glasujte

Anketa: Treba li hrvatski grb ostati na registarskim pločicama RH?

Autor

Direktno.hr

Slijedom brojnih pritužbi građana zbog skidanja hrvatskog grba s novih registarskih pločica koje bi na snagu trebale stupiti 1. srpnja, portal direktno.hr otvara anketu s pitanjem:
05.04.2015. u 18:05
Ispiši članak

Treba li hrvatski grb ostati na registarskim pločicama Republike Hrvatske?

Glasovati možete u prozorčiću s desne strane. 

Podsjetimo, tema skidanja grba zahuktala se otkad je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio novo, pobjedničko rješenje za natječaj u kojem je trebalo osmisliti izgled pločica prilagođen članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. 

''Više od godinu dana razmišljalo se o tome kako bi trebale izgledati registarske pločice. Krenuli smo u postupak jer su građani tražili da se na njima vidi da smo dio EU-a, ali s oznakom HR. Svatko tko ima postojeću pločicu može je koristiti sve dok mu automobil prolazi tehnički pregled. U EU se može i s postojećim pločicama, ali na nju imamo obvezu stavljanja oznake HR. Osim 34 grada, sad će svi gradovi u Hrvatskoj imati mogućnost da imaju svoju slovnu oznaku i to neće povećati troškove građanima. Svi načelnici koji govore da je to nepotreban trošak trebaju znati da nema troška za građane'', rekao je prošloga tjedna Ostojić.

No, nije se osvrnuo na mnogo pritužbi građana zbog skidanja grba. 

Tvorci novih pločica brane redizajn: Grb ostaje, plava predstavlja more

Odmah po objavi informacije o izgledu novih pločica krenula je internet-pobuna, a nove pločice su i vruća tema razgovora u društvu. Kako su mogli skinuti grb, nakon što smo se krvavom žrtvom u ratu izborili da skinemo crvenu, zvijezdu petokraku i na njeno mjesto stavimo povijesni simbol hrvatske neovisne države, pitaju se protivnici novih pločica.

S druge strane, činjenica je da su kvadrati koji su ponuđeni u novom rješenju, dio hrvatskog grba, iako, doduše, s elementom nove boje – plave. Upravo ova plava dignula je na noge kritičare – neke taj raspored crvene i plave uokvirenih bijelom podsjeća na srpsku zastavu, druge na logo SDP-a, treće na logo Srpske napredne stranke na čelu s Aleksandrom Vučićem. 

Pokrenute su Facebook stranica i peticija za vraćanje grba na pločice. Neki su građani toliko uzrujani redizajnom pločica da su već pisali ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću, koji je odobrio skidanje grba, ali i predsjednici Republike Grabar-Kitarović, od koje očekuju reakciju. HDZ-ov Andrija Hebrang čak zaziva raspisivanje referenduma o ovom pitanju. Hrvatska konzervativna stranka Ruže Tomašić reagirala je priopćenjem u kojem napominju kako izbacivanjem grba vlast zatire hrvatski identitet.

"Ne možemo nikako prihvatiti novi izgled pločica s kojih je izbačen hrvatski državni grb po kojemu smo prepoznatljivi u cijelome svijetu. Grb za kojega se stoljećima ginulo i sada kada je napokon krvavo izboren, aktualna vlast jednostavno uklanja, pokazujući da se očigledno srami vlastite povijesti", naglašava HKS u priopćenju.

Ponukani brojnim reakcijama i pritužbama građana, raspitali smo se u krugovima bliskim dizajnerima koji su kreirali izgled novih pločica kako to da je nestao grb, na koji su, očigledno, mnogi osjetljivi. Podsjetimo, pobjedničko rješenje na MUP-ovom javnom natječaju, dizajnirao je tim Nikola Đurek, Damir Bralić, Andrija Mudnić, Luka Reicher i suradnik Boris Ljubičić.

Dizajneri novih registarskih pločica iza sebe imaju veliko međunarodno iskustvo i sigurno je da su u ovaj važan projekt ušli s puno promišljanja, o hrvatskom vizualnom identitetu na tako posebnom mjestu. Grb koji je bio na pločicama ima previše nejasnih detalja koji se baš i ne vide u svim uvjetima. Osim toga, njegova pozicija je prizemljena cesti, i mogućim lošim uvjetima. Stav dizajnera je da modernoj hrvatskoj državi kao članici Europske unije treba i novi vizualni identitet i redizajn.

''U tom smislu, grb ostaje elementarno prisutan na novim pločicama, u vidu dva kvadrata, crveni i plavi, koji se dodiruju u jednoj točci baš kao na grbu, oko njih su i dva bijela neomeđena sa dvije strane. To je dizajn sinteza zastave i grba: kvadrati iz grba i boje iz zastave. Plava boja je unesena i istaknuta jer predstavlja more – bogatstvo Hrvatske koje druge srednjoeuropske zemlje nemaju'', govore nam upućeni u proces stvaranja novih pločica. Skidanje klasičnog grba nije političko, nema veze s optužbama nekih kritičara da time ova 'vlast želi izbaciti sve što je hrvatsko'. Ovim civilizacijskim dizajnom Republika Hrvatska dobiva svoj izdvojiv, originalan i jasno prepoznatljiv vizualni identitet na registracijskim pločicama u cijeloj EU jer vozila se ne kreću samo po Hrvatskoj.

Osim toga, kad je smješten na pločice po kojima svakodnevno padaju blato i prljavština s ceste, grb je na ''nezgodnom'' mjestu. Stavljanjem novih oznaka se vizualni simbol ne gubi već naprotiv novim dizajnom štiti.

Tezu da identitet suvremene države treba prilagoditi vremenu u kojem živimo možemo vidjeti i na najnovijim primjeru Švicarske koja ima izuzetan dizajn vizualnog identiteta, ali im himna to nije. Švicarska naime mijenja himnu jer su vlasti zaključile da stara himna ne odgovara modernom stanju u zemlji - ne potiče nacionalno jedinstvo i ne odražava zemlju u svojoj političkoj i kulturnoj raznolikosti. Sadašnja himna "Švicarski psalam" datira iz 1841. I slavi pobožnost, alpske krajobraze i njihovu klimu. Tako je upravo ovih dana u tijeku glasovanje putem interneta u kojem Švicarci mogu birati koja im se verzija buduće himne više sviđa.

No, Hrvatska nije Švicarska, razlike su velike i u mentalnom, i u povijesnom, i u političkom smislu. A s obzirom na brojne reakcije koje je izazvalo skidanje grba s pločica, ne bi čudilo da, u predizborne svrhe, ministar Ostojić povuče ''sporne'' tablice i prije nego krene proizvodnja. Takva bi odluka razočarala kreativce koji godinama rade na izgledu moderni(ji)h registarskih oznaka Republike Hrvatske, ali bi posrnuloj Milanovićevoj definitivno donijela dodatne prijeko potrebne političke poene.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.