ristić za direktno

ANALIZA SUSRETA 'Plenković je Europi htio poslati poruku da želimo dogovor dok Cerar govori o rokovima i prijeti tužbama'

Autor

Rafael Jurčević

Susret premijera Andreja Plenkovića i Mire Cerara u Zagrebu otkrio je kako i jedna i druga strana u sporu oko granica i arbitraže ostaju na svojim pozicijama i kako je teško očekivati dogovor do kraja ove godine.

19.12.2017. u 21:10
Ispiši članak

Današnji susret dvaju premijera u Zagrebu različito se tumači u hrvatskoj i slovenskoj javnosti. 

Predsjednica je komentirala kako je bitno da se razgovara, dok je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec poručio za Slovensku nacionalnu agenciju kako je današnji susret "jedan izgubljeni dan".

Plenković je konstatirao kako su nesuglasice između dvije države manje nego što se čine te da se jedna i druga strana slažu oko više od 90 posto granice, no niti jedan niti drugi nisu odustali od svog početnog stava.

Slovenski premijer inzistira na implementaciji arbitraže te je indirektno najavio i moguće dizanje tužbe ako Hrvatska ne implementira arbitražu do 29. prosinca ove godine, dok je hrvatski premijer ostao pri službenom hrvatskom stavu kako se tek treba dogovoriti oko graničnih pitanja jer je arbitraža nepovratno kompromitirana.

Današnji sastanak u Zagrebu, stav vanjskopolitičkih faktora te moguću tužbu protiv Hrvatske, za Direktno je komentirao politički analitičar i kolumnist Borislav Ristić.

Kako tumačite slovensko-hrvatski spor oko arbitraže. Tko ima podršku veću podršku međunarodne zajednice?

"Mislim da se za objašnjenje situacije moramo vratiti na sam početak, u vrijeme kad je donesena arbitražna odluka. Njemačko veleposlanstvo i EU su se odmah izjasnili za primjenu arbitraže, dok se američko veleposlanstvo izjasnilo u prilog bilateralnom rješavanju spora. Europa je potom polako popustila i svoje namjere skrila iza stava da je to ipak bilateralno pitanje. Slovenija se konstantno poziva na istek roka o primjeni arbitraže i šalje poruku kako će Europska unija pritisnuti Hrvatsku. 

Plenkovićeva vlada se, s druge strane, drži odluke Sabora o izlasku iz arbitraže zbog slovenskog mućkanja i kompromitiranja procesa. Za takav stav imamo podršku Amerike, koja je odmah rekla da stvar treba rješavati bilateralno. Upravo je ta podrška Washingtona bila razlog Plenkovićeve hrabrosti da održi onakav govor u UN u rujnu, nakon čega su se Slovenci povukli a Cerar otkazao najavljeni posjet Zagrebu.  "

Što mislite o današnjem sastanku Cerara i Plenkovića?

"Susret Plenkovića i Cerara treba gledati u tom svjetlu. Oni se, naravno, nisu dogovorili, ali je susret iskorišten kako bi se poslale poruke. Cerar je došao kako bi poslao poruku ovima u Europi kako je, eto, sve pokušao, ali ne vrijedi, jer mi ne priznajemo arbitražu.

Plenković ga je pozvao kako bi toj istoj Europi poslao poruku kako bismo mi htjeli dogovor, a oni samo kruto inzistiraju na implementaciji arbitražne odluke. Plenkoviću je bilo potrebno da se susret dogodi u Zagrebu kako bi poslao poruku da je Zagreb spreman na rješenje, dok Cerar govori o rokovima i iz Zagreba prijeti tužbama. 

Tako je Plenković uhvatio Cerara u parangal koji mu je spustio govorom u UN: Slovenija se pokazuje kao isključiva, jer se drži rigidnog stava o implementaciji arbitražne presude, dok je Hrvatska sada ta koja želi razgovor i teži pronalaženju kompromisnog rješenja."

Je li prijetnja Cerara tužbom realna ili je motivirana unutarpolitičkom situacijom i pritiskom oporbe te koalicijskih partnera?

"Naravno da i politička situacija u Sloveniji i skori izbori diktiraju ovakav stav slovenske strane. Kako možemo vidjeti iz ankete koju je objavilo “Delo” na prvo mjesto je izbila nova stranka Lista Marjana Šarca, koji nam je poznat iz predsjedničke utrke. Cerarova stranka je u silaznoj putanji i nalazi se na 8%, dok je Erjavčeva stranka umirovljenika DeSUS u porastu. To, prije svega, znači da je Cerar politički gotov, što svakako zna i Plenković, a znaju i ovi u Europi. Stoga i ona Erjavčeva izjava o “izgubljenom danu”, jer on i Cerar ciljaju na isto biračko tijelo, pa Erjavec ovim podbadanjem želi preliti Cerarove glasače sebi. 

Međutim, anketa nam govori i kako bi nakon izbora Šarčeva lista mogla sklopiti koalicijsku vladu sa socijaldemokratima, što znači da bi se u Sloveniji konačno mogla formirati vlast bez Erjavca. Stoga se Erjavec želi nametnuti radikalnom retorikom i što više distancirati od Cerara, čime pokušava ostati bitan kako bi se domogao sljedeće vlade. Tim više što je kompromitacija arbitraže ponajviše njegova krivnja, pa mora sad s arbitražom igrati isključivo na pobjedu. Takav isključiv pristup Slovenaca, diktiran i zahtjevima predizborne kampanje tamo, svakako nama odgovara, jer šalju lošu sliku o sebi partnerima u Europi. "

Što predviđate u budućnosti, može li Slovenija provesti implementaciju arbitraže?

"Ovaj susret je imao smisla, jer su sad Slovenci dodatno zabijeni u taj okvir strane u sporu koja odbija dijalog, što neminovno slabi njihovu poziciju kad stvarni dijalog krene. Slovenci se sada pokušavaju igrati sile, koja može jednosmjerno provesti odluku i početi primjenjivati arbitražu. Zanimljivo je i kako naši mediji ne shvaćaju da, iako mi ne prihvaćamo arbitražu, ona je stvarnost, te da poziv na dijalog znači proaktivan stav, kojim se slabi pozicija Slovenije. Plenković je htio da Cerar iz Zagreba pošalje poruku kako Slovenija nije spremna na dogovor. Svaki njihov jednosmjeran potez ide nama na ruku, u prvom redu jer će se sve gledati kroz prizmu izbora, a u drugom jer će prikazivati slovensku nemoć budući da nemaju snage sami provesti ono čime prijete. Dakle, možemo reći da je u slučaju arbitraže Plenković uspio promijeniti okvir u kojemu vrijeme radi za nas.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.