JAVNA NABAVA

ANALIZA Najtransparentniji ministri Krstičević i Marić, najtajanstvenije ministrice Obuljen i Divjak

Autor

ri

Kako se uz javnu nabavu u Hrvatskoj vežu razne kontroverze, analizirali smo transparentnost objava podataka o javnoj nabavi u hrvatskim ministarstvima. Analiza je pokazala da su neka ministarstva vrlo ažurna i transparentna u svojim objavama, dok neka ispunjavaju tek zakonski minimum.

25.10.2019. u 18:16
Ispiši članak

Najtransparentnijima pokazala su se Ministarstvo financija kojeg vodi Zdravko Marić i Ministarstvo obrane kojem je na čelu Damir Krstičević. S druge strane, kao najgore primjere netransparentnosti treba istaknuti Ministarstvo kulture kojem je na čelu Nina Obuljen Koržinek i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.

Ukupna vrijednost javne nabave u 2018. godini iznosila je 46,63 milijarde kuna bez poreza na dodanu vrijednost. U to je uključena i jednostavna nabava. Dakle, vrijednost javne nabave čini 14,88 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018.

Treba istaknuti da sva ministarstva na službenim stranicama imaju dio posvećen objavljivanju ugovorenih javnih nabava, kao i otvorenih javnih natječaja. Za pretpostaviti je da je to medijski prostor koji je zakon predvidio za objavu najnovijih podataka o javnoj nabavi ministarstava , ali zakon nije bio toliko jasan pa je dopušteno objavljivati podatke i na drugim internetskim stranicama državnih servisa. Naravno, podatke je onda puno teže pronaći - da ne kažemo neke stvari je lakše učiniti teže dostupnima javnosti, a način objave varira od ministarstva do ministarstva.

Tako tek najuporniji mogu otkriti s kojim poslovnim subjektima i koliko često pojedino ministarstvo ugovara poslovnu suradnju.

Prema Pravilniku o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi koji je stupio na snagu s prvim danom 2017. godine, 'naručitelj je obvezan ažurirati registar ugovora prema potrebi, a najmanje jedanput u šest mjeseci'.

Drugim riječima, logično bi bilo da ministarstva najmanje dva puta godišnje na svojim stranicama objave registar sklopljenih ugovora. Ipak, praksa je pokazala da to nije baš tako te da većina ministarstava koristi samo mogućnost objave tih podataka na Elektroničkom oglasniku za javnu nabavu (EOJN).

Međutim, ima i iznimki. Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane, Ministarstvo uprave, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavljuju vrlo detaljnu evidenciju na svojim stranicama. Na stranicama ministarstava su dostupni i podaci za prvih šest mjeseci 2019. godine. 

Treba istaknuti da MORH, zbog osjetljivosti sadržaja javne nabave, ima pravo ograničiti objavu podataka o tome na što su zapravo potrošili novac jer je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, što njihovu razinu transparentnosti čini još impresivnijom. 

Na svojoj stranici registar ugovora o javnoj nabavi ažurno objavljuje i Ministarstvo za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku. Posljednji dostupni podaci su za 2019. godinu.

Ministarstvo poljoprivrede na svojoj stranici ima vlastitu tražilicu za aktivne i okončane javne natječaje, ali je ona isključivo za jednostavnu javnu nabavu koja ima vrlo malu vrijednost.

Što skrivaju u Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti?

S druge strane, dio ministarstava na svojim je stranicama objavio tek podatke za 2018. godinu. Tu se posebno ističe Ministarstvo kulture kojeg vodi Nina Obuljen Koržinek.

Na pitanje zašto podaci nisu ažurirani na njihovoj službenoj stranici, Ministarstvo kulture je odgovorilo: "Nastavno na Vaš upit obavještavamo Vas kako Ministarstvo kulture Registar ugovora objavljuje u standardiziranom obliku na internetskim stranicama Elektroničkog oglasnika za javnu nabavu (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/), a u skladu s člankom 7. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN 101/2017). Registar se ažurira najmanje svakih 6 mjeseci sukladno spomenutom Pravilniku."

Neka ministarstva još su netransparentnija te su zadnje su na svojim službenim stranicama objavili registar ugovora sklopljenih u 2017. godini. Tu posebno treba izdvojiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kojeg vodi Marko Pavić, a kojem je na čelu nepune tri godine bila Gabrijela Žalac.

Sva ministarstva bez ažurnih podataka na službenim stranicama navode da su podaci objavljeni na stranicama EOJN-a. Pojašnjenje za takvo postupanje dalo je Ministarstvo gospodarstva.

"Od siječnja 2018. godine na snazi je Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN 101/17). Od stupanja na snagu tog Pravilnika u funkciji je novi modul u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske – Registar ugovora čija je svrha da na jednom mjestu, na centralnoj platformi, budu dostupne informacije o svim sklopljenim ugovorima. Ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi, uključujući ugovore na temelju okvirnog sporazuma (tzv. tromjesečne objave ugovora), automatski se upisuju u registar objavom odgovarajuće obavijesti o dodjeli ugovora u EOJN RH, dok podatke o ugovorima o jednostavnoj nabavi koji nisu objavljeni na EOJN naručitelji upisuju ručno u registar ugovora kroz sučelje EOJN RH.Uvođenjem ovog modula naručitelji sada koriste internetsku stranicu EOJN za objavu Registra ugovora te nemaju obvezu isto objavljivati na vlastitim stranicama koje su slabije pretražive. Međutim, poneki naručitelji pored objave na EOJN su zadržali običaj da i dalje objavljuju na vlastitim internetskim stranicama", rekli su iz Ministarstva gospodarstva.

Kako prosječni građanin najvjerojatnije ne koristi servis EOJN-a, pitali smo stručnjaka za pitanja transparentnosti Zorislava Antuna Petrovića o tome zašto ministarstva najnovije podatke ne objavljuju na svojim stranicama.

"U slučaju ministarstava sve ovisi o tome kakav je ministar. Ipak, što je zemlja uređenija, to je transparentnija objava podataka o potrošnji novca iz proračuna. Jedina iznimka su nabave za sigurnosne potrebe", kratko je rekao Petrović.

Za netransparentnost ministri mogu biti i kažnjeni s 20.000 kuna

Prema Zakonu o javnoj nabavi, u slučaju da ministarstvo ili neki drugi subjekt pod nadležnošću države ne ispoštuje rokove za objavu podataka o javnoj nabavi koju provodi ili je proveo, može ga se prekršajno goniti te je propisana kazna za takav propust do 100.000 kuna za pravnu osobu, odnosno do 20.000 kuna za odgovornu fizičku osobu. Međutim, koliko je javnosti poznato dosad nijedan proračunski korisnik nije kažnjen po toj osnovi, a vjerojatno tako skoro neće ni biti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.