Ankica Mamić upozorava: 'Osim dva slučaja, stranke će radije platiti kaznu nego staviti žene na liste'

Prema podacima Europskog parlamenta zastupljenost žena u Bruxelleskom domu demokracije iznosit 39,3 posto što je dvostruko više nego u prvom mandatu te europske institucije. Godine 2019. žene u Europskoj uniji dočekale su prvu predsjednicu Europske komisije. Ursula von der Leyen i Christine Lagarde svijetli su primjeri kako žene mogu biti broj jedan na čelu europskih institucija, ali u posljednjih godina bilježimo i veći broj hrvatskih političarki s važnim zaduženjima unutar EU-a što pokazuje da su se trendovi zastupljenosti žena na važnim političkim funkcijama počeli mijenjati.

"Mislim da je to puno bolja vijest za politiku nego što bi čovjek ovako na prvi pogled zaključio. Žene su, poznato je, odgovornije, predanije poslu, preciznije i u konačnici potpuno je bizarno da o toj temi moramo govoriti. Bilo bi sasvim normalno da je žena u politici barem  jednako koliko i muškaraca, ako ne i za nijansu više, jer nas je i u populaciji za nijansu više", rekla je u razgovoru za Generaciju Ankica Mamić te dodala:

"Indikator da žena nema dovoljno u politici je potreba da se bavimo ovom temom. U ovom mandatu imali smo ženu na čelu Europske komisije i sada ženu na čelu Europskog parlamenta, stoga bi rekla da je to dobro za Europu, ali u Hrvatskoj nije takva situacija".

"U hrvatskoj politici, uz iznimku premijerke Jadranke Kosor i predsjednice republike Kolinde Grabar-Kitarović, stranke radije plate kaznu nego da stave žene na liste, a i ako ih stave, stave ih na mjesta koja nisu prolazna’", istaknula ja Mamić te dodala da se takva mjesta nazivaju "pozicije za alibi".

"Osim što je kratkotrajno Kosor bila predsjednica Hrvatske demokratske stranke (HDZ), velike stranke nisu imale adekvatnu zastupljenost na vrhu stranke", pojasnila je.

Foto: HINA/Lana Sliver Dominić

'Zanimljiva gesta premijera Plenkovića'

Zanimalo nas je kako komentira da dvije članice upravo HDZ-a, Dubravka Šuica (potpredsjednica Europske komisije) i Marija Pejčinović Burić (bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, sada glavna tajnica Vijeća EU, op.a) trenutno obnašaju istaknute političke funkcije unutra institucija Unije.

"To je isto bila zanimljiva gesta premijera Andreja Plenkovića. Realno Plenković je njih obje poslao na te europske funkcije. O radu Pejčinović Burić, mi u Hrvatskoj, vrlo malo znamo i vidimo. Točnije, samo djelovanje Europskog vijeća je kod nas malo poznato. Kada bi pitali prosječne građanina Hrvatske što radi Marija Pejčinović Burić u Europskom vijeću, mislim da većina ljudi ne bi znala da je to svojevrstan think tank Unije. Stoga, mislim da bi rad Europskog vijeća u hrvatskoj javnosti bolje trebalo predstaviti. Svi smo čuli za Charles Michela (predsjednik Europskog vijeća, op.a), zato što je prijatelj premijera Plenkovića, ali ne i što zapravo institucija na čijem je čelu radi. Tehnički, znamo da određuju europske politike i prioritete, ali što tamo konkretno radi naša Marija Pejčinović Burić to je manje više, općoj javnosti, nepoznato", objasnila je politička analitičarka te dodala:

VIDEO Šuica Plenkoviću uručila 700 milijuna eura: Najveći obrok koji je Hrvatska ikada dobila bespovratno od Europske komisije

"Dubravku Šuicu uglavnom vidimo na protokolarnim događajima u Hrvatskoj, kada je ona izaslanica Ursule von der Leyen (predsjednica Europske komisije, op.a.). Njihov rad ovdje nije dovoljno vidljiv, nije dovoljno da je žena samo tamo. Kada bi primjerice pitali, koju je to demografsku politiku Šuica ispromovirala, koja je to demografska politika primijenjena i sufinancirana novcem EU u Hrvatskoj, sigurna sam da nitko ne bi znao".

Foto: HINA/Mario Strmotić

Njihov uspjeh ili marionete muških političkih figura?

Govoreći na ovu temu, s političkom analitičarkom razgovarali smo i o preprekama s kojima su suočene žene u ostvarivanju svojih političkih ambicija unutar europske politike i institucije EU. Morali iza svake žene stajati jaka muška politička figura?

"Iza naših predstavnica u EU stoji politička figura premijera Plenkovića. Dakle, da je Plenković odabrao biti potpredsjednik Europske komisije umjesto premijerske funkcije, što je realno mogao, onda to ne bi bila Dubravka Šuica. Stoga, pozicija žena u europskoj politici je, barem iz aspekta Hrvatske, dosta ne vidljiva. Ursula von der Leyen je lice koje vidimo zato što je trenutno predsjednica Europske komisije, uvijek vidite čelnika institucija. Svi znamo tko je predsjednik Europskog vijeća, a nitko ne zna tko je glavna tajnica", rekla je Mamić te se osvrnula koji su razlozi "nevidljivosti" žena u političkom radu.

Pejčinović Burić: Osuđujem donošenje zakona u Narodnoj skupštini RS; Dodik: Kritike su besmislene, lude i glupe

"Puno je tu razloga. Prvenstveno, žene koje se odluče na majčinstvo imaju zastoj u karijeri, jer od žene očekuje, ali i većina ima potrebu da se posvete odgoju djeteta. Žene su po definiciji manje asertivne ili agresivne, tako da one ne zauzimaju pozicije koje bi po svojim kapacitetima mogle".

Foto: Pixabay

'To je nezaustavljiv proces'

Možemo li onda reći da razlog suzdržanijeg europskog političkog pogleda na rat u Ukrajini i najnoviji sukob na Bliskom istoku leži upravo u tome što je u sadašnjem mandatu europskih institucija značajno povećan broj žena na istaknutim političkim funkcijama?

"Voljela bi misliti da je to tako, ali nije. Činjenica da se na vrhu europske politike našla žena koja je prije toga bila ministrica obrane Njemačke je atipično (podsjetimo, i Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je imala ministricu obrane, Željku Antunović za vrijeme SDP-ove vlade na čelu s Ivicom Račanom), ali pogledate da su u Europskom vijeću, od 27 članova, koje je zaduženo za donošenje europskih politika,  svega pet žene. Dakle, muškarci su ti koji uglavnom određuju smjer europske politike. Stoga, ne bi rekla da je povećanje zastupljenosti žena utjecalo na usmjerenje politike EU, ali je ta prije svega medijska kampanja koja je govorila o podzastupljenosti žena u europskoj politici ipak počela davati neke rezultate. To je rezultiralo i da je izabrana žena na čelo Europske komisije i potpredsjednica, znači ipak se vodi računa da rodna ravnopravnost bude zastupljena".

Sljedeće godine očekuju nas europski izbori, stoga je logično se zapitati hoće li EU nastaviti sa svojom aktivnom politikom promicanja žena u Bruxellesu?

"Mislim da će se povećavati i da se treba povećavati. To je nezaustavljiv proces, ali po mom mišljenju on ide presporo, a ne prebrzo. Naravno, to je prvenstveno pitanje nacionalnih izbora u zemljama članicama Unije jer ono bitno utječe na sastav Europskog vijeća. Stoga to nije samo pitanje europskih politika, već više pitanje nacionalnih. Po mom mišljenju, mi u Hrvatskoj po tom pitanju ne stojimo dobro. Predsjednici stranaka u Hrvatskoj žene stavljaju na alibi pozicije. Ako pogledate vodeće političke stranke, tu je relativno mali broj istaknutih žena koje možete sve nabrojati na prste. U Hrvatskoj žene tek trebaju izboriti svoje političke pozicije", zaključila je u razgovoru na temu žene u europskoj politici politička analitičarka Ankica Mamić.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta "'BRUXELLSKE POTPETICE’ Žene u europskoj politici" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.