ISKAČU 'IZ PAŠTETA'

ANALIZIRALI SMO Predstojeći predsjednički izbori mogli bi po broju kandidata premašiti i one 2005. godine

Autor

Leo Buljan

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2019. godine već sada prolaze kroz pravu najezdu kandidata. Iako je za neke predsjednička kampanja u punom tijeku, spominju se i imena onih koji svoju kandidaturu još nisu najavili. Međutim, predstojeći predsjednički izbori mogli bi po broju kandidata nadmašiti i rekordnih 13 kandidata 2005. godine.

07.08.2019. u 18:36
Ispiši članak

Iako je opravdanost nekih kandidatura u najmanju ruku upitna, činjenica je da se u medijima dosad spomenulo čak 15 osoba. 

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još nije dala službenu potvrdu svoje kandidature, ali je na Dan domovinske zahvalnosti natuknula da ćemo je 'gledati još pet godina'.

Miroslav Škoro i Zoran Milanović već su odavno najavili svoju kandidaturu.

Kandidaturu i lov na potpise potvrdili su i Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Katarina Peović, Tomislav Panenić, Dalija Orešković, Dejan Kovač, Vlaho Orepić, Antun BabićGoran Jurišić.

Međutim, kao potencijalni kandidati spominju se i Dejan Jović, Milan Bandić i Ante Simonić.

Predsjednički izbori 1992. godine – osam kandidata

Na prvim predsjedničkim izborima od samostalnosti Hrvatske Franjo Tuđman je u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Ivana Cesara, Savku Dabčević-Kučar, Silvija Degena, Dobroslava Paragu, Marka Veselicu i Antuna Vujića.

Predsjednički izbori 1997. godine – tri kandidata

Franjo Tuđman pobijedio je 1997., opet u prvom krugu, Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca sa 61,41% osvojenih glasova te tako osigurao sebi drugi mandat. 

To su istovremeno bili izbori s najmanjim brojem kandidata u hrvatskoj povijesti.

Predsjednički izbori 2000. godine – devet kandidata

Stjepan Mesić osvojio je većinu glasova u drugom krugu izbora 2000. godine te pobijedio Dražena Budišu. U prvom krugu otpali su Mate Granić, Slaven Letica, Anto Đapić, Ante Ledić, Tomislav Merčep, Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović

Predsjednički izbori 2005. godine – 13 kandidata

Stjepan Mesić osigurao je drugi predsjednički mandat 2005. godine u drugom krugu kad je nadmašio  protukandidatkinju Jadranku Kosor. Prvi krug izbora zapamćen je kao onaj s najvećim brojem kandidata. 

Poraz su u prvom krugu doživjeli Đurđa Adlešič, Miroslav Blažević, Ljubo Ćesić, Mladen Kešer, Doris Košta, Anto Kovačević, Slaven Letica, Boris Mikšić, Ivić Pašalić, Tomislav Petrak i Miroslav Rajh.

Predsjednički izbori 2009. godine – 12 kandidata

Ivo Josipović postao je treći predsjednik Republike Hrvatske u osjetnoj pobjedi nad Milanom Bandićem. Izbori su ušli u drugi krug nakon što je otpalo čak deset kandidata, a bila je riječ o Andriji Hebrangu, Josipu Jurčeviću, Damiru Kajinu, Borisu Mikšiću, Draganu Primorcu, Vesni Pusić, Vesni Škare Ožbolt, Miroslavu Tuđmanu, Nadanu Vidoševiću i Slavku Vukšiću.

Predsjednički izbori 2014. -  četiri kandidata

Pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović ostavila je gorak okus u ustima njenom prethodniku . Aktualna predsjednica je u tijesnoj pobijedi u drugom krugu oduzela Ivi Josipoviću drugi mandat te tako postala četvrta osoba na mjestu predsjednika Republike Hrvatske. 

Također, osim dvoje predsjednika, u prvom krugu sudjelovali su Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.