prijedlog zakona ekspresno povučen

Anatomija obiteljskog skandala: Izgleda da se Nadi Murganić ispod radara provukla 'umotvorina' iz prošlog mandata

Autor

iz

Prijedlog novoga Obiteljskog zakona, jednog od temeljnih zakona svake države, prije dva dana je ekspresno, u manje od 24 sata od objavljivanja, povučen iz javne rasprave, prije svega zbog definicije obitelji prema kojoj, između ostalog, bračni parovi bez djece više ne čine obitelj. Nakon burne reakcije premijera Andreja Plenkovića resorno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike povuklo ga je iz javne rasprave 'na doradu'.

01.10.2017. u 08:43
Ispiši članak

Kako doznaje Jutarnji, arbitrarno je odlučeno da će definicija obitelji - ne samo postojeća, već definicija kao takva - bez rasprave biti povučena iz prijedloga. Također je odlučeno da će sami djelatnici Ministarstva napraviti u narednom periodu vlastite izmjene u područjima za koja smatraju da su donesene iz svjetonazorskih, a ne objektivnih razloga te da će, temeljem činjenica i dostupnih podataka, izmijeniti dobar dio spornih odredbi bez uplitanja radne skupine.

Takav, izmijenjeni prijedlog Obiteljskog zakona, ponudit će radnoj skupini na prihvaćanje.

"A u tom će se slučaju radna skupina sama raspustiti, jer taština ključnih ljudi neće podnijeti suštinske izmjene koje su, sad je valjda već svima jasno, nužne", kaže jedan član radne skupine. 

Očito se ministrica Murganić ovako na elegantan način nastoji riješiti radne skupine koju kao balast nosi od početka mandata.

Odluku o kretanju u izradu novog Obiteljskog zakona donijela je lani bivša ministrica socijalne skrbi Bernardica Juretić. U prvu, užu radnu skupinu koja će obaviti taj posao imenovala je sedam profesora obiteljskog prava sa svih katedri za obiteljsko pravo u Hrvatskoj osim osječke, čija je predstojnica dr. Branka Rešetar bila autorica sadašnjega Obiteljskog zakona. Uz njih, u skupinu je imenovala i tri djelatnika Ministarstva te bivšu pravobraniteljicu za djecu Milu Jelavić. Imenovala je i koordinatoricu radne skupine, odvjetnicu Ljubicu Matijević Vrsaljko, jednu od najglasnijih kritičarki postojećeg zakona te supotpisnicu ustavne tužbe protiv tog zakona.

Na prvom mjestu radne skupine bila dr. Dubravka Hrabar, dugogodišnja predstojnica zagrebačke Katedre za obiteljsko pravo i od 2015. dekanica Pravnog fakulteta, a na drugom njezina zamjenica dr. Aleksandra Korać Graovac. 

U radnoj skupini su bili i dr. Nenad Hlača s riječkoga Pravnog fakulteta, koji je doktorirao na pitanju transrodnih osoba, i dr. Dijana Jakovac Lozić, šefica splitske katedre, koja je u ovogodišnjem Godišnjaku Hrvatske akademije pravnih znanosti objavila rad o rodnoj ideologiji i braku kao jezgri obitelji koju rastaču “istospolni brakovi, homoroditeljstvo i slične tvorevine naših dana”. U zaključku je podržala prijedlog krajnje desne Europske građanske inicijative za zaštitu braka i obitelji “Mama, tata i djeca” koja predlaže da se na europskoj razini uvede definicija po kojoj “obitelj počiva na braku žene i muškarca i/ili potomstvu”.

"Vjerojatno je upravo taj rad poslužio kao predložak za uvođenje te nesretne definicije u Obiteljski zakon", govori sugovornik Jutarnjeg.

Međutim, Vlada čiji je Juretić bila član vrlo brzo je pala, a na njezino je mjesto došla Nada Murganić. Ona pak otpočetka nije bila načisto oko Obiteljskog zakona, a osobito kad je riječ o sastavu radne skupine u kojoj nije bilo praktičara i koja je funkcionirala kao izdvojeni dio Ministarstva bez jasne kontrole. Stoga se zahvalila na suradnji Matijević Vrsaljko, na čelo radne skupine postavila je osobu iz Ministarstva te bitno proširila užu radnu skupinu: tu je imenovala i sutkinju Vrhovnog suda, i dvije profesorice sa Studijskog centra za socijalni rad, i šeficu Hrvatske udruge socijalnih radnika, i predstavnicu Centra za posebno skrbništvo, centra za socijalni rad....

"Međutim, to nije imalo baš nikakvog efekta. Dr. Hrabar i dr. Korać Graovac nastavile su plesati svoj tango, a mi smo bili ukras, čisto da se može reći da je radna skupina bila široka i obuhvaćala niz stručnjaka", kaže drugi član radne skupine.

Novi članovi bili su zaduženi za pojedina područja i na njih su se fokusirali. Neki su, kaže, uspjeli u svojim područjima postići bitne pozitivne pomake u odnosu na početne pozicije. Mnogi nisu.

Sastanci radne skupine su se, kažu, redovito održavali, sastančilo se satima, raspravljalo, iznosili su se argumenti i različiti stavovi, ali u bitnom se na kraju “usuglasio” stav vodeći ljudi zagrebačke katedre.

Što se tiče same definicije obitelji, priznaju sugovornici Jutarnjeg, dobar dio članova radne skupine nije je ni primijetio niti je na nju ulagao prigovor.

"U suštini samo su profesori obiteljskog prava mogli znati da nikada ranije takva definicija nije postojala i da je mi sad uvodimo. Ona stoji u prvom članku zakona, onom koji većina preskoči. Osobno, nisam očekivao da se tamo može kriti zamka, nisam ga ni čitao". 

Bez obzira na to što, očito, svaki glas u radnoj skupini nije bio jednako težak i što je, kako kaže sugovornica Jutarnjeg, “zakon bio osmišljen i prije nego što se radna skupina prvi put sastala”, članovi radne skupine ne mogu pobjeći od odgovornosti. 

Još veća odgovornost leži na predstavnicima Ministarstva u radnoj skupini, a najveća, svakako, na resornoj ministrici Nadi Murganić. Ona nije stručnjak obiteljskog prava i ne mora ga razumjeti u tančine, ali stavila je potpis na jedan od najvažnijih zakona u državi, koji se tiče baš svakog građanina, i morala je poduzeti dodatne korake i konzultacije prije nego što ga je uputila u javnu raspravu, piše Jutarnji.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.