

Pandemija korona virusa pogodila je svijet. Možete li usporediti kako se s tim nose Rusija, kako Hrvatska, a kako druge zemlje?

U svakoj zemlji situacija ima svoje karakteristike. U Rusiji je virus najviše pogodio Moskvu, što i ne čudi. Ovo je najveće prometno središte, populacija broji više od 15 milijuna ljudi koji žive u uvjetima visoke urbanizacije. Ipak, uspjeli smo se prevladati ovu situaciju. Broj slučajeva u Moskvi sada ne prelazi 600 ljudi dnevno. Zbog činjenice da je korona virus stigao u Rusiju nekoliko tjedana kasnije, uspjeli smo se bolje pripremiti. Bolnice su preuređene, pripremljene su jedinice intenzivne njege, mobilizirane su sve snage za borbu protiv Covida-19 i uvedene su stroge karantenske mjere. Osim toga, do trenutka kad nam se pandemija pojavila, već su postali poznati najučinkovitiji načini suočavanja s posljedicama bolesti. Zahvaljujući tome, Rusija ima jednu od najnižih stopa smrtnosti - 1,5 posto. Istodobno, nastavljamo poduzimati sve potrebne mjere za ublažavanje učinaka karantenskih mjera na ekonomiju zemlje. O njihovoj učinkovitosti možemo prosuditi bliže na kraju godine.

U Crnoj Gori ponovno bilježimo prosvjede. Kakav je stav Moskve prema odnosima u Crnoj Gori?

Naši "prijatelji" obično predstavljaju bilo kakav ruski komentar na situaciju u ovoj zemlji kao miješanje u njezin put europskih integracija. Želio bih napomenuti da se nikad nismo protivili proširenju EU-a. To se nas ne tiče, a odnosi Podgorice s Bruxellesom uopće nas ne brinu. Istovremeno, bez obzira o kojoj se zemlji radilo, povećavanje napetosti zbog brutalnih nasilnih akcija vlasti prema crkvi i njezinim vjernicima, naravno, ne može ne izazvati zabrinutost. Uvjereni smo u potrebu rješavanja svih problema koji nastaju u okviru konstruktivnog dijaloga, u skladu sa standardima, pravilima i normama sadržanim u međunarodnim dokumentima, uz poštivanje zakonskih prava kanonske crkve i vjernika. Zanemarivanje njihovog mišljenja, kao i umjetno razdvajanje vjernika, može dovesti do opasnih posljedica, za što ima mnogo primjera širom svijeta.

Pred nama su parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Očekujete li  da će donijeti kakvu promjenu u odnosima Moskve i Zagreba?

Tko god pobijedi na izborima, siguran sam da će se naši odnosi poboljšati. To je neizbježno. Rusija je pouzdan partner, ogromno tržište hrvatske robe, izvor kapitala i stručnosti u mnogim industrijama. Već uspješno surađujemo s vašim susjedima i spremni smo raditi s vama. Bila bi to želja s vaše strane.

Ove godine obilježili smo, istina skromnije od planiranog, 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata. U pojedinim europskim zemljama ponovno raste antisemitizam. Ima li takvih pojava i u Rusiji i brine li Vas to?

Posljednjih godina, posebno od početka 2000.-ih, razina antisemitizma u Rusiji bila je niska i kontinuirano opada. U Europi je situacija dijametralno suprotna. Gotovo 30 posto Židova koji stanuju u EU-u maltretirano je tijekom prošle godine. Razlog je nesumnjivo u tome što 75 godina nakon poraza nacizma, u Europi vidimo oživljavanje desničarskih pokreta utemeljenih na mržnji i neonacizmu, pokušajima pravdanja nacističkih zločinaca i revizija povijesti Drugog svjetskog rata. Na žalost, "cjepivo" protiv nacističkog virusa, napravljeno u Drugom svjetskom ratu po cijenu desetaka milijuna života, gubi snagu u europskim zemljama.

Promatramo redovna okupljanja veterana Waffen-SS-a i njihovih sljedbenika, izgradnju fašističkih spomen-obilježja i skrnavljenje groblja sovjetskih vojnika koji su poginuli za oslobođenje Europe od nacizma. U Ukrajini su pozivi na nasilje i segregacija postali norma, naširoko se koriste nacistički simboli, retorika rasne i nacionalne superiornosti. Sjedinjene Države i Ukrajina su jedine dvije države na svijetu koje se godišnje protive usvajanju rezolucije UN-a o neprihvatljivosti glorifikacije nacizma. Narodi Europe zajedno su srušili zločinačku ideologiju mržnje koja je prijetila postojanju naše civilizacije. Danas je važno da učinimo sve kako bismo spriječili slične tragedije u budućnosti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.