POVRATAK NA STARO ILI...

ANKETA Kojega bi datuma trebalo slaviti Dan državnosti?

Autor

Ivica Zadro

Svake godine krajem svibnja javno se raspravlja o tome treba li Dan državnosti slaviti 30. svibnja u spomen na datum kad je 1990. godine konstituiran prvi demokratski višestranački Sabor tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske.

30.05.2019. u 17:19
Ispiši članak

S obzirom na to da je iduće godine 30. godišnjica tog događaja stav Vlade je da 30. svibnja ponovno bude Dan državnosti. Najavio je to premijer Andrej Plenković uz obrazloženje da je taj dan najviše prihvaćen i omiljen među hrvatskim narodom.

Istim argumentom vraćanje tog datuma zagovara i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. Siguran je da će to podržati velika većina hrvatskih građana, a i većina zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk izjavio je da osobno nema ništa protiv toga da 30. svibnja bude državni praznik. O imenima tog praznika može se raspravljati. Dodao je da oko toga ne bi trebalo biti velikih prijepora te da misli da će i SDP biti istog stajališta, iako u stranci još nisu raspravljali o tome.

Želimo i Vaše mišljenje o datumu kojeg bi trebalo slaviti kao Dan državnosti. Nudimo Vam sljedeće opcije i kratak podsjetnik, a Vaš glas možete dati u podnožju članka.

15. siječnja

Hrvatska je međunarodno priznata 15. siječnja 1992. godine. Tada ju je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske unije te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Taj datum obilježava se kao spomendan - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Istog je datuma 1998. godine u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske reintegrirano hrvatsko Podunavlje. Proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema počeo je 15. siječnja 1996. uz pomoć posebne Prijelazne uprave UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES).

19. svibnja

Građani Republike Hrvatske 19. svibnja 1991. na referendumu su odlučivali o hrvatskoj samostalnosti. Ponuđena su bila dva pitanja - o samostalnoj Hrvatskoj koja može stupiti u savez suverenih država ili ostanku Hrvatske u Jugoslaviji. Na referendum je izašlo 83,56 posto birača. Njih čak 94,17 posto odlučilo se za samostalnu Hrvatsku, a za ostanak u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, glasalo je tek 1,2 posto birača.

30. svibnja

Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. godine izabran na demokratskim izborima u proljeće. Kroz dva druga izbora (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana. Osvojio je 60% zastupničkih mandata. Taj datum se do 2001. slavio kao Dan državnosti, a danas se obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

25. lipnja

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Pokrenut je postupak razdruživanja od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje. Stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno, na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

5. kolovoza

Hrvatska vojska je 5. kolovoza 1995. oslobodila grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Akcija oslobađanja počela je 4. kolovoza, a okupirana je bila gotovo trećina hrvatskog teritorija. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Poginula su 174 hrvatska vojnika i policajca, 1100 je ranjeno, a 15 nestalo. U spomen na dan oslobađanja Knina slavi se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

8. listopada

Hrvatski sabor je 8. listopada 1991. donio jednoglasnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Dan ranije istekao je tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Istoga dana kada je istekao moratorij zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog mogućih novih napada na Zagreb povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je 8. listopada 1991. godine u podrumskim prostorijama zgrade INA-e u Zagrebu.

Glasova: 1618

Glasovanje je završeno

15. siječnja

1%

19. svibnja

1%

30. svibnja

86%

25. lipnja

7%

5. kolovoza

2%

8. listopada

2%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.