JAVIO MU FREND!

Tvrdio da su medicinske sestre iz Rijeke u teškom stanju nakon primanja cjepiva, brutalno je prizemljen

Autor

bl

Zašto ljudi vjeruju nekoj polupismenoj anonimnoj osobi iza lažnog profila, a ne znanstvenicima, liječnicima ili novinarima?

16.01.2021. u 20:11
Ispiši članak

Cjepivo je bez sumnje izum koji je kroz povijest spasio najviše ljudskih života. Ali, onih koji nisu vjerovali u njega oduvijek je bilo. Svi su po društvenim mrežama dijelili istinu o kojoj mainstream mediji šute, nešto što se pokušava zataškati, piše Dnevnik.hr.

"Velika je frka na Covid odjelu u Rijeci. Cijepili su Pfizerom tri sestre i sve su dobile atrofiju mišića i ukočilo im se pol lica. Izgleda dosta teško stanje. Sad se jako trude to zataškati. Već pred dva tjedna su došle prve doze. Frend mi je javio, jer mu je frendica baš tamo na Covidu i svima je zabranjeno išta reći, tako da su svi u strahu sad da ne izgube posao".

Sve se to odvija u trenutku, stoji u poruci, dok u Hrvatsku još službeno nije stiglo cjepivo.

Usred noći uz rotirke i naoružanje Krunoslav Capak je preuzeo kutiju s cjepivima, a potom i sjeo na nju samo da zabavi naciju. No zapravo u nekoj drugoj stvarnosti cijepljenje je u Hrvatskoj počelo puno prije sudeći po poruci.

Povratak u stvarnost života

Ali da ipak malo svi zastanemo pa razmislimo prije nego stisnemo like ili share? Nemojmo se zavaravati, nismo ni toliko moćni, ni financijski utjecajni da bi dobili cjepivo preko reda. Cjepivo je stiglo baš onda kada je Capak sjeo na kutiju, baš onda kada su svi mediji to prenijeli, a ne tjednima prije kako stoji u poruci. A medicinske sestre sa navodnom atrofijom mišića kojima se ukočilo pola lica postoje.

"Nemamo paralizu lica, ni atrofiju mišića. Nema nikakvih posljedica, nije bilo nikakvih nuspojava. Normalno standardno što se osjeća nekakva mala bol na ubodnom mjestu i lagano oticanje. Drugih posljedica nije bilo“, rekla je sestra Stela Gašparuš.

Izgleda da frend od ranije koji je navodno pisao poruku nema pojma ni o medicini.

"Za atrofiju treba vremena, to je propadanje mišića, zapravo mišić ne može preko noći propasti, za to zaista treba određeno vrijeme i nemoguće da se to desi tako brzo“, rekla je pomoćnica ravnatelja Snježana Juričić.

Moguće je. Društvene mreže nisu i ne mogu biti relevantan izvor informacija. A ipak su postale.

"Cjepiva imaju nuspojava, to je jasno kao dan. Oko 60 do 80 posto cijepljenih će imati nešto od sljedećeg: blago ili taj dan malo jaču bol na mjestu, može doći do otekline, nekome će oteći limfni čvorovi", potvrdio je farmakolog Vlatko Trkulja.

Nuspojave nosi svaki lijek…

Temperatura, osjećaj mučnine, povraćanje, slabost. Ali to su sve uobičajene reakcije na cjepivo pa tako i na ono od primjerice gripe koje je za ovu zimsku sezonu planulo. Do sada se protiv Covid-a 19 cijepilo 34.553 ljudi. Prijavljena je 81 nuspojava. I sve spadaju u lakše. Prijavljen je i jedan slučaj koji bi potencijalno mogao biti teža nuspojava, no tek se istražuje je li cjepivo uzrok tome.

Najteža reakcija je takozvani anafilaktički šok. Obično se događa teškim alergičarima koji moraju inače u životu sa sobom nositi injekciju adrenalina jer u šok mogu pasti od uboda pčele ili pak od kikirikija.

Što zasad znamo o cjepivu?

Prvi korak u stvaranju cjepiva je bio trenutak kada su kineski znanstvenici početkom siječnja prošle godine, dok smo mi raspravljali o neradnoj nedjelji i predsjedničkim izborima, rastavili virus na sitne detalje i sve informacije podijelili sa znanstvenicima diljem svijeta.

Bez tog koraka ne bi bilo moguće stvaranje cjepiva. Imamo različita cjepiva različitih proizvođača, no zapravo samo dva tipa cjepiva. Imamo takozvana mRNA cjepiva kao što su Pfizer i Moderna, te vektorska adenovirusna cjepiva poput Astrazeneke odnosno Oxfordskog.

Cjepiva imaju zajedničku karakteristiku, da prvo ne sadrže virus, već sadrže pojednostavljeno rečeno samo komadić sastavnog dijela virusa koji nije zarazan, ali potiče naše tijelo na stvaranje zaštite od bolesti tvrdi Ristov. Nasljedni podaci su kod nekih virusa kao kod ovog zapisani u RNK odnosno ribonukleinskoj kiselini.

Mala molekula nosi informacije o virusu pa se zato i zove glasnička RNA. I nju su znanstvenici uspjeli sintetički napraviti u laboratoriju s podacima o virusu. Ona je ključna kako bi potaknula naš imunološki sustav. I još ima drugih sastojaka poput natrijevog klorida odnosno kuhinjske soli i glukoze kako bi kada dospije u naš organizam imala isti PH poput njega.

Ukratko, uzmemo cjepivo, virus progutaju naše stanice koje nas štite od virusa, stvore protein koji mu je protuteža te nas tako štite od istoga. "Prije će ti se genski kod promijeniti od cvićeka zagorskog nego od ovoga“, objašnjava Trkuja. Protein također, poput virusa, nestaje za nekoliko dana, koliko mu je životni vijek. Organizam pamti virus te ubuduće stvara protutijela.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.