ISPUNITE TEST

Analiza portala Direktno i istraživanje Poligrafa pokazuje kako građani u Hrvatskoj naginju konzervatizmu, ali...

Autor

Marijan Opačak

Poligraf.hr, ideološki i politički test, do danas je ispunilo više od 16 tisuća ljudi. Nakon opsežne akcije preko društvenih mreža koja je zahvatila širu hrvatsku populaciju svih profila dobio se realniji statistički uzorak.

07.06.2019. u 22:03
Ispiši članak

Rezultati su zanimljivi kad se ispitanici profiliraju prema dobnim skupinama i spolu. U svjetonazorskim pitanjima Hrvati su načelno relativno liberalni, ali može se uočiti razlika između mladih (do 30 godina) i ostalih ispitanika. Za razliku od ostatka svijeta gdje su mladi liberalniji od starijeg stanovništva, u Hrvatskoj je trend suprotan - mladi su konzervativniji od svojih roditelja, piše portal Liberal.hr koji još uvijek provodi anketu koju možete ispuniti OVDJE

Po tom istraživanju pobačaj bi zabranilo 45 posto mladih, s izjavom "Imigranti su najveća prijetnja europskoj kulturi i načinu života" slaže se skoro polovica, 47 posto, mladih ispitanika, 54 posto njih smatra kako gay parovi ne bi smjeli udomljavati i posvajati nezbrinutu djecu. Većina mladih smatra i kako trans osobe trebaju slati na liječenje. 

Istraživanje Poligrafa pokazalo je, kad je riječ o ekonomskim pitanjima, kako postoji značajna razlika izražena među spolovima. Među ženama prevladavaju socijaldemokratkinje, i to s čak 52 posto. Osim toga, i onih 21 posto konzervativki većinom su ekonomski lijevo nastrojene, tako da su to uglavnom socijalne konzervativke-uz konzervativni svjetonazor žele više države u ekonomiji, a manje tržišta.

Muškarci, pokazalo je istraživanje, ne vole da im država kopa po džepovima i žele više slobodnog tržišta. Ono što je zanimljivo prema trenutnim rezultatima Poligrafa 40 posto hrvatskog stanovništva liberalno, u što su uvršteni klasični, socijalni, konzervativni i moderni liberali, a 13 posto ispitanika svrstano je prema svjetonazorskim i ekonomskim stavovima u klasične liberale.

Prema županijama, klasični liberalizam je najzastupljeniji u Međimurju, 18 posto, među ispitanicima iz dijaspore 14 posto i grada Zagreba 13 posto, a najslabije je zastupljen u Sisačko-moslavačkoj 3 posto i Šibensko-kninskoj županiji 5 posto.

Sličan rezultat pokazala je i analiza portala Direktno. Naime, nered na domaćoj političkoj sceni koji su izazvali rezultati na izborima za Europski parlament naveli su nas da glasove dobivene na izborima za Europski parlament obradimo kao da su bili izbori za Hrvatski sabor.

Iako nije moguće s velikom sigurnošću uspoređivati europske i parlamentarne izbore, s obzirom na visinu izlaznosti te teme koje se u kampanjama obrađuju, ipak zbog toga što je na euroizbore izašlo čak milijun birača smatrali smo kako bi mogli biti smjernica za budućnost. Poput velike predizborne ankete od milijun ispitanika u svih deset izbornih jedinica uz dodatak XI. izborne jedinice za birače iz dijaspore, tj. predvidljivi ishod izbora u XII. izbornoj jedinici za nacionalne manjine.

S obzirom na to da su mandati predstavnika nacionalnih manjina determinirani, ima ih osam i do danas nisu bili podložni velikim promjenama, za razliku od onih iz dijaspore, njihove mandate razmatrali smo samo tijekom sastavljanja moguće vladajuće većine.

Po toj analizi portala Direktno, birači naginju konzervativnim, desnim strankama i neovisnim listama koje dobivaju veliku većinu u Saboru. Kad zbrojimo mandate HDZ-a, Hrvatskih suverenista, Neovisnih za Hrvatsku, Mosta i Neovisne liste Marijane Petir te tri mandata iz dijaspore desne i konzervativne stranke i neovisne liste imale bi 74 mandata, dakle 53 posto. 

Ako tom broju dodamo i mandate Mislava Kolakušića, za koje ne možemo sa sto postotnom sigurnošću reći da naginju desnici, ali s obzirom na to da su njegovu kandidaturu javno poduprle većinom osobe sklone desnim političkim idejama onda možemo pretpostaviti kako bi i zastupnici s te liste poduprli desne i konzervativne ideje, a to znači i veći postotak desnih i konzervativnih mandata u najvišem hrvatskom zakonodavnom tijelu. 

Međutim, ono što zabrinjava jest da osim nekolicine, najprije zastupnika Neovisnih za Hrvatsku, većina saborskih zastupnika desne i konzervativne scene naginje ekonomskom socijalizmu i protekcionizmu kojeg su desne i konzervativne stranke u svijetu većinom odbacile te za razliku od hrvatskih političkih stranaka preferiraju slobodno tržište. 

Što se tiče lijeve političke scene većina lijevih stranaka u Hrvatskom saboru nominalno su socijaldemokrati. Tako se na tu ideologiju uz SDP još pozivaju SDSS Milorada Pupovca, Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića i Demokrati Miranda Mrsića. Lijeve stranke u Hrvatskoj naravno preferiraju veću državnu potrošnju, veće regulacije i veće poreze kako bi platili izdatke za socijalne politike.

Progresivni, odnosno lijevi liberali okupili su se oko nominalno liberalnog IDS-a i Glasa, dok je suradnja klasičnih i konzervativnih liberala izostala pa HNS, HSLS i Reformisti Radimira Čačića iako podupiru HDZ-ovu vladajuću većinu trenutno zajednički ne istupaju na izbore iako je analiza portala Direktno pokazala kako bi mogli na izborima za Hrvatski sabor osvojiti 3-4 mandata. 

Naravno kako se svi rezultati mogu promijeniti i kako nije za očekivati da će ovakvi rezultati biti i na izborima za Hrvatski sabor, međutim i analiza portala Direktno i istraživanje Poligrafa pokazuju jedan novi trend u Hrvatskoj, a taj je da politička scena, ako političari budu jasno i dovoljno glasno iznosili kako društvene tako i ekonomske stavove, ne mora biti učmala dvostranačka močvara. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.