PARLAMENTARNI IZBORI 2020.

ANDREJ PLENKOVIĆ: 'Potporama smo očuvali 600 tisuća radnih mjesta, a nakon izbora prvi su na dnevnom redu Zakon o obnovi Zagreba, daljnje porezno i administrativno rasterećenje građana...'

Autor

Darko Markušić

Uoči posljednjeg javnog televizijskog sučeljavanja premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u razgovoru za portal Direktno otkriva što je predsjedanje Vijećem EU donijelo Hrvatskoj, u čemu je razlika između HDZ-a i SDP-a te hoće li koalirati s Domovinskim pokretom Miroslava Škore.

02.07.2020. u 18:44
Ispiši članak

Kakvi su dojmovi nakon hrvatskog predsjedanja EU? Što biste izdvojili kao glavni uspjeh?

Slogan hrvatskog predsjedanja bio je "Snažna Europa u svijetu punom izazova", ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova i nezabilježene okolnosti, s obzirom na pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina. Usto, Zagreb je u ožujku pogodio potres jačine 5,5 po Richteru. Unatoč tome, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali. Možemo biti ponosni da je Hrvatska, koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, već uspjela doći u prigodu da predsjeda Unijom od pola milijarde stanovnika. To je veliko postignuće cijelog hrvatskog naroda, a naši partneri u Europi nam to i priznaju.

Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu Covidom-19. Aktivirali smo Aranžman za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) te postigli suglasje o ključnim prijedlozima za odgovor EU-a na gospodarsku krizu, poput dva instrumenta financijske pomoći (CRII i SURE), koje će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Time smo pridonijeli da dođe do promjene raspoloženja prema otvaranju pristupnih pregovora i kod nekih utjecajnijih država članica. Postignut je dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Europe. Zadovoljni smo i što je postignut dogovor o urednom Brexitu, a pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom o budućim odnosima dobro napreduju. 

Pandemija Covida svima je poremetila planove. Kako ocjenjujete da se Hrvatska, u odnosu na druge zemlje, nosi s njom?

Zahvaljujući pravovremenim mjerama i odgovornom ponašanju građana, pobijedili smo korona virus u prvom poluvremenu. Odlučili smo postupno reaktivirati gospodarstvo, što podrazumijeva i otvaranje granica, u prvom redu prema zemljama koje su imale povoljnu epidemiološku situaciju. Došlo je do cirkulacije ljudi i porasta broja zaraženih, no širenje zaraze uspješno kontroliramo. Pooštrili smo mjere u zdravstvenim ustanovama i u domovima za starije i nemoćne osobe, kao i u javnom prijevozu. Sustav je postavljen tako da brzo gasimo sva žarišta. U fazi suživota s virusom moramo balansirati između gospodarstva, društvenog života te zaštite života i zdravlja stanovništva. Moramo se i dalje svi pridržavati mjera i biti odgovorni.

I u ovakvim okolnostima, poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia kako bismo omogućili turizam u sigurnim uvjetima. Imamo više od 300-ak tisuća turista koji trenutačno borave u Hrvatskoj unatoč okolnostima pandemije. To pokazuje da je Hrvatska sigurna zemlja u očima mnogih država.

Je li pomoć tvrtkama bila dovoljna? U usporedbi s drugim zemljama je li Hrvatska na vrijeme pomogla gospodarstvu?

Hrvatska je među prvim zemljama EU počela provoditi mjere za održavanje zaposlenosti i likvidnosti gospodarstva. Naš paket pomoći gospodarstvu težak je oko 30 milijardi kuna. Po snazi mjera u odnosu na veličinu gospodarstva među najizdašnijima smo bili u EU. Potporama za očuvanje radnih mjesta pomogli smo više od 100.000 poduzeća i očuvali više od 600.000 radnih mjesta. Za razliku od SDP-a, koji je zazivao gubitak 400 tisuća radnih mjesta i gospodarski slom, mi smo reagirali pravovremeno i snažno.

Njih najbolje demantiraju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Hrvatska sada ima 1.544.562 osiguranika, a u veljači prije krize  imala je 1.542.328 osiguranika. Za očuvanje likvidnosti i zaposlenosti koristit ćemo i EU sredstva, a provodit ćemo i nacionalne mjere koje se odnose na skraćeno radno vrijeme, samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima u borbi protiv posljedica pandemije. Od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivira sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza. Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru. Iz ta dva izvora, u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura, što je jamstvo za sigurnu budućnost zemlje i brzi gospodarski oporavak i rast.

Biste li odgodili izbore za jesen da ste znali da će se broj oboljelih ponovno povećavati?

Dana 5. srpnja imamo redovite izbore, koji će se održati svega dva mjeseca ranije nego prije četiri godine (rujan 2016.). Licemjerje oporbe, koja je cijeli mandat provela nastojeći rušiti ministre i Vladu te destabilizirati Hrvatsku, zazivajući prijevremene izbore, a sada kada je vrijeme za redovite izbore, pokušava ih izbjeći, dovoljno govori o njihovoj neodgovornosti prema trenutku u kojem se Hrvatska nalazi.

HZJZ i DIP pripremili su kvalitetan okvir koji omogućuje svima da ostvare glasačko pravo, uz pridržavanje epidemioloških preporuka. Redovito se konzultiramo i s članovima našeg Znanstvenog savjeta u kojem su epidemiolozi, infektolozi i drugi stručnjaci. Procjena je da je veća vjerojatnost da će se drugi val širenja zaraze dogoditi najesen nego u ljetnim mjesecima, kad su respiratorne bolesti kao što je Covid-19 nižeg intenziteta. I Svjetska zdravstvena organizacija najavljuje da bi situacija najesen mogla biti gora. Upravo zato je naša odluka bila, da su, u trenutku kada to epidemiološke okolnosti dopuštaju, potrebni izbori i novi legitimitet, kako bi Hrvatska jesen dočekala s formiranom stabilnom Vladom. Uostalom, Francuska je imala drugi krug lokalnih izbora 28. lipnja, parlamentarni izbori održali su se u Srbiji, a predsjednički izbori u Poljskoj. Odgoda izbora je ujedno i odgoda demokracije i to ne dolazi u obzir.

Mislite li da ste pogriješili što nakon Zadra i Adria Toura niste otišli u izolaciju? Neki tumače da biste u tom slučaju uvjerljivo dobili izbore?

Samoizolacija ne može biti tema političkog profitiranja, nego isključivo odluka bazirana na mišljenju epidemiologa i struke. Epidemiolozi i HZJZ utvrdili su da u mom slučaju nije bio ostvaren bliski kontakt te da stoga nema razloga za samoizolacijom. Nemam razloga sumnjati u njihovu procjenu. S obzirom na odgovornu dužnost koju obnašam, obavio sam već dvaput testiranja i oba puta nalaz je bio negativan. Zar bismo trebali dovoditi u pitanje mišljenje stručnjaka, a vjerovati SDP-ovim nadriliječnicima? Ili, primjerice, Rajku Ostojiću, koji je sam sebi odredio samoizolaciju i iz nje izišao nakon nekoliko dana – protivno svim preporukama epidemiologa i HZJZ? Takvo neodgovorno ponašanje Ostojića, koji očito misli da za njega vrijede posebna pravila, izrugivanje je građanima. Zamislite da tako neodgovorni ljudi vode Hrvatsku u daljnjoj bitci protiv pandemije Covid-19 i gospodarske krize?

 

Kako ocjenjujete političku kampanju? Je li to najdosadnija ili najprljavija kampanja dosad?

Ne zamaramo se puno kampanjama drugih opcija. Brojni akteri svoje aktivnosti baziraju na destrukciji ili bacanju blata po HDZ-u šireći laži i dezinformacije. Za razliku od takvih aktera, iza sebe imamo dokazana postignuća i usmjereni smo na predstavljanje našeg programa Sigurna Hrvatska, koji je orijentiran  na budućnost i našim sugrađanima nudi sigurne plaće, mirovine i radna mjesta, sigurne granice, kao i ekonomsku transformaciju Hrvatske. U prvom poluvremenu, uspjeli smo podići prosječnu plaću za 1150 kuna, minimalnu za 100 eura, mirovine za 12 posto, a najniže mirovine za 15 posto, pritom smo i smanjili javni dug, podigli kreditni rejting na investicijsku razinu, porezno rasteretili građane i poduzeća za 9 milijardi kuna te podigli iskorištenost europskih fondova s 9 na 95 posto. Idemo po obnovljeno povjerenje građana za 2. poluvrijeme i nastavak borbe protiv korona virusa te gospodarsku stabilnost zemlje.

Većina anketa daje prednost Restart koaliciji, tj. SDP-ovoj koaliciji. Kakav rezultat očekujete? Koliko mjesta u Saboru?

Ankete su i 2016. predviđale poraz HDZ-a, pa smo pobijedili Narodnu koaliciju rezultatom 61:54 i oformili Vladu. Pozivam sve sugrađane da izađu na izbore u što većem broju, jer je to važno za demokratski legitimitet izabranih. HDZ na ove izbore izlazi u savezništvu s hrvatskim građanima, za razliku od SDP-a koji nema snage izaći sam pred HDZ, nego je okupio sve što je mogao na ljevici, jer zna da bi inače doživio težak poraz. Glas za Škoru i razbijanje glasova na desnici izravno pomaže izgledima Davora Bernardića i SDP-a. Takav scenarij već je viđen na predsjedničkim izborima. Hrvatska nema vremena za eksperimente, potrebno je odgovorno vodstvo koje će znati naći rješenje za brzi gospodarski oporavak i zaštitu zdravlja i života hrvatskih građana. 

S obzirom na ranija iskustva s Mostom vjerujete li da HDZ ima dovoljan koalicijski potencijal i sada? S kime biste eventualno mogli formirati parlamentarnu većinu? Je li moguća, nakon svega izrečenog u kampanji, koalicija s Domovinskim pokretom?

Logika tog pokreta svodi se na tezu da su oni veći Hrvati nego Vi, ili ja. A Miroslav Škoro pokazao se već kao sjajan saveznik SDP-a, posebno na predsjedničkim izborima. Da nije bilo Škore, ne bi na Pantovčaku bilo Zorana Milanovića. Ljudi su razboriti i vide da ponavljanje takvog scenarija, koji dijeli desno biračko tijelo, pomaže ljevici. Most se već pokazao kao nelojalan partner. Prvo pričekajmo rezultate izbora, a onda ćemo tražiti potencijalne partnere na svjetonazorskoj i programskoj osnovi. HDZ na ove izbore izlazi s programom za budućnost Hrvatske i spremni smo razgovarati s onima koji žele Hrvatsku vući naprijed.

Kako odgovarate na optužbe da je HDZ skrenuo ulijevo i da to više nije Tuđmanova stranka? I to smo mogli čuti u ovoj kampanji.

I u ovoj kampanju čuli smo da pojedini akteri koji nemaju nikakva rješenja za hrvatsku budućnost postavljaju teme koje je HDZ s hrvatskim narodom i prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom riješio prije trideset godina. Danas se HDZ bavi novim i modernim suverenizmom koji znači snažnu državu i institucije, otporne na sve ugroze i krize.

Možemo biti ponosni da Hrvatska danas na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikada ranije nije imala. Snažan poticaj gospodarstvu u sljedećem razdoblju bit će 22 milijarde eura iz EU-a koje želimo osigurati, što je dvostruko više nego u prethodnom razdoblju. Da bi se to ostvarilo, potrebno je imati vladu koja zna što radi. To je potvrda suverenističke politike koju vodi HDZ! Želimo kapitalizirati međunarodni položaj na korist hrvatskih građana.

A što se tiče izmišljenih teza da je HDZ skrenuo ulijevo, koji su to elementi? Marakeš? Globalni sporazum kojim se reguliraju uređene migracije, uz 6500 hrvatskih policajaca koji predano rade na sprječavanju nezakonitih migracija? Konvencija Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama? Kojom smo jedino htjeli osigurati snažnije sankcioniranje te bolju koordinaciju svih resora u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Konvencija je na snazi više od godinu i pol dana. Ništa se, ni milimetar, od nekakvih strahova nije obistinilo niti se bilo što, a što bi vrijednosno i svjetonazorski bilo u protivnosti politici HDZ-a, nije dogodilo.

Pokazali smo maksimalno poštovanje prema vrijednostima Domovinskog rata, osnažili položaj hrvatskih branitelja, policije, vojske, vratili Dan državnosti 30. svibnja, uspostavili odličje predsjednika Franje Tuđmana. Snažno smo se usprotivili svim pokušajima revizije Vatikanskih ugovora između Hrvatske i Svete Stolice od ljevice. HDZ je čvrsto usidren na poziciji desnog centra. To je i želja naših članova iskazana na unutarstranačkim izborima u ožujku ove godine. Nastavljamo rješavati sve ključne probleme suvremenog hrvatskog društva, boriti se za boljitak hrvatskih ljudi, vodeći se pritom državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje su u temeljima politike HDZ-a punih 30 godina.

Koji će biti prvi potezi nove Vlade?

U sljedećem mandatu želimo brzi gospodarski oporavak i transformaciju hrvatskoga gospodarstva. Naša vizija podrazumijeva snažnu, ekonomski suverenu Hrvatsku, koja funkcionira na načelima pravednosti, jednakosti i društvene solidarnosti, te koja želi postići veću samodostatnost u proizvodnji hrane i energije.

Na početku novog mandata, ako pridobijemo povjerenje građana, donijet ćemo sveobuhvatni zakonski okvir za obnovu Zagreba, kojega smo pripremili nakon javnog savjetovanja te donošenja interventnih mjera za smještaj sugrađana i popravak hitnih oštećenja.

Nakon što smo proteklih mjeseci pomogli više od 100.000 poslodavaca i 600.000 radnika uz snažne gospodarske mjere radi krize, nastavit ćemo čuvati radna mjesta novim mjerama, uz poticanje investicijskog ciklusa i ubrzano korištenje EU fondova. Pritom ćemo se na europskoj razini snažno zalagati da Hrvatska u idućih sedam godina ima na raspolaganju više od 22 milijardi eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta za oporavak EU za prevladavanje krize izazvane pandemijom Covid-19.

Nastavit ćemo porezno i administrativno rasterećivati građane i gospodarstvo radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog i investicijskog okruženja. 

Regulirat ćemo rad trgovina nedjeljom kako bi radnici u trgovinama mogli provoditi vrijeme s obitelji i biti adekvatno plaćeni za svoj rad.

Glasova: 37754

Glasovanje je završeno

HDZ

32%

Restart koalicija

15%

Domovinski pokret

23%

Most

7%

Stranka s imenom i prezimenom, Pametno, Fokus

3%

Koalicija Dosta pljačke

1%

Koalicija Možemo

4%

Desna liga

1%

Željko Kerum - Hrvatska građanska stranka

4%

Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti

1%

HNS

5%

Reformisti

0%

Ostali

2%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.