Za Direktno

Anka Mrak-Taritaš: Ne tražimo poništenje ili ukidanje, već samo reviziju nekih elemenata Vatikanskih ugovora

Autor

Marijan Opačak

Predsjednica Glasa, Anka Mrak-Taritaš  u razgovoru za portal Direktno govori o situaciji sa Srbijom, Milanu Bandiću poručuje da u Zagrebu bar jednom završi započeto, SDP-u da ih prestane uzimati zdravo za gotovo i otkriva zašto je pokrenula reviziju tzv. Vatikanskih ugovora.

28.04.2018. u 09:47
Ispiši članak

Vlada Srbije proglasila je ministra obrane Damira Krstičevića personom non grata, uzvratila je recipročnom mjerom na našu zabranu ulaska Aleksandru Vulinu. Kako vi gledate na cijelu situaciju?

Ideja da se Aleksandar Vulin uspoređuje s ministrom Damirom Krstičevićem nije realna. To su dvije različite stvari. Ministar Krstičević u nijednom trenutku nije otišao na teritorij Srbije i njima govorio što on misli i što on bi.  Za razliku od Vulina koji uobičajeno uvijek komentira što mi radimo i dolazi tu.

Nastavak toga ipak treba biti razuman. Hrvatska je članica Europske unije.  Stoga treba pokazati dostojanstvo, trebate pokazati da vam je stalo do dobrosusjedskih odnosa. Ne treba se igrati male djece, već pokušati uspostaviti nekakve odnose u formi u kojoj je to moguće. 

Znači  ne treba tražiti da se povuče veleposlanik i zamrznu diplomatski odnosi?

Mislim kako je to krivi put. Vraćanje milo za drago nije dobar put. Nije dobar put ni u životu. Oni su nama susjedi htjeli mi to ili ne htjeli. Mi ćemo s njima morati razgovarati. Kad idete dalje zamrzavati odnose onda za odmrzavanje treba puno više vremena.

Prvo i osnovno trebamo gledati interese Hrvatske, ali mi smo i članica Europske unije i to im treba pokazati, kad postanete član Europske unije kako se treba ponašati. 

U svojoj kampanji za gradonačelnicu Grada Zagreba u više ste navrata spominjali problem otpada, u četvrtak ste u Gradskoj skupštini Grada Zagreba glasovali protiv plana za gospodarenje otpadom gradonačelnika Milana Bandića. U čemu je problem ovog plana?

Ono što morate znati je da dugogodišnji nerad uvijek dođe na naplatu. Još 2003. trebalo je donijeti plan gospodarenja otpadom u Zagrebu. I to nije napravljeno. Apsolutno sam uvjerena kako to ne bi bilo napravljeno ni sad da nam ne slijedi opasnost od Europske unije i obveza koje smo preuzeli. Kad godinama ne radite i ne bavite se time onda dođe dan, kao sada u Gradskoj skupštini, kad dođe do situacije uzmi ili ostavi. Kad je gradonačelnik Milan Bandić pokušao prikazati situaciju da ako se ne donese plan gospodarenja otpadom krivi smo mi, zastupnici u Skupštini koji ne glasuju za plan, krivi su građani koji ne razumiju, krivi stručnjaci koji krivo rade, a ne on. 

Morate imati ideju kako ćete se baviti otpadom u Gradu Zagrebu. Morate imati ideju što ćete raditi, a u ovom planu gospodarenja otpadom po prvi put se ostvaruje činjenica da će Zagrebačka županija rješavati svoj otpad na području grada Zagreba. Što je i logično u jednom dijelu jer građani Grada Zagreba proizvode više otpada po glavi stanovnika, nego građani Zagrebačke županije.

No zato je potrebno sjesti, možda je mjesto za kompostanu moglo biti na području jedne od općina Zagrebačke županije. Ovaj plan je bio jedno ishitreno rješenje. Rješenje za koje vi ne znate kako se baviti otpadom , ne znate koja će biti tehnologija. Uzmimo primjer kompostane u Brezovici. Brezovica je prometno nepovezana, centar za gospodarenje otpadom bit će u Resniku, kako će se dolaziti od centra do Brezovice, kakav će utjecaj imati na podzemne vode, što to znači u odnosu na ružu vjetrova.

Niti jedan jedini odgovor nismo dobili. Bilo je za očekivati kako će tražiti da se odluka donese preko koljena. Ovo je bila jedanaesta sjednica Gradske skupštine. U kampanju sam krenula s temom otpada, samo na prvoj sjednici nisam govorila o otpadu. Otpad je problem i treba ga rješavati i treba ga riješiti na najbolji način. 

Govori se kako Grad Zagreb gubi kroz vodovod 30-40 posto vode? Je li to istina?

Stvarna situacija je malo drugačija. Gubici se stvaraju kroz mrežu, što je starija mreža, gubici su veći. Što je logično. Mrežu je potrebno stalno obnavljati. Grad Zagreb to ne radi. Grad Zagreb se ne bavi onim što je ključni zadatak Grada, komunalnom djelatnošću. Kako omogućiti građanima komunalnu uslugu da mu bude brže dostupna i bude jeftinija. Gubitke u vodovodnoj mreži plaćamo mi. Proračun Grada Zagreba pune građani Grada Zagreba i sve dugove plaćaju građani Zagreba i toga moramo biti svjesni. 

Kako bi vi riješili taj problem?

Gradom Zagrebom se treba baviti tako da znate čim upravljate, da cijelo vrijeme obnavljate komunalnu infrastrukturu, da je poboljšavate. I sad dolazimo do suštinskog problema. Kad nešto radite morate se nekome i zamjeriti. A jednako tako postoji i dosta projekata koji se ne vide, pa nemate što otvarati, rezati vrpce i sve ostalo.

U ovom trenutku postoje dva ključna problema u Gradu Zagrebu, koja će se obiti o glavu nama svima. Jedan je otpad, a drugi problem je promet. Mi se moramo baviti prometom, moramo imati strategiju razvoja prometa. Moraju se omogućiti nekakvi alternativni prometni pravci i napraviti veliki zahvati.

Najviše prometnih nesreća događa se na rotoru. I sad bilo kakva rekonstrukcija rotora neće riješiti problem, jer svi auto dolaze na rotor, ali izgradnja mosta prije rotora prema zapadu grada preusmjerit će veliki dio prometa koji onda neće ni doći do rotora je rješenje. Pokušavala sam biti blagonaklona, pokušavala sam kroz ove godine upravljanja gradom vidjeti neki segment koji je gradonačelnik Bandić odlučio riješiti do kraja. Na žalost, nema ga. 

Glas je relativno nova stranka, nastali ste raskolom u HNS-u. Tu ste nekih 8-9 mjeseci.  Kako napredujete?

Mi smo zaista puni emocija učinili to što smo i rekli. Bio je to 2. svibnja lani kad sam rekla kako ja, ako HNS odluči jednog dana ući u koaliciju s HDZ-om,  neću sudjelovati u tome. Iz niza razloga, ali glavni je da ne možete ući u Sabor na jednoj listi, a onda pretrčati negdje drugdje. Meni je to karakterno strano. I mi smo potom odlučili osnovati drugu stranku, koja se zove Građansko liberalni savez i pokušavamo tu ujediniti sve koji slično misle.

Znali smo kako neće biti jednostavno, da neće biti lako da ćemo naići na jako puno problema. Veseli me kad nam se učlani netko novi, netko tko nikad nije bio ni ujednoj stranci.  Bitno je pokazati narodu da postoji netko tko kad vam nešto kaže da će i to napraviti. Kad nešto obeća da to neće biti samo predizborno obećanje i u tom kontekstu idemo dalje. Imamo 20 podružnica, a upravo sam potpisala suglasnost kolegama za izlazak na izbore za mjesne odbore u Virovitici. Zapravo svaka akcija, svaka aktivnost, svaka podrška je dobro došla. Da će biti jednostavno neće, da će biti teško bit će, ali treba probati. 

Po čemu se Glas razlikuje od HNS-a?

Sadašnji HNS se pretvorio u sve ono što vam govore loše o politici. Da su političari pragmatičari koji gledaju samo svoj osobni interes. Na žalost moji bivši kolege iz HNS-a su pokazali da je njihov interes važniji od bilo čega drugog. Primjer je kad je bila Istanbulska konvencija u pitanju i kad su kolegice iz HNS-a govorile za govornicom o toj temi, onda su novinari pitali predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka, hoće li biti problem ako se ne ratificira Istanbulska konvencija, hoće li to biti razlog za odlazak iz koalicije i n je rekao to neće biti razlog. Kad ulazite u koaliciju onda morate imati bar dvije tri stvari preko kojih ne možete prijeći.

Mi smo ono što neki u kampanji govore, vjerodostojni, imamo jasne stavove. Zalažemo se za svoje stavove, zalažemo se za jednu pristojnu građansku Hrvatsku i da nešto vratimo u politici i mislim kako je to izuzetno važno. Kad netko za vas glasuje da zna da je glasovao za nešto što će i dalje biti tako dosljedno. Ta dosljednost je izuzetno važna, a sve te atribute HNS je izgubio. Oni idu svojim putem, mi idemo svojim, putem jedne pristojne i građanske Hrvatske. 

Glas je obilježio je i sukob sa SDP-om. Je li taj sukob krenuo još u vašoj kampanji za gradonačelnicu Zagreba?

Teško je to reći. Mi smo od početka jasnih stavova. Kad imate jasne stavove, kad ste u tome dosljedni, onda uvijek morate računati na to da se nećete svakome svidjeti. I ne možete se svakome svidjeti. Nikakav sukob sa SDP-om nismo razvijali niti imamo želju. No nismo ispostava SDP-a. SDP nas ne treba uzimati zdravo za gotovo, imamo jasne stavove.

Nemamo nikakav problem da drugačije glasujemo od njih, nemam problem da neku inicijativu Vlade podržim. Bilo bi dobro i da Vlada, odnosno kolege iz vladajuće koalicije shvate da postoje i neki prijedlozi oporbe koje vrijedi podržati. Ono što je SDP u jednom trenutku odlučio je krenuti u obračun s budućim potencijalnim koalicijskim partnerima, odnosno kolegama iz oporbe.

Umjesto da šalju jasne poruke po čemu se razlikuju od HDZ-a, da ukazuju na to što HDZ sa svojim koalicijskim partnerima loše radi, da pokušava složiti prijedloge zakona koji će biti bolji i afirmativni. Kad nas je kolega  Davor Bernardić prvi put napao, mislila sam da se zabunio. No i dalje je to nastavio. To nije naš način. Mi nećemo graditi svoju priču na sukobu s bilo kim. Nastojimo pokazati koje su to naše vrijednosti, nastojimo da Hrvatska postane jedna pristojna i uljuđena građanska zemlja.

Mislite li da je ljubomoran na 61 posto potpore koju uživate među biračima SDP-a?

Sve to treba gledati u kontekstu niza stvari. Kad sam krenula u kampanju za gradonačelnicu Zagreba po prvim istraživanjima ja sam bila na pet posto, a Sandra Švaljek i gradonačelnik Bandić imali su po 30 posto. Svi su mi govorili da nemam šanse. Ja sam rekla kako ću probati i doći dokle mogu. No najvažnije je da ste svoji. Najgore je kad gledate nekoga u oči i lažete. Moja dva sina liče na mene po očima i svaki put kad se pogledam u ogledalo imam osjećaj da ako moram skrenuti pogled da nešto njima muljam i lažem. To ne radim i tako se ne bavim politikom i vjerojatno su to građani to i prepoznali. 

Glas je nedavno podnio zahtjev za revizijom tzv. Vatikanskih ugovora. Zar su Vatikanski ugovori stvarno toliki problem u Hrvatskoj?

Vatikanski ugovori  bili su obavijeni velom tajne. I kad bi bilo tko spomenuo Vatikanske ugovore svi su nas upozoravali nemoj to dirati tu ima svega i svačega. Mi smo organizirali jedan okrugli stol, na kojem smo Vatikanske ugovore, koji su vrlo jednostavni, vrlo čitljivi, koji imaju nekih desetak stranica, pročitali i razgovarali s ljudima koji se s tim bave i nešto znaju. Jedinstveni slučaj ugovora u svijetu kojeg ima Sveta Stolica s nekom državom je s Republikom Hrvatskom.

Ugovori su napisani tako da su obveze Republike Hrvatske napisane s jedne strane, a s druge strane nema ni jedne obveze Svete Stolice prema Hrvatskoj. Kad su ugovori napisani, javni dug u okviru BDP-a bio je 25 posto, sad je na 84 posto. Imali smo 300 tisuća ljudi pod uniformama, sad policajaca i vojnika imamo 40 tisuća. Uvjeti su se promijenili.

Mi iz proračuna izdvajamo novac za 13 različitih vjeroispovijesti. Kad gledate u globalu od tog iznosa Katoličkoj crkvi dajemo 96 posto. To iznosi nekih 900 milijuna kuna. Hrvatska na godišnjoj razini ubire 72 milijarde kuna poreza. Dakle 1,5 posto svih poreza Hrvatska daje Katoličkoj crkvi. 

 Katolička Crkva ipak obnavlja kulturnu baštinu, plaća vrtiće, škole, sveučilišta, Caritas,vraća novac društvu...

Dakle, jedan dio novca koji odlazi na kulturnu baštinu i ovo što ste naveli su u zaključku u kojem tražimo reviziju Vatikanskih ugovora. Ali činjenica da Crkva odlučuje o neradnim danima u RH, da vjeroučitelje predlaže biskup i da oni ne moraju proći nikakve provjere.

Mi tražimo da u Hrvatskoj u financijskom pogledu bude kao u drugim zemljama Europske unije i zemalja svijeta. Mi od svih poreza koje skupimo dajemo 1,5 posto, a Italija kao primjer daje 0,8 posto samo od poreza na dohodak. Tražimo samo da se to uskladi, smatram kako bi to bilo sasvim dovoljno. Recimo i ovo da kad netko planira prostorni plan gdje će biti lokacija crkve mora dobiti suglasnost biskupa. Ali ako planira graditi crkvu neke druge konfesije ponovno mora dobiti suglasnost biskupa. Ima niz stvari koje ne razumijemo.

Ne tražimo poništenje ili ukidanje već samo reviziju onih elementa u kojima su se stvari u odnosu na 1996. i 1998. promijenile. Treba pokrenuti proces revizije, pa ćemo u procesu vidjeti što je moguće što nije. Uzmimo recimo pitanje povrata imovine. Svi građani su imali datum do kad su trebali dati zahtjev za povrat imovine, Crkva nema taj datum.

Isto tako da kad krenete u istragu protiv klera morate obavijestiti Crkvu, za razliku od drugih zemalja u kojima Crkvu obavještavate kad ste završili istragu i pokrećete postupak. Dakle, to su neke stvari koje je potrebno revidirati, ukupno nekih desetak točaka, kako bi ugovori sa Svetom Stolicom bili na isti način definirani kao u drugim zemljama.

Dakle, nema svjetonazorskih tema. I u našoj stranci ima vjernika i to nema veze s tim je li netko vjernik ili nije vjernik. Ovo ima veze samo s revizijom klasičnog ugovora u kojem jedna strana ima niz obveza, a druga nema ni jedne. Italija je isto tako u jednom trenutku  krenula u postupak revizije takvih ugovora između države i Svete Stolice i mi samo kažemo da je došlo vrijeme za reviziju s obzirom na nove činjenice. 

Imate nove partnere IDS i stranku pametno, odnosno  tzv. Amsterdamsku koaliciju. Kako surađujete?

Imamo bazične iste vrijednosti, imamo jako slične programe i razumijemo se oko niza drugih stvari i čini nam se kako je ovo jedan ispravan put kojim treba ići. Idemo korak po korak u smislu određenih dogovora. Moram reći da dobro napreduju.

Neslužbeno  se priča kako će IDS dati glasove vladajućoj koaliciji kad im bude trebalo?

Nemojte to vjerovati. Nakon svih ovih godina teško je vjerovati da će IDS podržati nekog iz HDZ-a. Ne treba vjerovati pričama. IDS jasno progovara kako neće podržati HDZ i ja im vjerujem.

Furio Radin član je vladajuće koalicije, ali i kluba IDS-a, kako to komentirate?

To je činjenica, ali očito je u tom smislu bio nekakav razgovor u vezi toga. On u Saboru nije kao član IDS-a, već zastupnik nacionalnih manjina. I kao što su manjine podržale vladajuće i on je isto podržao i ne treba to vezati za IDS. Kolege iz IDS-a su svojim glasovima u vezi Martine Dalić i proračuna pokazali gdje stoje i to je dovoljno. 

Silvano Hrelja glasuje suprotno od vas...

Silvano Hrelja je nakon razlaza s HNS-om odlučio ići s nama i mi smo već tada postigli dogovor u kojem je on tada rekao da će postojati situacije u kojima će on radi interesa svog biračkog tijela, zbog interesa umirovljenika u nekim situacijama podržati projekte Vlade. Tada smo mu rekli da ako misli ulaziti u neke koalicije da ne ide s nama da ostane u klubu s HNS-om, on je rekao kako neće ulaziti u koalicije već će podržavati samo neke projekte i tog se dogovora držimo. 

Spremate li se za europske izbore?

Nekako radimo na paketu izbora. Dakle Euroizbori, pa predsjednički izbori, pa parlamentarni izbori. Nadam se kako će se u tom redoslijedu i odvijati, iako neki spominju parlamentarne izbore već na jesen. Spremamo se izaći na takav paket izbora i u tom smislu razgovaramo u okviru Amsterdamske koalicije. Nemamo formalno potpisanu koaliciju i nećemo je imati još jedno vrijeme, ali ćemo dogovoriti vrijednosti, paketm kako idemo prema tome i u tom smislu radimo. 

Vi osobno uživate relativno dobru potporu građana, no stranka ima tek jedan, do dva posto podrške. Kakvim se rezultatima nadate?

Teško je to reći što očekujete i što ne očekujete. Očekujem da u sklopu platforme Amsterdamske koalicije budemo jedan respektabilni faktor u sljedećem sazivu hrvatskog parlamenta i tako prepoznajemo da Hrvatska ima budućnost, da jedna pristojna građanska Hrvatska ima budućnost. I da u Hrvatskoj budućnost nema samo populizam nego netko tko progovara razumski, tko progovara s jasnim programima, s jasnim projektima i tko nudi jednu pristojnu građansku Hrvatsku i mi to želimo biti. Naravno svaki nas bolji postotak veseli. Kad do izbora dođe to traži puno rada, puno truda, puno energije i dokazivanja što ste, tko ste i za što se zalažete. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.