Analiziramo hrvatski izborni sustav i otkrivamo što je na prošlim izborima bilo pogrešno u jedinicama za dijasporu i manjine

Sustav predstavljanja Hrvata koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj je tako posložen da niti jedna hrvatska vlast, ali ni opozicija, do sada nije željela doista u Saboru predstavnike dijaspore iz Amerike i Europe, nego poglavito Hrvate iz BiH. Trenutačno imamo situaciju da sve Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavljaju troje zastupnika koji stalno žive u Hrvatskoj.

Prvi problem: XI. izborna jedinica

XI. izborna jedinica je zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Biraju svega tri zastupnika, što je u skladu s činjenicom da je na popisu 2016. godine bilo 59 tisuća birača, a na izbore je izašlo njih svega 21 tisuća. Popis birača za parlamentarne izbore 2020. godine kazuje da je u XI. izbornoj jedinici 184.822 birača.

No, kao i na ranijim izborima, Državno izborno povjerenstvo (DIP) evidentira samo one koji su izašli na izbore, a riječ je o 28.790 birača.

Tako je prema izvještaju DIP-a na parlamentarnim izborima 2016. godine i 2020. godini u XI. izbornoj jedinici izlaznost bila 100 posto jer su evidentirani isključivo birači koji su izašli na izbore, odnosno oni su prikazani kao ukupan broj birača u toj izbornoj jedinici.

"Kada je DIP objavio rezultate s prošlih parlamentarnih izbora, njihovi rezultati su pokazali da je izlaznost bila 100 posto, a nije sigurno. Nikad nigdje u svijetu pa tako ni kod nas svi koji su upisani u birački popis ne izađu na izbore. Izlaznost može biti veća, manja ili srednja, ali 100 posto svakako ne", rekao je za portal Direktno ustavni stučnjak Mato Palić. 

Broj birača utvrđen u popisu na dan održavanja izbora povećava ovisno o broju potvrda za glasanje izdanih na dan održavanja izbora. Za parlamentarne izbore 2020. godine na dan izbora izdano je 9446 potvrda, od čega 607 na području Hrvatske, a ostatak u inozemstvu.

Osobe bez važeće osobne iskaznice mogu glasati s potvrdom koju nadležni ured izdaje na dan održavanja izbora te tako birači koji nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj mogu glasovati s potvrdom koju im, na dan održavanja izbora, izda diplomatsko predstavništvo Hrvatske u zemlji u kojoj glasaju. 

Drugi problem: XII. izborna jedinica

Što se XII. izborne jedinice tiče, a u koju spadaju svi pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koji ostvaruju pravo glasa, na parlamentarnim izborima 2016. godine DIP je u rezultatima izbora po izbornim jedinicama iskazao ukupan broj birača koji su glasali u toj izbornoj jedinici, što znači da je uključio i birače pripadnike nacionalnih manjina. Prikazali su sve one pripadnike nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate u toj izbornoj jedinici, dakle one koji su zatražili manjinsku izbornu listu. No, osim onih koji su izašli na izbore i birali kandidate u dvanaestoj izbornoj, DIP je u završni izvještaj za tu izbornu jedinicu uključio i sve 'one pripadnike nacionalnih manjina koji se na izvacima iz popisa birača vode kao birači nacionalnih manjina, a nisu izašli na izbore'.

Četiri godine kasnije, odnosno na parlamentarnim izborima 2020. godine, DIP je postupio drugačije. Birače pripadnike nacionalnih manjina koji nisu izašli na izbore, prikazali su u statistici izbornih jedinica kojima pripadaju prema mjestu prebivališta. U dvanaestoj izbornoj jedinici su prikazani samo oni birači koji su glasali za kandidate u toj izbornoj jedinici.

"Dakle, razlika u DIP-ovom iskazanom broju birača 2016. i 2020. godine je u tome što su 2016. birači pripadnici nacionalnih manjina koji su se na izvacima iz popisa birača vodili kao birači nacionalnih, a nisu izašli na izbori, brojali u biračko tijelo dvanaeste izborne jedinice, dok su se 2020. ti birači brojali u biračko tijelo izborne jedinice u kojoj žive", navodi DIP.

Ministarstvo uprave, prema odredbama Zakona o registru birača, birače pripadnike nacionalnih manjina iskazuje "na općem izvatku iz popisa birača na kojem je za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor naznačena i nacionalna pripadnost tih birača". Dakle, laički zaključak je da se birači, koji su pripadnici nacionalnih manjina, upisuju u registar popisa birača prema mjestu prebivališta. 

Državno izborno povjerenstvo također ih vodi prema izbornoj jedinici kojoj pripadaju s obzirom na mjesto prebivališta.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine DIP je u rezultatima izbora po izbornim jedinicama iskazao ukupan broj birača koji su glasali u toj izbornoj jedinici, što znači da je uključio i birače pripadnike nacionalnih manjina.

Zakonske odredbe kažu da zapisnik treba sadržavati broj birača prema izvatku iz popisa birača, odnosno koliko je birača glasalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno.

"Naime, broj zastupnika koji se biraju u dijaspori je određen Ustavom i tu se ništa ne može mijenjati bez dvotrećinske većine. Dakle, tu nije situacija kao kod ovih 140 zastupnika koji se biraju u 10 izbornih jedinica jer se njihov broj određuje Zakonom. Slična stvar je i kod zastupnika nacionalnih manjina jer njihova zastupljenost u Saboru je zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a taj Zakon se, prema Ustavu, također donosi dvotrećinskom većinom. U odnosu na te dvije izborne jedinice, nije realno, politički gledano, da bi se mogle dogoditi nekakve promjene oko kojih bi se podjednako usuglasili i vladajući i dio opozicije da se dođe do tog broja od 101 zastupnika, koliko je potrebno za promjenu ili Ustava ili Ustavnog zakona. Tu postoje opravdani razlozi da dođe do nekih promjena, međutim nije politički realno da bi se to moglo dogoditi. Mislim da ne postoji politička volja za te promjene", rekao je Palić. 

Jesu li izbori u tim jedinicama važeći?

Dakle, javlja se neregularnost u XI. i XII. izbornoj jedinici, a na službenim stranicama DIP-a kada zatražite podatke o rezultatima izbora od 2011. do 2020. godine u toj izbornoj jedinici možete vidjeti sve podatke osim odaziva. 

Zaključak je da je hitno potrebna izborna reforma o kojoj se priča više od 10 godina te da nadležna tijela trebaju, na temelju gore navedenih činjenica, procijeniti jesu li, po njihovom stručnom mišljenju, izbori u toj jedinici regularni i valjani. 

"Takvi rezultati nisu nevažeći. Zapravo Državno izborno povjerenstvo bi trebalo objasniti hrvatskoj javnosti, jer to su pitanja od javnog interesa, na koji način su oni utvrdili da su svi birači u dijaspori i svi birači u Hrvatskoj koji su glasali za manjinske liste pristupili izborima. Pogotovo u dijaspori jer tamo se može glasati samo u sjedištima diplomatskog konzula, odnosno predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. To je dosta udaljeno od onih koji glasaju pa je onda zato izlaznost u dijaspori relativno mala, a i izlaznost pripadnika nacionalnih manjina koji su glasali na manjinskoj listi sigurno nije bila 100 posto. Radi se o propustu DIP-a, ali po meni to nije Ustavno utemeljeno da bi se osporavao rezultat", tvrdi Palić. 

Ustavni stučnjak rekao je kakvo on rješenje za sada vidi. 

"DIP bi pod broj jedan trebao iskazivati izlaznost na način kako se to iskazuje svugdje u demokratskom svijetu, a to znači da se broj onih koji su izašli na izbore podijeli s brojem onih koji su upisani na birački popis  za to i onda da se vidi u kojem postotku pripadnici nacionalnih manjina i u kojem postotku hrvatska dijaspora izlazi na izbore. To bi bio nekakav minimum da naprave kako se ova pogreška koja se dogodila na izborima 2020. godine ne bi ponovila", zaključio je Palić.